img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Jurij Irsenovič Kim

22. decembar 2011, 01:28 Dragan Ilić
Copied

Prema nepotpunim informacijama, srce Vrhovnog vođe, Generalisima, Našeg oca, Dragog vođe i Našeg oca prestalo je da kuca 17. decembra. Shrvano naporima u borbi za bolju Severnu Koreju, Vođino srce nije izdržalo, izgubio je tu bitku najverovatnije u vozu, putujući Korejom koju je toliko voleo.

Tako otprilike izgleda zvanično saopštenje u zemlji koja predstavlja poslednji veliki bastion komunističke diktature naslednog tipa. Veliki vođa je preminuli Kim Džong Il, koji je neprikosnoveno vladao više od 40 godina.

Još odavno mi je ovaj diktator postao zanimljiv jer, delom zbog zatvorenosti zemlje, delom zbog kulta ličnosti, a delom i zbog antipropagande Južne Koreje, o njemu znamo samo mitove. Ma kako se podsmevali Korejcima koji ničice padaju pred spomenicima Vođe ili njegovog oca Ki Il Sunga, u ovim reakcijama lako možemo prepoznati sopstveno uplakano lice kada je umro Drug Tito. Sličnost (ali i ljubav SFRJ i Koreje) ogledala se u onom dočeku kada se pevalo Titu, a snimak dve pionirke sa harmonikom i danas je hit na Jutjubu. Zato ovih dana imamo jak utisak povratka u prošlost, u dane nesigurnosti kada je Vođa na umoru. Pretpostavlja se da će smrću Oca, narod ostati neka vrsta siročeta, koje će biti prepušteno na milost i nemilost neprijateljima. Ovaj strah je jednako iracionalan, jer implicira činjenicu da Vođa ima natprirodne moći. Kao za inat, Srbija je nedavno doživela simboličko odbijanje od EU, pa je time osećaj nepripadanja pojačan. U ovom teškom trenutku, na drugom kraju planete je umro Veliki Vođa i sada smo ponovo u tom sumornom stanju apatične žalosti.

U medijskom smislu pronalazim nekoliko sličnosti u sociopsihološkom modelu, što nam govori da se populistički model kod nas zadržao i danas, il što bi rekli – bez Tita (ili Kima) sa nama, al sa njima u nama!

Severnokorejska diktatura postala je predmet mnogih studija zbog elemenata koje možemo koristiti kao svojevrsne alarme za svako demokratsko društvo.

Natprirodne moći Vođe tamo su dobile mitske dimenzije. Prema verovanju Kim je uspevao da kontroliše vreme putem svog raspoloženja. Nasmejani Vođa je znak nebeskog mira, sunčanog dana, monsuna, ciklusa plodnosti. Nedavno smo u našim medijima imali sličnu mistifikaciju zemljotresa u Kraljevu, sećate se, jedan od zvaničnika vladajuće stranke je zemljotres pripisao činjenici da je tamo održan miting opozicije. Mira Marković je sušu u Beogradu svojevremeno objasnila pobedom opozicije. Ona je naročito volela paralele između sopstvenog raspoloženja, politike i vremenskih prilika.

Vođa je najlepši i najpotentniji, jer on menja žene, one stare i umiru, dok on ostaje večito potentan. Tu vrstu diktature mačo seksualnosti znamo, a nju podgrejava Vođina beskrajna snaga oličena u muškom principu. Setite se Titovih ljubavi, ali i aktuelnih političara koji uporno potenciraju sopstvenu muževnost. Inače, u Severnoj Koreji nema evidentiranih slučajeva side, nema homoseksualizma, narkomanije, idealno društvo sa stanovišta ovdašnjih homofoba.

Vođa je laičko božanstvo čija deifikacija ne ostavlja prostora za verske zajednice. Ipak, treba reći da je u Severnoj Koreji sačuvan veliki broj bogomolja, dok je prema rečima pokojnog Oca nacije „zadatak sveštenika da se mole za uspeh i napredak Koreje“. Zvuči li vam poznato?

Poseban odnos prema istoriji u ovoj zemlji pokazuje još jedan element diktature. Istorijske činjenice zamenjuje mitomanija. Niko ne zna autentične podatke o biografiji Vođe, koji je prema ruskim izvorima rođen u SSSR i zove se Jurij Irsenovič Kim. Bokte, ima rusko državljanstvo, zamalo pravoslavac. Mit predstavljaju njegovo odrastanje, rat, odmori na Malti, filmofilija, ljubavnice, datum rođendana, članovi porodice, zdravstveno stanje, ili naslednik. Video sam odličan dokumentarac koji je napravio kolega sa HRT-a, tokom prvenstva u tekvondou. Naravno, postoje dve verzije ovog sporta, u Severnoj i Južnoj Koreji. Postoji i muzej u zarobljenom američkom brodu gde je kustos lepa devojka u uniformi. Ona pred gostima nadahnuto i automatski opisuje kako su dva dečaka iz vojske Severne Koreje hrabro osvojila ceo brod, dok je američki kapetan drhteći od straha čučao ispod stola u kabini. Drugovi heroji su odlikovani, a Ameri su posle 18 meseci pušteni.

I ovo nam zvuči poznato, naročito kada se u medijima ponavljaju floskule poput „crvenih linija“ ili „kolevke naroda“, „zamrznutog konflikta“ ili „srca Srbije“. Zato je blago rečeno neumesno kada se u ovdašnjim medijima sa podsmehom emituju snimci opšte histerije jer smo ovde slavili i oplakivali razne ljude i pojave. Nama samo ona teta sa državne televizije, sa šumom na fototapetu nije javila pred kojim spomenikom treba da se rasplačemo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novo udruženje

15.septembar 2026. Sonja Ćirić

Milutin Petrović: ARTIS će se baviti onim što nisu umela druga udruženja

Reditelj Milutin Petrović najavljuje osnivanje Asocijacije radio-televizijskih, filmskih i scenskih stvaralaca, koja će ponuditi pogodnosti koje druga udruženje nemaju. Srđan Dragojević kaže - ćaci udruženje

Promo

15.septembar 2026. R.V.

„Ceo život za godinu dana“ premijerno u Ateljeu 212!

Na početku sedamdesete sezone, obeležavajući 30 godina od smrti Aleksandra Popovića, Atelje 212 premijerno izvodi predstavu „Ceo život za godinu dana“ po njegovoj istoimenoj tv seriji

Festival

14.septembar 2026. S. Ć.

U Leskovcu filmovi i serije sa prostora Jugoslavije

Na Leskovačkom internacionalnom festivalu filmske režije biće čak 12 filmova i četiri serije - nastavak puta ovog festivala da filmove sa prostora Jugoslavije približi publici

Festival u Veneciji

14.septembar 2026. S.Ć.

Izrael najavio oduzimanje državljanstva rediteljima nagrađenim u Veneciji

Izraelski ministar kulture najavio je oduzimanje državljanstva Juvalu Abrahamu i Rejček Šor, rediteljima filma „NAZA“ koji je u Veneciji dobio Specijalnu nagradu žirija. U filmu se naime tvrdi da je izraelska vojska ciljala civile u Gazi

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Komentar
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure