Intervju – Žikica Simić, rok kritičar, autor radijskih emisija »Tajanstveni voz« i »Dole na uglu«
Tajanstveni mašinovođa
"Danas sam slušao jedan bluz album i tamo čovek lepo kaže – bluz ti omogućava da se osetiš kao da imaš milion dolara, a nemaš ništa. E, to ti je otprilike i suština popularne kulture. Kao što neko reče: ona ti omogućava da se vratiš kući. Svi smo u nekom trenutku morali da odemo od kuće, a kroz rok pesme i film, mi joj se vraćamo. To je svakodnevna priča o izgubljenom raju, o mestu gde možemo opet da se osećamo toplo i fino kao u svom domu"
Knjige – Toma Piketi, Kapital u 21. veku
O egzistencijalnim pitanjima
Piketijeva teorija nepodnošljive, neodržive nejednakosti u društvu dokaziva je i primenljiva na mnoge zemlje, posebno na zemlje u tranziciji, poput naše. Uvođenje (nekritičko i neprimereno) neoliberalnog koncepta kapitalizma kod nas pretvorilo se u "divlji balkanski kapitalizam", društvo bez pravnog sistema, sa pljačkaškom privatizacijom i sistemskom korupcijom
Zemlja ljudi – Martinik
Žozefina, Bogart i kreolske krvavice
Za razliku od Velike Britanije, koja je većini kolonija dala nezavisnost zadržavši ih u Komonveltu, Francuzi i dalje drže nekoliko značajnih ostrva u Karipskom moru – Gvadelupe, Martinik, severnu polovinu St. Martina ili mondenski St. Barts
Intervju – Jasminka Šuljagić, predsednica Psihoanalitičkog društva Srbije
Razumevanje sadašnjosti
Vreme u kome živimo opisuje se kao doba zbunjenosti; govori se o horizontalnosti – gubitku vertikalnog i istorijskog mišljenja, o homogenizaciji i strahu od različitosti, imperativu operacionalnosti i brzine, o proboju tržišta u sve oblike života, o iluziji beskonačne slobode i života kao šoping ekspedicije, o pitanju "ko sam kada nisam online"...
Prvi svetski rat na ekranu i film Heroj 1914.
Poštovanje za istinskog junaka
Godinama se postavlja pitanje: može li se nacionalni istorijski narativ ispričati na savremen način, bez predrasuda, ali ipak sa poštovanjem onih istorijskih tekovina koje to zaslužuju? Film Heroj 1914. Filipa Švarma i Nikole Lukića daje ohrabrujući odgovor
Lisica i ždral
Rusi i ja II
Kakaia strannaia, nikogda ne byvshaia nastoiashchei zhizn’. Kako je čudan, nikada ne bivajući istinskim život.
TV Manijak – »Priča o čvrgama i nebu«, Sava Centar, Beograd
Nebo, čvrga i duga
Povodom sedamdeset godina oslobođenja Beograda u Sava centru je izveden muzičko-scenski igrokaz po tekstu Vladimira Kecmanovića, u režiji Dragana Bjelogrlića. Kecmanović je napravio kreativni iskorak, u najboljem duhu "Otpisanih" – priča o Malom čoveku sa Velikim srcem u Velikim ratovima, postala je univerzalna. A Bjelogrlić je uradio najvažniju stvar, koja nadilazi film ili pozorište: na binu Sava centra stali su preživeli učesnici bitke za oslobođenje Beograda, oni koji su u strahu od histeričnog antikomunizma, ili etikete "komunjara", od 2000. naovamo bili skrajnuti i prepušteni zaboravu. Nisu morali ništa da kažu, oni su svoje uradili još pre 70 godina, naša je sramota što smo ih zaboravili
Intervju – Majkl Davenport, šef Delegacije Evropske unije u Srbiji
Rad medija ocenjuje publika, a ne vlada
"Ključni kriterijum kada je reč o ekonomiji i prijemu u EU jeste da li zemlja kandidat ima funkcionalnu tržišnu ekonomiju. I ove godine je iz Izveštaja jasno da ne samo Srbija već i druge zemlje ne ispunjavaju u potpunosti te kriterijume. Neke od oblasti relevantne za ovo pitanje jesu subvencije, državna pomoć, preduzeća u državnom vlasništvu. Te primedbe su adresirane ne samo Srbiji nego i drugim zemljama kandidatima, tako da Srbija nije izuzetak"
Putevima Crvene armije
Varljivo istorijsko pamćenje
Od Talina, Rige, Viljnusa, Varšave na severu, preko Bukurešta, Sofije, Beograda, Budimpešte na jugu, Bratislave i Beča, Crvena armija stigla je u proleće 1945. godine do Berlina. Decenijama su građani zemalja preko kojih je prošla sovjetska vojska slavili Crvenu armiju kao osloboditelja od nacizma, da bi se priča umnogome promenila posle pada Berlinskog zida
Strip
Mika Miš, srpski junak
Iz štampe su upravo izašli Doživljaji Mike Miša, reprint stripa sa avanturama srpskog alter ega Mikija Mausa koje je 1932. objavljivao beogradski dečji list "Veseli četvrtak".Knjigu je priredio Zdravko Zupan, a objavili edicija "Zlatno doba" i Kulturni centar Pančevo. Prenosimo deo predgovora ovom izdanju
Arapski erotski priručnik iz XV veka – Mirisni vrt šejha Nefzavija
Večno zeleni vrt za duševnu promenadu
Knjiga se bavi seksom na tako otvoren, prostodušan i spontan način da je to gotovo neshvatljivo. Uglavnom je ozbiljna, kao svaki tečaj, često sračunato zabavna, što je uvek poželjan manevar u edukativnom nastojanju... Svojom knjižicom Nefzavi nudi recept protiv bračnog sloma na osnovama seksualnog neslaganja. U tom smislu on je savršeno u pravu kad kaže da njegovo delo ima časne ciljeve, a vezir, mecena koji knjigu naručuje, koji tačno zna da će ljudi osećati zazor pred takvim tekstom, naglašava da bi mu se samo glupak ili puka neznalica mogao narugati