Spekulacije o kupovini novog aviona Falcon 6X zavrtele su se prvo na Iksu. Čiji je avion vredan oko 50 miliona evra koji je pre nedelju dana sleteo na beogradski aerodrom. Zašto se Vlada o tome ne izjašnjava
Biro za društvena istraživanja (Birodi) predložio je osam mera koje bi trebalo da obezbede što viši nivo kvaliteta kandidata za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije
Na ovogodišnjim, četrnaestim PR danima učesnike će dočekati teme o budućnosti komunikacija – od neuromarketinga do društvene odgovornosti influensera, a posebna pažnja biće posvećena aktuelnim dešavanjima u Srbiji
Manje od dva dana blokade – toliko je vremena bilo potrebno da se uvidi koliko je javni medijski servis slab i nemoćan, kako spolja tako i iznutra. U trenutku pisanja ovog teksta, osmi je dan blokade, a šesti kako RTS ne emituje svoj program. Izgleda i da se suočavaju sa štrajkom unutar kuće. A suština blokade RTS-a nije u onome što objavljuje, nego u onome što prećutkuje
U mesecima nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu plamen pobune proširio se po celoj Srbiji. Prvi protesti krenuli su u Novom Sadu odmah nakon tragedije. Vlast je odgovorila hapšenjima, kordonima policije i zastrašivanjem, ali umesto smirivanja demonstranata usledili su novi protesti
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić mesecima je na meti najviših državnih funkcionera i režimskih tabloida, koji ga označavaju kao podmuklog podstrekivača studentskih protesta, oportunistu, “lice zla” i “vođu zločinačke hobotnice”. Kako i zbog čega je jedan rektor postao “državni neprijatelj broj jedan”
“Stojim u kordonu, a moja ćerka mi viče ‘av, av, ubice’. Kako da postupim? Da mi narede – bacio bih pendrek i pancir i stao na stranu svog deteta”, kaže za “Vreme” policajac sa juga Srbije koji po potrebi radi u Policijskoj brigadi Beograd
Nedavno formiranje vlade Đure Macuta jeste deo režimske osvete i cinizma. Najviše se to vidi po “crnoj trojci” novih ministara postavljenih da se obračunaju sa delovima društva koji su predvodnici i simboli velikog višemesečnog bunta, čiji je povod bio pad nadstrešnice u Novom Sadu koji je odneo 16 ljudskih života. Treba rasturiti prosvetu, univerzitete, nepoćudne medije i delove pravosuđa koji odbijaju da slušaju naredbe, što javno, saopštenjima, što krijući se iza zakonskih procedura. Za to su izabrani oni koji neće imati problem da urade sve što im se kaže, pa i da pojačaju naredbe svojim invencijama
U kratkom vremenskom periodu vlast je po pitanju litijuma isprobala tri različite strategije, u rasponu od agresivnog nametanja do tihog sklanjanja teme u stranu, i epilog je svaki put bio isti – dalji pad podrške projektu rudarenja litijuma u Srbiji. Praktično, politički, demografski i socijalni korpus vladajuće stranke (odnosno koalicije) predstavlja jedino preostalo uporište i bastion projekta iskopavanja litijuma. Ali i tu je primetno određeno kolebanje i osipanje
Moj deda Josif je u Zagrebu imao 21, ja u Parizu 22, moja ćerka u Budimpešti 17. Svesno smo stali na stranu podjarmljenih i na tim smo pozicijama postojano. Eto, zato idem na proteste. Zato je išao i Josif, zato idu i njegovi potomci, srećom ima nas u velikom broju. Muka nam je od raznih uzurpatora i pripadajućih im ljigavaca, siledžija i kojekakve koterije, klovnova i animir--dama kojima nikad dosta dok se smenjuju kao na traci. Jer – kako je to pre nekih 150 godina u Londonu zapisao taj jedan tip po čijem je imenu nazvana ulica u Berlinskom kvartu Nojkeln, gde se nalazi stan na mansardi u kojem sam provodio neke od najlepših i najsudbonosnijih dana u svom životu – društvo se ne sastoji od pojedinaca, već izražava zbir međusobnih odnosa, odnosa u kojima se ti pojedinci nalaze. I zato je važno kako se ti odnosi uspostavljaju
Članak “Obzor države” Jevrema Grujića štampan je u Zemunu 1849. godine jer ga je cenzura zabranila u Srbiji. Reči koje su posvećene “unutrašnjem oslobođenju” vrlo su aktuelne i dan-danas, a današnjim “zrelim” generacijama ne ide nimalo u prilog što ih današnja mladost mora ponavljati kao da nismo 170 godina udaljeni od vremena njihovog nastanka. Ukratko: “Za unutrašnje oslobođenje mora se narodu našem predstaviti: Šta je on kao narod jedan, kakva prava treba da ima? – Šta je vlada, zašto i od koga, i koje su granice njene? Kazati mu upravo: Šta znači jednom narodu u državi živeti i pozvati ga da i on tako živi”
Jasno je zašto politički protivnici pozivaju na otpor, ali ne izgleda ni da su oni koji su doveli aktuelnog predsednika na vlast presrećni zbog svega što se dešava u zemlji, jer je izbor krajnje jednostavan: ili će predsednik poštovati zakone, ili zakoni prestaju da važe. Trećeg nema
Za nas koji dolazimo sa Balkana sve deluje kao paralelni univerzum. Ovde nema drame i vidljivih prenaglašenih emocija. Postoji jedno temeljno uverenje da je život ozbiljna stvar, ali da se u toj ozbiljnosti mora naći prostor za igru, harmoniju i nežnost. I da se to ne postiže slučajno, nego vežbom, redom, kulturom
Karakteristika svakog od pripovednih tokova jeste učenje o različitim oblicima otpora. Zato sam roman pisao pod radnim naslovom Resistance, iako sam znao da ga pod tim naslovom neću objaviti. S vremenom, shvatio sam da između tog radnog naslova i mesta događanja radnje – planine Rtanj, postoji zajednički imenitelj, dva slova koja podsećaju na hemijski element za koji se bore junaci mog romana. A to je “Rt”, koji, pored toga što označava istureni slobodni deo kopna, predstavlja i oznaku za Slobodu – kritični mineral koji nam nasušno nedostaje
Jubileji: Četrdeset godina od albuma Partibrejkers (Jugoton, 1985)
Četrdeset godina proteklih od izlaska verovatno najvažnijeg garažnog bluz-rok izdanja na ovim prostorima tera na razmišljanje o dalekosežnom značaju grupe “Partibrejkers”. Ako ste bili dovoljno ludi i hrabri, odnosno ako ste uopšte postojali u ranim osamdesetim – niste mogli ostati isti nakon slušanja njihove prve ploče. Danas bismo rekli da je zvuk isporučen na njoj bio čist pank sa stavom, ali takođe i sa ukusom, mirisom i senzualnošću grada Beograda iz te davne 1985. I to onim od najmanje milijardu decibela. Dalje od toga nije se moglo. A i ne treba
Nismo nikad izgledali retro, već tako kako izgledaju osobe koje nisu spremne da same sebe ponižavaju. Ko je kriv porobljenoj većini koja se ponižava praćenjem sezonskih trendova?
Strip Đango je živopisna, dinamična i brutalna priča koja razrađuje likove i situacije samo naznačene u filmu. Radnja je proširena sa nekoliko novih narativnih ukrasa, što doprinosi reljefnosti, a posebno se ističe razrada Brumhildine sudbine, koja je u stripovskoj adaptaciji svojevrsni zamajac radnje
Jevrem Obrenović je otkrio Srbiji evropski način života, njegova porodica i ljudi oko nje bili su primer kulture, modernosti i napretka, bio je jedan od osnivača mnogih današnjih institucija pa i Narodne biblioteke Srbije i SANU, napravio je prvu urbanu varoš, pa ipak, njegov stariji brat knez Miloš ga je oterao u izgnanstvo
Više od 1500 Australijanaca i Novozelanđana borili su se sa srpskim vojnicima u Velikom ratu, o čemu se ne bi znalo da nije bilo četiri fotografije. Sad je o tome snimljen dugometražni dokumentarni film Kajmakčalan, priča o slučajnosti i upornosti, o sudbini i savezništvu ljudi u borbi za bolji svet, ali i o dijaspori i patriotizmu
Kako se oseća pripadnica cincarskog naroda dok neumoljivo nestaje njen jezik pa samim tim i identitet, čija je ćerka svesna svojih korena i važni su joj, ali cincarski samo natuca, unuka se seti po neke pesmice samo o praznicima, a država u kojoj živi 40 godina ne dozvoljava da pripadnici njenog naroda osnuju nacionalni savet
U novom gostovanju na Pink televiziji u sredu (23. april) predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije rekao mnogo toga novog - potvrdio je da ide u Moskvu na Dan pobede nad fašizmom, a ponovo je govorio i o obojenoj revoluciji
Rektor Vladan Đokić obavestio je premijera Đura Macuta da ne može da dođe na sastanak u zgradi Vlade jer je primio novu krivičnu prijavu. Podnosilac je opet „student koji hoće da uči" Miloš Pavlović. Iz Tužilaštva kažu da nikakvo novo saslušanje rektora nije zakazano niti planirano
Skupština grada nije odgovorila na predlog Odbora Bitefa da Nikita Milivojević, dosadašnji umetnički direktor festivala, nastavi posao koji je započeo, i on se pismom zahvalio na ponudi. Svetozar Cvetković, predsednik Odbora, smatra da će se do rešenja ipak doći
Desetog dana blokade Radio-televizije Srbije predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić najavila je sednicu Odbora za kulturu i informisanje na kojoj će se govoriti o izboru članova Saveta REM-a. Evropska komisija napominje da izbor treba da bude sproveden na transparentan i sveobuhvatan način
„Uredbom se devastira visoko obrazovanje za sve buduće generacije, uništavanjem nauke. Mi na Uredbu gledamo kao na novu nadstrešnicu koja se nadvija nad visokim obrazovanjem“, izjavio je profesor na Filozofskom fakultetu Oliver Tošković
Država preko institucije Saveta pokušava na privatnim fakultetima da zapreti studentima koji odbijaju da se vrate na nastavu
Prevod
Petar Vojinović glavni i odgovorni urednik portala Tango six za „Vreme“ kaže da ovaj tip poslovnog aviona prema javno dostupnim podacima košta oko 50 miliona evra.
Međutim: „Ti javno dostupni podaci predstavljaju komercijalne javne cene koje služe isključivo u komercijalno prodajne svrhe i ne može se podrazumevati uvek da su to precizne cene, posebno kada se ne zna koje su opcije opremljenosti uključene u kupovinu, a kpoje određuju konačnu cenu”.
Vojinović navodi da je drugi apsekt ove priče i Đilasova spekulacija da je avion kupljen u okviru ugovora za kupovinu višenamenskih borbenih aviona Rafal, što bez uvida u oba ugovora ne možemo nikako da znamo.
„Međutim, po standardima industrije, i vojne i civilne, bilo bi izuzetno neuobičajeno da se to i dogodilo, iako se radi o kompaniji koja ima i vojni i civilni program i koja proizvodi i Rafale i Falkone”, objašnjava sagovornik „Vremena“.
Zašto je potreban ovaj avion?
Avio-služba Vlade Srbije ne prevozi samo predsednika države, i premijera i predsednika Skupštine. „Oni imaju trenutno tri letelice u svom vlasništvu od kojih su dve operativne, a samo jedna upotrebljiva i to je Embraer Legacy 600 koji je bio poslednji kupljen”, kaže Vojinović.
Prema pisanju portala Tango six avion Embraer Legacy 600, kao polovni avion uveden je u flotu u septembru 2018. godine.
„Treća letelica koja je prizemljena je takođe Falkon, ali Falkon 50 koji je kupljen pre više od 40 godina”, ukazuje naš sagovornik.
Na pitanje postoji li potreba za nabavkom ovakvog aviona, Vojinović odgovara da trenutni Embraer Legacy 600 ima određeni dolet koji je dovolajn za pokrivanje evropskog kontinenta iz Beograda, dok je Falcon 6x sasvim druga priča.
„On omogućava dolet neprekidnog leta od Beograda do Tokija, Johanesburga, Njujorka. To je najupotrebljiviji apsekt ove kupovine”, objašnjava naš sagovornik.
Na pitanje da li se radi o luksuznom avionu Vojinović zaključuje da je: „Karakterizacija luksuzan subjektivna percepcija i činjenično ne odgovara analizi budući da je svaki poslovni avion ‘luksuzan’, odnosno da je svaki avion koji nije putnički ‘luksuzan’”.
Nema demantija sa vrha vlasti
Na objavu Dragana Đilasa, odgovrila je i predsednica Skupštine Ana Brnabić koja nije demantovala kupovinu aviona, ali se osvrnula na konstataciju da su kupljeni zajedno sa 12 Rafala.
„Zapanjujuće ograničen mašinski mozak tvrdi da smo kupili 12 Rafala za 2,7 mlrd evra da bismo ‘sakrili’ kupovinu jednog Falkona od 40 mil evra”, napisala je ona na društvenoj mreži Iks.
Srbija je prošle godine poptisala ugovor o kupovini 12 novih borbenih aviona od Francuske, vrednost te kupovine bila je 2,7 milijardi evra.
Zapanjujuće ograničen mašinski mozak tvrdi da smo kupili 12 Rafala za 2,7 mlrd evra da bismo "sakrili" kupovinu jednog Falkona od 40 mil evra?!? Kakva budalaština! Nije ni čudo što je prvi novac stekao kad je počeo da se bavi politikom. Da je radio pošteno, ostao bi gladan. Ovo… https://t.co/tIy0lMrQcF
Podatak o kupovini Falkona još uvek nije objavljen. Na pitanje da li je pre kupovine Falkona morala da se raspiše javna nabavka Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija (TS) za „Danas” je objasnio da Avio-služba Vlade Srbije može da nabavlja nove avione, ali da je kao i svaki drugi naručilac u obavezi da takvu nabavku prvo planira, a zatim i da sprovede jedan od postupaka koji su predviđeni Zakonom o javnim nabavkama.
„Međutim, u njihovim planovima nabavki ni za 2024. ni za 2025. godinu se ne može pronaći ništa slično ovoj nabavci, što znači da ona nije planirana“, ukazao je on.
Nenadić je naveo da je prva dilema da li je uopšte Avio-služba, kao najlogičniji naručilac, sprovela ovu nabavku ili je to uradio neki drugi državni organ.
„Drugo, tu je pitanje za koje do sada ne postoji jasan odgovor - da li je primenjena bilo koja od procedura javnih nabavki ili su one po nekom osnovu isključene.“
Nenadić je rekao i da postoji mala mogućnost da je primenjen neki od postupaka javnih nabavki.
',
title: 'Misterija Falcona 6X : Da li je Vlada obnovila svoju avio-flotu?',
pubdate: '2025-04-24 12:31:07',
authors: authors,
sections: "Ekonomija",
tags: "Avioni,Falkon 6X,rafal,Vlada Srbije",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Misterija Falcona 6X : Da li je Vlada obnovila svoju avio-flotu?',
'pageContent': '
Pre nedelju dana je na aerodrom „Nikola Tesla” sleteo avion Falkon 6X. Taj avion je 13. po redu ikada proizveden i najverovatnije novi avion koji je kupila Avio-služba Vlade Srbije, piše portal Tango six.
O kupovini ovog aviona spekulisao je prvi lider Stranke slobode i pravde Dragan Đilas. On je na svom Iks nalogu napisao: „Izgleda da nam uz Rafale iz Francuske stiže i Falkon za potrebe državnih funkcionera - čitaj Vučića. Cena prava sitnica - pedeset i nešto miliona evra”.
Izgleda da nam uz Rafale iz Francuske stiže i Falkon za potrebe državnih funkcionera - čitaj Vučića. Cena prava sitnica - pedeset i nešto miliona evra.
Ukidaju se plate prosvetarima, nema se za lečenje dece, nema za bolnice, škole ali za kupovinu aviona za predsednika i… pic.twitter.com/vz5ur9XzOn
Petar Vojinović glavni i odgovorni urednik portala Tango six za „Vreme“ kaže da ovaj tip poslovnog aviona prema javno dostupnim podacima košta oko 50 miliona evra.
Međutim: „Ti javno dostupni podaci predstavljaju komercijalne javne cene koje služe isključivo u komercijalno prodajne svrhe i ne može se podrazumevati uvek da su to precizne cene, posebno kada se ne zna koje su opcije opremljenosti uključene u kupovinu, a kpoje određuju konačnu cenu”.
Vojinović navodi da je drugi apsekt ove priče i Đilasova spekulacija da je avion kupljen u okviru ugovora za kupovinu višenamenskih borbenih aviona Rafal, što bez uvida u oba ugovora ne možemo nikako da znamo.
„Međutim, po standardima industrije, i vojne i civilne, bilo bi izuzetno neuobičajeno da se to i dogodilo, iako se radi o kompaniji koja ima i vojni i civilni program i koja proizvodi i Rafale i Falkone”, objašnjava sagovornik „Vremena“.
Zašto je potreban ovaj avion?
Avio-služba Vlade Srbije ne prevozi samo predsednika države, i premijera i predsednika Skupštine. „Oni imaju trenutno tri letelice u svom vlasništvu od kojih su dve operativne, a samo jedna upotrebljiva i to je Embraer Legacy 600 koji je bio poslednji kupljen”, kaže Vojinović.
Prema pisanju portala Tango six avion Embraer Legacy 600, kao polovni avion uveden je u flotu u septembru 2018. godine.
„Treća letelica koja je prizemljena je takođe Falkon, ali Falkon 50 koji je kupljen pre više od 40 godina”, ukazuje naš sagovornik.
Na pitanje postoji li potreba za nabavkom ovakvog aviona, Vojinović odgovara da trenutni Embraer Legacy 600 ima određeni dolet koji je dovolajn za pokrivanje evropskog kontinenta iz Beograda, dok je Falcon 6x sasvim druga priča.
„On omogućava dolet neprekidnog leta od Beograda do Tokija, Johanesburga, Njujorka. To je najupotrebljiviji apsekt ove kupovine”, objašnjava naš sagovornik.
Na pitanje da li se radi o luksuznom avionu Vojinović zaključuje da je: „Karakterizacija luksuzan subjektivna percepcija i činjenično ne odgovara analizi budući da je svaki poslovni avion ‘luksuzan’, odnosno da je svaki avion koji nije putnički ‘luksuzan’”.
Nema demantija sa vrha vlasti
Na objavu Dragana Đilasa, odgovrila je i predsednica Skupštine Ana Brnabić koja nije demantovala kupovinu aviona, ali se osvrnula na konstataciju da su kupljeni zajedno sa 12 Rafala.
„Zapanjujuće ograničen mašinski mozak tvrdi da smo kupili 12 Rafala za 2,7 mlrd evra da bismo ‘sakrili’ kupovinu jednog Falkona od 40 mil evra”, napisala je ona na društvenoj mreži Iks.
Srbija je prošle godine poptisala ugovor o kupovini 12 novih borbenih aviona od Francuske, vrednost te kupovine bila je 2,7 milijardi evra.
Zapanjujuće ograničen mašinski mozak tvrdi da smo kupili 12 Rafala za 2,7 mlrd evra da bismo "sakrili" kupovinu jednog Falkona od 40 mil evra?!? Kakva budalaština! Nije ni čudo što je prvi novac stekao kad je počeo da se bavi politikom. Da je radio pošteno, ostao bi gladan. Ovo… https://t.co/tIy0lMrQcF
Podatak o kupovini Falkona još uvek nije objavljen. Na pitanje da li je pre kupovine Falkona morala da se raspiše javna nabavka Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija (TS) za „Danas” je objasnio da Avio-služba Vlade Srbije može da nabavlja nove avione, ali da je kao i svaki drugi naručilac u obavezi da takvu nabavku prvo planira, a zatim i da sprovede jedan od postupaka koji su predviđeni Zakonom o javnim nabavkama.
„Međutim, u njihovim planovima nabavki ni za 2024. ni za 2025. godinu se ne može pronaći ništa slično ovoj nabavci, što znači da ona nije planirana“, ukazao je on.
Nenadić je naveo da je prva dilema da li je uopšte Avio-služba, kao najlogičniji naručilac, sprovela ovu nabavku ili je to uradio neki drugi državni organ.
„Drugo, tu je pitanje za koje do sada ne postoji jasan odgovor - da li je primenjena bilo koja od procedura javnih nabavki ili su one po nekom osnovu isključene.“
Nenadić je rekao i da postoji mala mogućnost da je primenjen neki od postupaka javnih nabavki.