Vesti
Javno mnjenje: Čak 80 odsto protiv sankcija Rusiji
Prema nalazima Demostata iz juna ove godine, samo trećina građana Srbije bi podržala ulazak Srbije u Evropsku uniju, dok je 51 odsto protiv. Čak 80 odsto se protivi uvođenju sankcija Rusiji
Prema nalazima Demostata iz juna ove godine, samo trećina građana Srbije bi podržala ulazak Srbije u Evropsku uniju, dok je 51 odsto protiv. Čak 80 odsto se protivi uvođenju sankcija Rusiji
Ovakva kombinacija – visoki deficit, visoka stopa zaduživanja i veliko povećanje penzija, neodoljivo podseća na događaje iz 2008. godine kada je tadašnja vlast sistemski podrila javne finansije
Svu ovu zavrzlamu sa strujom Srbija je mogla da izbegne da je rukovodstvo EPS-a slušalo stručnjake koji su godinama upozoravali da je neophodno preći na nova nalazišta uglja i prestati sa otkopavanjem već iscrpljenih ležišta. Kao za inat, sistem je “pukao” u najnezgodnijem trenutku, pa će kompletna šteta koju će EPS pretrpeti verovatno izaći i na više od milijardu evra. Tako smo došli u situaciju da EPS umesto da investira i izgradi novu TE Štavalj, taj novac baci na uvoz električne energije. Pri tome, niko u ovom trenutku ne može garantovati da će Srbija imati preko zime dovoljno struje
Pre dve godine, 7. Jula 2020, došlo je do masovnih demonstracija u Beogradu koje su ugušene suzavcem i pendrecima. Revoltirani građani su upali u Skupštinu, kao za vreme demonstracija protiv režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. godine. Promenilo se nije ništa, osim što je režim Aleksandra Vučiću naučio lekciju da se pritajeni gnev krije negde ispod ružičaste, naprednjačke projekcije stvarnosti i da ga ne treba provocirati. Podsećamo na te događaje
Ako se rat u Ukrajini nastavi, RV i PVO Vojske Srbije biće, nažalost, u sve težem stanju. Moraće da se pribegne “snalaženju”. Time se kratkotrajno mogu izbeći teže posledice, ali će na duži rok biti proizvedeni neupredivo veći problemi
“Postavio sam stvar iz ugla: zašto zlo voli umetnost? Pitanje zašto su neki umetnici sarađivali sa nacistima na vlasti donekle možemo i da shvatimo jer odgovor je u njihovom oportunizmu, konformizmu, zbog toga što su želeli da izgrade karijere i nisu birali sredstva da stignu do cilja. Ali, ono o čemu mi manje znamo i iz istorije i iz literature jeste to zašto zlo voli umetnost. A izgleda da zlo baš voli umetnost, da želi da umetnost bude deo njegove misije uništenja”
Zvonko Veselinović i Milan Radoičić imaju status neformalnih gospodara severa Kosova, napisala je početkom 2018. godine Jelena Veljković u istraživanju BIRN-a Srbija koje je „Vreme“ objavilo pod naslovom „Kamioni, cisterne, pumpe i šljunak“. Navela je tada da tek iz sudskih dokumenta saznajemo više o njihovim poslovnim aktivnostima u poslednjih desetak godina, o tome čime su se bavili, kako su se bavili i da li su bili lažno optuženi. Analiza njihovih iskaza pred sudom u Beogradu pokazuje da nije čudo što su oni u poslednjih nekoliko godina postali jedni od najvećih preduzetnika u Srbiji, razvijajući svoju poslovnu karijeru u oblasti građevine. Jedino što ne znamo kako su počeli i da li je sve što su vodili kao posao bilo do kraja legalno
Novoimenovani gradski menadžer Miroslav Čučković, poznat je po neuspehu u odbrani Obrenovca u vreme poplava, i po preletanju iz stranke u stranku. U novoj gradskoj vlasti, ima tri preletača iz Demokratske u Srpsku naprednu stranku
EPS je za za tri meseca ove godine zabeležila gubitak od 29,8 milijardi dinara, a GSP Beograd samo dobavljačima duguje 5,6 milijardi dinara. Odgovorni su čelnici ovih institucija
U Velikom Trmovcu se peti put bije bitka za jedno odborničko mesto između SPS i Koalicije Albanaca doline. Sa terena izbornog procesa prešlo se na politički, pa je jedino rešenje da se politički lideri iza paravana dogovore da se sa tim završi
Na kraju još jedne pozorišne sezone, nametnulo se uporedno “čitanje” triju predstava sa zajedničkim motivom kuće, stana, doma; kao mesta identiteta ili manipulacije njim, kao nestalne imovine i kao još nestalnije domovine
Ova priča je najmanje o slikarskom umeću Lazara Vozarevića i njegovom Krugu, a više o odnosu prema kulturi u Jugoslaviji, o Rokfelerovima, i o pojedincima koji imaju potrebu da naša umetnička dela iz sveta vrate u zemlju
Fabrički muzej u ostacima nekadašnje “Goše” i izložba u Narodnom muzeju Smederevske Palanke svedoče o vremenima kada je naša veza sa Evropom bila ako ne bliža, a ono svakako iskrenija nego danas
Čini se da je beskonačno ponavljanje glasanja učinilo da se najveće albansko selo u Srbiji ureže u svest čak i onih ljudi koje politika ne zanima, te da nastavi da baštini mitove i legende koji ga godinama prate
Dijana Hrkalović skrušeno tvrdi da je bila ubeđena da je to prisluškivanje Aleksandra Vučića i njegove porodice zapravo deo dogovora između predsednika države i Nebojše Stefanovića. Za kakvog to čoveka Hrkalovićeva smatra Vučića?
“Rat je uticao da Evropska unija postavi neke druge prioritete, pa ovo najnovije iscrtavanje granica sa kandidaturom Ukrajine i Moldavije zapravo predstavlja neku novozamišljenu kartu Evrope. Popunjavanje tog prostora biće veliki izazov, pre svega zato što ona ne uspeva ni da popuni prostor Zapadnog Balkana. Evropska unija, koja bi trebalo da bude garant mira, bezbednosti i daljeg razvoja Zapadnog Balkana, u jednom trenutku zaboravila je na ovaj region”
Rade Jenić redovno poseti Oštrelj i posadi malo krompira i luka u bašti porodične kuće, “za dušu”. Ali plod ne pojede. Seća se da je nekad bilo preko pedeset izvora vode, pa čak i jedan termalne. Sada su svi presušili jer rudarstvo zahteva enormne količine vode, a nema nijednog pogona za prečišćavanje
U čast nekadašnjeg američkog ambasadora u Beogradu Džordža Frosta Kenana (1904–2005), pre nekoliko dana otkrivena je spomen-ploča na zgradi bivše američke ambasade u ulici Kneza Miloša. Pre toga, Kenanu je dodeljena ulica u Beogradu
Jedan od najvećih pesnika srpskog jezika, Vasko Popa, rođen je u Grebencu, kod Bele Crkve, 29. juna 1922. godine. Objavljujemo dva teksta Branka Kukića, pisca i urednika časopisa i izdavačke kuće "Gradac", posvećena Vasku Popi i njegovom delu.
Dokument o energetici između Beograda i Prištine je samo vodič kako primeniti dva postojeća sporazuma, objasnio je Miroslav Lajčak. Na Kosovu je da predloži pitanje Albanaca na Kosovu . Rekao je i da veruje da zainteresovane strane žele dijalog
Bivši predsednik SR Jugoslavije, Slobodan Milošević, izručen je Haškom tribunalu 28. juna 2001. godine. Prenosimo tekst Miloša Vasića objavljen u „Vremenu“ br. 548, 05.07.2001.
Predsednik Srbije im je ponudio otpremnine od 790 evra po godini radnog staža, što je niže od otpremnina koje su radnici zahtevali pre blokiranja Gazele u sredu. Ipak, predsednik Srbije rekao je da je dogovor blizu. Da li će ponuđeno biti i prihvaćeno znaće se naredne nedelje
Nebojša Stefanović je u zgradu SUK-a ušao u društvu advokata Gorana Pejića, koji je sa advokatom Dragoslavom Mišom Ognjanovićem bio prijatelj i sa njim delio kancelariju, sve dok Ognjanović nije ubijen u julu 2018. godine. Upravo sa organizacijom ubistva advokata Ognjanovića glasine, ali i raniji medijski naslovi, povezuju baš Hrkalovićevu
Svu ovu zavrzlamu sa strujom Srbija je mogla da izbegne da je rukovodstvo EPS-a slušalo stručnjake, koji su godinama upozoravali da je neophodno preći na nova nalazišta uglja i prestati sa otkopavanjem već iscrpljenih ležišta. Kao za inat, sistem je “pukao” u najnezgodnijem trenutku, pa će kompletna šteta koju će EPS pretrpeti verovatno izaći i na više od milijardu evra. Tako smo došli u situaciju da EPS umesto da investira i izgradi novu TE Štavalj, taj novac baci na uvoz električne energije. Pri tome, niko u ovom trenutku ne može garantovati da će Srbija imati preko zime dovoljno struje
I dok javnost Srbije plovi u moru pod burom, u institucijama nema vetrova, prava bonaca. Naime, kako mediji saznaju, povodom javnih optužbi koje je bivša državna sekretarka MUP-a Dijana Hrkalović iznela u intervjuu za Objektiv.rs protiv ministra odbrane Nebojše Stefanovića, Tužilaštvo za organizovani kriminal odgovorilo je da takvi javni istupi nemaju nikakvu dokaznu snagu, te da se ne mogu smatrati relevantnim i verodostojnim
Iako je to u delu javnosti najveća blasfemija, sličnost između Aleksandra Vučića i Zorana Đinđića na nivou uključivanja različitih aktera u sopstveni politički projekat iz godine u godinu postaje vidljivija. Novi gradonačelnik Beograda, koji nije “organski” naprednjak, dodatno učvršćuje ovakvo uverenje