Svojim pionirskim istraživanjem, Šentevska ne samo da je na viši nivo podigla rečnik koji pomaže da se analiziraju fenomeni naše popularne muzike, nego je mrežom fusnota uspela da obezbedi svakom budućem istraživaču pouzdan vodič kroz relevantnu literaturu
Studija Raspevani Beograd ima sve obrise kapitalnog izdanja, čijih nešto više od 700 stranica vrvi od važnih podataka, pomalo izazovnih zapažanja i simpatičnih paralela koje tek sad uviđamo, razmatrajući na koji način su Beograd, Srbija i Jugoslavija tokom tranzicionih decenija (1980–2010) gradili svoj (urbani) identitet kroz medijsku formu muzičkog videa.
...…
Ova istorizacija domaćih pop kulturnih artefakata istovremeno nam je preko potrebna i tek sad moguća. Sama knjiga spada u onu vrstu istraživačkih tekstova sa polemičkim tonovima, koja otkriva mnogo više od onog što je proklamovana tema – celu jednu povest koja je dosad bila neispričana, a sad je razotkrivena i sačuvana od zaborava zahvaljujući pedantnoj analizi kulturne proizvodnje iz pomenutog perioda naše skorašnje istorije. U širokom zamahu, ovde se usput otkrivaju sve faze promena kroz koje smo prošli, i to baveći se samo spotovima, njihovom estetikom, porukom i ekonomskom logikom. Bavljenje njima ispostavlja se kao izuzetno efektan način da se objasne društveni procesi koji stoje u njihovoj pozadini, u poslednjih trideset godina tokom kojih se socijalni pejzaž bivše Jugoslavije tako drastično izmenio. Oni su ostali kao živo ogledalo jednog sveta koji je u međuvremenu nestao.
Ne možemo da se otmemo utisku kako će za našu javnost biti novitet i sama spoznaja da iza svakog kulturnog produkta stoji neki društveni proces: tako je i video-prezentacija pop-muzičke scene – uvek istovremeno bila pojavni deo dubljih društvenih tokova… Raspevani Beograd spektakularno poentira nudeći ovu poruku kao svoju glavnu misiju. Dok je čitate, svesni ste da se suočavate sa retkim primerom poštene naučne knjige koja se bavi životnom stvarnošću oko nas – jedino što naša stvarnost nije baš tako često izvrgnuta kompetentnoj stručnoj analizi. Kao i uvek, treba imati hrabrosti da se govore činjenice, a to je ono što ovo delo neštedimice čini.
Irena Šentevska je već umela da se bavi ovakvim analizama epohe, kao što pokazuje njena knjiga The Swinging 90s: Pozorište i društvena realnost Srbije u 29 slika (Orion Art, Beograd, 2016). Autorka je ovde obavila gigantski posao baveći se uzorkom od 4733 spotova nastalih u ovdašnjoj produkciji (spisak literature i indeks se protežu na više od 100 strana), razmatrajući ih u dve ravni: prva je smeštanje u svetske tokove, a druga analiza ovdašnjeg konteksta. Time se postiže razumevanje da ni po čemu nismo ekskluzivni, nego deo globalnih zbivanja, kao i da je lokalna produkcija autentičan doprinos njima, te da je samo tako vredi i razmatrati. Takođe, postaje jasnije nego ikad da je svaki muzički žanr koji je zastupljen kod nas zapravo utemeljen u interesima neke ovdašnje društvene grupacije, sloja ili klase, što je posebno jasno u video-spotovima kao šljaštećem načinu na koji one vole sebe da predstavljaju.
Raspevani Beograd je knjiga podeljena na tri zone: Pink, Crnu i Sivu. Ružičasta se bavi turbo-folkom, crna rokenrol scenom, a siva hip hopom. Izbegavajući suvišne vrednosne sudove, kroz analizu video- spotova dolazi se do zaključaka koji postepeno iznose na videlo realne socijalne pozicije pripadnika ova tri paralelna sveta, što i sad koegzistiraju u Srbiji, samo ponekad se mešajući. Tu negde je skrivena istina o društvenoj evoluciji koja nas je pogodila tokom poslednjih trideset godina. Mada lično poznaje mnoge od pomenutih učesnika pop kulturne scene, muzičare, menadžere, novinare, pa i retke kulturne teoretičare, potpisnik je bio pomalo zatečen, pa i dirnut ovako širokim oslikavanjem i kontekstualizacijom cele muzičke zajednice, koja nama svima određuje svoje male ili velike uloge u mnogo širem razvoju događaja.
Knjiga Irene Šentevske Raspevani Beograd jedna je od najboljih originalnih knjiga o popularnoj muzici koje su dosad izašle na srpskom jeziku. Ona nudi ovdašnjoj akademskoj zajednici mapu kako da se snađe u oblasti sa kojom očigledno nije sigurna kako da se nosi, jer ozbiljnih istraživačkih radova sa ovom tematikom skoro i da nema. Svojim pionirskim istraživanjem, Šentevska ne samo da je na viši nivo podigla rečnik koji pomaže da se analiziraju fenomeni naše popularne muzike, nego je mrežom fusnota uspela da obezbedi svakom budućem istraživaču pouzdan vodič kroz relevantnu literaturu. Na taj način je udarila temelj mogućim studijama popularne muzike, kao delu studija kulture, što u bivšim jugoslovenskim krajevima, nažalost, još uvek ne postoji.
“Ovo je knjiga o Beogradu koji peva od muke”, rekla je u jednom intervjuu Irena Šentevska. Verujem da se iz istog razloga pišu i ovakva naučna dela.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zadužbina Milana Mladenovića sprema tužbu protiv vlasnika TV Pink jer neovlašćeno „obrađuje“ pesme kultne Ekatarine Velike. Kažu, hteo je da kupi prava, ali njima ne pada na pamet da to dopuste
Zgrada Narodnog pozorišta u Subotici, čija rekontrukcija je trajala dve decenije, poredila se sa „Skadrom na Bojani”. Završena je nakon sedamnaest godina, a plaćena je pola milijarde dinara više nego što je predviđeno
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!