Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Izvesno je da režim na vlasti nema apsolutno nikakav interes da Srbija postane članica Evropske unije, a građani budu izjednačeni u pravima sa građanima EU. To bi za ovakav režim predstavljalo čin ravan samoukidanju. Imajući u vidu prirodu režima u Srbiji, nije realno očekivati neku promenu u bliskom periodu. Režim će nastaviti da kreira privid evropskih integracija, dok će istovremeno činiti sve suprotno tome. Izvesnije je da će do promene kursa Srbije doći tek nakon smene sadašnje vlasti

Analiza

12.jul 2025. Jelena Zorić

Male hidroelektrane kao propali projekat

Izgradnja malih hidroelektrane (MHE) u Srbiji je tema koja dugo izaziva podele. Ekološki aktivisti godinama upozoravaju na njihovu štetnost na životu sredinu, reke na kojima su izgrađene MHE su isušene, ribe su uginule i nestale, polja u okolini su prestala da budu plodna kao nekada, a u međuvremenu je otkriveno da su ljudi bliski vlasti ozbiljno uključeni u poslove izgradnje koji donose milionske profite

Exit 2025. i 16 minuta tišine

Festivali i protesti

11.jul 2025. K. S.

Exit u znaku krvave šake

U četvrtak je počeo jubilarni i ujedno poslednji Exit koji se održava u Srbiji. Na otvaranju se „pumpalo”, a sa Varadinskog mosta u svet je otišla i fotografija crvene šake

Kragujevac

09.jul 2025. Jovanka Nikolić

Protesti gotovo bez incidenta

Slučaj privedenog studenta Lazara Klačara pokazao je da su studenti i građani, čak i pored miroljubive situacije u Kragujevcu, spremni da reaguju na jedan poziv nekog od njih. I to zajedništvo se vidi na svakom koraku

Reakcija na reakcije na Vidovdanski protest

09.jul 2025. Radmilo Marković

Ko proizvodi nasilje

Čak i da su Martens i Milanović u pravu – a nisu – ostaje činjenica da su studenti nepogrešivo pokazali da mafiju na vlasti jedino ruše i bespogovorno insistiranje na transparentnosti i vladavini prava. Društvena promena već je napravljena. Ako politička i ne bude sad, biće jednom

Thompson u Zagrebu

09.jul 2025. Nedim Sejdinović

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Nije se Thompson promenio toliko koliko se promenilo hrvatsko društvo, koliko je tvrdi nacionalizam normalizovan, kaže za “Vreme” novinar Ladislav Tomičić. Književnik Ivica Đikić za naš list konstatuje da Plenković godinama priča o evropejstvu, “a onda se pojavljuje kao politički sponzor koncerta na kojem se uzvikuje ‘Za dom spremni’”. Predsednik SDSS Milorad Pupovac zaključujuje da je to “veličanje ustaštva, čin obnavljanja ustaškog duha”

Lični stav

09.jul 2025. Todor Kuljić

Nemoć intelektualaca

Od apologeta režima ne treba očekivati prosvećivanje. Ali od opozicione humanističke inteligencije bi valjalo očekivati razmađijavanje prinude moralizma. Na pendreke odgovarati i časom anatomije

Povodom knjige

02.jul 2025. Sonja Ćirić

Ivanu Petroviću se ne bi dopao roman o njemu

Bio je zvezda Holivuda, žene su bile lude za njim, kralj Aleksandar ga je odlikovao, ali ga je ovdašnja široka javnost upoznala tek nedavno zahvaljujući romanu Miomira Petrovića Dionizije 1941, kombinaciji dokumenta i fikcije

In memoriam

28.jun 2025. B. B.

Preminula Žiža Stojanović

Žiža Stojanović je bila članica pozorišta u Nišu, Novom Sadu i Beogradu, a u karijeri je odigrala više od 120 pozorišnih uloga

Intervju: Duško Radosavljević, politikolog

25.jun 2025. Nedim Sejdinović

Režim je u velikoj panici

“Studenti i građani ne smeju da nasedaju na priče o olakom i brzom preuzimanju vlasti, posebno ne na pozive za nasilnu promenu vlasti, jer nisu oni ti koji su ‘zakuvali’ ovu situaciju. Kombinacijom političkog Vudstoka, gandijevskom strpljivošću i upornošću oni su već dokazali da mogu igrati dugu utakmicu, trčati maratonsku trku. To je slika odgovorne politike, a ne samo da se politikom jednokratnog juriša ili na o-ruk sistem porazi režim, personalno promene nosioci vlasti, i ‘opet Jovo nanovo’”

Feljton: Kosovska ideologija (3)

25.jun 2025. Ivan Čolović

Vera u isceliteljsku moć smrti

Ako se prihvati mišljenje da je istorijska svest srpskog naroda dosegla nebo, trajno sakralizovana, ostala do danas dominantno sveštena, postavlja se pitanje njenog proučavanja, posebno kad je proučavalac insajder, pripadnik srpskog naroda, kao što je to Bojović. Može li to proučavanje biti nešto drugo do teološko, odnosno istoriosofsko? Ili, ipak, može biti i naučno, sekularno, istoriografsko?