img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

07. jul 2025, 18:54 Srećko Matić (DW)
Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu Foto: Tanjug/HINA/Damir Senčar
Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu
Copied

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Nastup „nacionalističkog muzičara Marka Perkovića“ bio je sjajan uspeh uzme li se u obzir broj posetilaca, piše nemački Frankfurter algemajne cajtung (FAZ), piše Dojče vele (DW).

Nemački dnevnik dodaje da taj koncert, koji FAZ svrstava među najveće priredbe takvog tipa u evropskoj istoriji, upravo zbog tako velikog broja prisutnih ljudi „o Hrvatskoj kaže više nego što toj zemlji može biti drago“.

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu
Foto: Tanjug/HINA/Damir Senčar
Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

„Već decenijama je Perkovićev poslovni model da svoju reputaciju kao domoljubivog patriote, osim za zarađivanje novca, koristi i za rehabilitaciju hrvatskog ustaškog režima“, piše novinar Mihael Martens u tekstu.

Ustaški režim i njegovog „poglavnika“ Antu Pavelića autor naziva Hitlerovim „mlađim partnerom“ na Balkanu.

Citirajući navode iz knjige istoričara Aleksandera Korba „U senci svetskog rata“, FAZ čitaoce podseća na dimenzije ustaških zločina: „Skoro pola miliona ljudi, dakle otprilike onoliko koliko ih je došlo na Tompsonov koncert, pali su kao žrtve petogodišnjeg ustaškog terora.“

Većinom su to, kako dalje navodi FAZ, bili Srbi (više od 300.000), ali ubijeno je i 115.000 Hrvata, bosanskih muslimana, Jevreja i hiljade Roma, napominje Martens: „U Jasenovcu je bio podignut najveći logor smrti Drugog svetskog rata kojim nisu upravljali Nemci. Tamo je ubijeno više od 80 hiljada ljudi.“

„Jedna od glavnih parola ustaša glasila je ‘Za dom – spremni’. To je hrvatska verzija ‘Hajl Hitler’“, piše FAZ. I dodaje kako najpoznatija Perkovićeva pesma „Bojna Čavoglave“ počinje upravo tim pokličem. „Na zagrebačkom koncertu on je izveden u duetu između umetnika i publike“, piše FAZ.

Objašnjavajući kontekst u kojem je nastala ta pesma, FAZ navodi da su se Hrvati branili od srpske agresije, da je trećina zemlje bila okupirana, da je Hrvatska bila na ivici ponora – te da se ta pesma vrlo brzo proširila među tadašnjim braniocima i postala im oslonac u teškim trenucima.

„Samo je izgovor Perkovićeva kasnija tvrdnja da je ‘Za dom – spremni’ istorijski slogan koji se koristio davno pre preuzimanja vlasti od strane fašista. Istina je doduše da postoje i stariji primeri korišćenja, ali to ništa ne menja na tome da se kontekst od 1941. do 1945. ne može više odvojiti od te parole“, dodaje FAZ.

Uoči Tompsonovog koncerta u Zagrebu
Foto: Tanjug/HINA/Lana Slivar Dominic
Uoči Tompsonovog koncerta u Zagrebu

Nemački list citira nalaze studije Instituta za socijalna istraživanja u Zagrebu koji je pre nekoliko godina naveo da trećina mladih u Hrvatskoj veruje da je fašistička hrvatska država samo branila „interese Hrvata“. FAZ zaključuje: „To je tako mogao reći i Perković.“

„Perkovićeva metoda je jednostavna: on nešto kaže, pa kaže da to nije tako mislio. Insinuira ono što bi njegova publika mogla misliti do kraja. Koristi ustaške parole, da bi nakon toga tvrdio da nije ništa znao o njihovoj istoriji, ili da bi tvrdio kako su ih doduše koristili hrvatski fašisti, ali da nemaju veze s njima”, piše nemački list.

Pritom mu, kako dalje navodi list, koristi činjenica da „u Hrvatskoj zaista postoje velike teme koje se decenijama tabuiziraju, pre svega masakr koji su komunistički partizani počinili u Blajburgu 1945. godine. Ali Perković te rupe u debati popunjava iskrivljavanjem istorije.“

„U zemlji u kojoj nacionalna akademija nauka i umetnosti ‘pere’ ustašku ikonografiju (…) ustaško obeležje na Tompsonovim koncertima nije više skandal, nego deo procesa institucionalne normalizacije istorijskog revizionizma“, citira frankfurtski list izjave Lade Duraković, koje je istoričarka muzike iz Pule pre nekoliko dana dala za DW.

U tom intervjuu ona je tu ikonografiju nazvala delom „kulturne politike za koju je država dala dozvolu“.

A te veze su očigledne, dodaje FAZ. Kao primer navodi premijera Andreja Plenkovića iz konzervativnog HDZ-a koji „ne želi da rizikuje da ima Tompsona protiv sebe“, pa je zato došao na generalnu probu na Hipodrom i fotografisao se sa „narodnim herojem“, dodaje ovaj list.

Tekst zaključuje konstatacijom da će debata oko ovog „rekordnog koncerta“ još neko vreme zabavljati Hrvatsku iz jednostavnog razloga:

„U Hrvatskoj se naspram stotina hiljada Perkovićevih fanova nalazi sličan broj ljudi koji se odlučno protive njegovoj mešavini kiča, ratne romantike, katoličanstva i rehabilitacije fašizma.“

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Koncert Marko Perković Tompson Ustaški simboli
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ruski dron

Rat u Ukrajini

29.maj 2026. A.P

Rumunija: Srušio se ruski dron, podignuti lovci F-16

Ruski dron lansiran na Ukrajinu srušio se na stambenu zgradu u Rumuniji. Bukurešt traži od NATO-a hitnu isporuku savremenih antiraketnih sistema

Francuska, parlament

Francuska

29.maj 2026. A.M.

Konačno zvanično ukinut zakon o ropstvu iz 1685. godine

Francuski parlament doneo je jednoglasnu odluku kojom se van snage stavlja zakon iz 1685. o robovlasništvu, iako je ropstvo formalno ukinuto još 1848. godine

Americki nosac aviona

Rat u Iranu

29.maj 2026. A.M.

Novi sukobi nakon nepotvrđenog sporazuma o produžetku primirja

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran su postigli sporazum, koji američki predsednik Donald Tramp još nije odobrio, preneo je Aksios pozivajući se na neimenovane izvore. Oružani sukob se, međutim, nastavlja naizmeničnim napadima

Gaza

Gaza

29.maj 2026. I.M.

Netanjahu: Preuzećemo kontrolu nad 70 odsto Pojasa Gaze

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je izjavio da Izrael u ovom trenutku kontroliše oko 60 odsto teritorije Pojasa Gaze, što je značajno više u odnosu na ranije procene objavljene u martu

Borbeni avion

Odbrambena industrija

28.maj 2026. Šristi Mangal Pal / DW

Zajednički borbeni avion i „supertenk”: Šta koči evropske odbrambene projekte

Najveći evropski odbrambeni projekat mogao bi da se završi sa dva odvojena aviona i zašto je to tako

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure