Uoči izbora u Makedoniji

12.septembar 2002. Duška Anastasijević

U senci tenzija

Uprkos brojnim problemima s kojima se Makedonija suočava, primetno je da nijedna stranka u predizbornoj kampanji svoju platformu ne zasniva na ekonomskom ili socijalnom programu i da uopšte ne dotiče najteža pitanja makedonskog društva

Tema "Vremena" - da živimo kao normalan svet

Desetka za Evropu

Koridor 10, po svemu sudeći, konačno postaje realnost. Najveći deo ovog autoputa koji prolazi kroz Jugoslaviju (ukupno 767 kilometara) trebalo bi da bude završen do Olimpijskih igara u Atini 2004, dok je završetak svih 2360 kilometara predviđen za 2011. godinu. Krediti su odobreni, analize se završavaju, a neke deonice već su u fazi izgradnje. Ukoliko se ostvare optimističke prognoze naših zvaničnika, Jugoslavija bi za koju godinu trebalo da postane zemlja sa pristojnim putevima, isto takvom železnicom i pratećim sadržajima. Onima koji ne veruju domaćim prognozama možda bi nešto trebalo da znači da je grčki premijer Kostas Simitis nedavno ustvrdio kako će olimpijski plamen proći upravo ovom autostradom

Intervju - Danijel Cvjetičanin, ministar finansija vlade u senci Demokratske stranke Srbije

12.septembar 2002. Miša Brkić

Laganije u brže reforme

"Sporiji i mirniji procesi, o kojima govori predsednik Koštunica i vlada u senci DSS-a, u stvari su brže i prihvatljivije reforme, koje polaze od institucija, od temelja pravnog poretka i pravne sigurnosti, na kojoj jedino može da se gradi slobodna, konkurentska, tržišna privreda"

Srđa Popović:

04.septembar 2002. Srđa Popović

Kapitulacija pred zločinom

Prvih pet pisama u rubrici "Reagovanja" odnose se na polemiku započetu tekstom "Dehelsinkizacija gospođe Biserko" ("Vreme" br. 604). Ta polemika traje već četiri nedelje i u opremi tekstova nije navedeno na koji tekst se ta pisma odnose radi uštede na prostoru. Naslovi su, manje-više, redakcijski

Autoportret Uroša Predića (3)

04.septembar 2002. Uroš Predić, slikar

Savesnost umetnika

Uroš Predić je 1921. na molbu Srpske akademije prvi put napisao autobiografiju, koja je objavljena u godišnjaku Srpske kraljevske akademije XXVIII, 1914-1919. (Beograd 1921, str. 182-310). U ovom broju donosimo drugi deo ovih zapisa

Made in Russia - Viktor Peljevin

04.septembar 2002. Teofil Pančić

Šaman postsovjetske literature

Boreći se s generacijskim kulturno-tehnološko-civilizacijskim nedoumicama, Peljevin se pozicionira na globalnoj literarnoj mapi kao Douglas Copeland ekskomunističkog Istoka

Nuspojave

04.septembar 2002. Teofil Pančić

Trotoarska tranzicija

Već vidim kako se Ideološki Um – bilo koje provenijencije – mršti nad jednom ovako tričavom, komunalnom temom: idu, bre, izbori, biju naši, al biju i Turci

Političari u Hilandaru

04.septembar 2002. Tamara Skrozza

Vladičica u službi vlasti

Manastir Hilandar uspeo je da tokom prvih osam vekova svog postojanja zadrži status "najveće svetinje srpske" i mesta na koje su se srpski vladari povlačili ili ga bogato darivali potvrđujući njegov značaj za narod i otadžbinu. Tokom poslednje decenije, međutim, zadužbina Simeona i Save Nemanjića postala je mesto na koje su i zvani i nezvani pristizali, aktuelni, nepriznati ili potencijalni vladari. Svaki sa svojim ciljem i manje-više jasnom namerom. Uglavnom, sekularne prirode

Predsednički izbori 2002

04.septembar 2002. Milan Milošević

Testiranje formule

I pored magle izbornih obračuna, vidljivo je da se u predsedničkoj kampanji traga i za nekom produktivističkom formulom i raspravlja o konsolidaciji države. Da li Šešelj vreba iza ugla

Reagovanja

28.avgust 2002. Ljubiša Rajić

Pravo na treće mišljenje

"Neprijatelji u Srbiji: otvorenost, snaga i integritet nekoliko žena"; "Vreme" br. 607, "Neprijatelji nezavisnih medija"; "Vreme" br. 607

Reagovanja

28.avgust 2002. Stojan Cerović

Tužilačka revnost

"Žive mete"; "Vreme" br. 606, "Neprijatelj u Srbiji: otvorenost, snaga i integritet nekoliko žena"; "Vreme" br. 607, "Neprijatelji nezavisnih medija"; "Vreme" br. 607

Novosadski književni duet

28.avgust 2002. Teofil Pančić

O demonu Istorije

Tišma i Vegel povezani su – ako ničim drugim – onda bar srodnošću njihovih gotovo kišovski komplikovanih srednjo-istočno-evropskih sudbina, nevoljno ispečatiranih silovitim zamasima bičeva Istorije