img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Afere u Republici Srpskoj

Ešdaun u akciji

09. april 2003, 20:40 Tanja Topić
Copied

Trenutačna slika BiH, po ocjeni mnogih, u ovom trenutku je kudikamo gora nego u susjednoj Srbiji: sve dosadašnje afere u Republici Srpskoj otkrila je međunarodna zajednica – kancelarija visokog predstavnika BiH ujedno je i njen predsjednik i premijer. "Demokratski" birane strukture vlasti ozakonjuju svoje kriminalne i pljačkaške radnje, političari BiH su politički potpuno nezreli, ali su sa džepovima punim oraha kooperativni partneri međunarodnoj zajednici, koja zbog svega toga ima i prevelika ovlašćenja

PRINUDNI ODLAZAK: Mirko Šarović

Mirko Šarović, srpski član u Predsjedništvu BiH, prošle sedmice podnio je ostavku na to mjesto, iako je samo dva dana ranije tvrdio da su priče o njegovoj smjeni najobičnija špekulacija, a on o spekulacijama neće govoriti. Njegova stranka – Srpska demokratska, prije nego što je on podnio ostavku, okrivila je medije da „špekulacijama vezanim za aferu „Orao“ u RS pokušavaju stvoriti atmosferu linča i skidanja političkih glava po svaku cijenu“. Tada se SDS protivio „personalnom sankcionisanju“ jer nije bilo „dokaza o direktnoj umiješanosti bilo koga od ljudi koji se javno spominju“. Osim toga, „visoki predstavnik, po Dejtonskom sporazumu, nema mandat da smjenjuje demokratski izabrane predstavnike vlasti“, tvrdio je portparol SDS-a Dušan Stojičić.

Međutim, nije ni bilo potrebe za intervencijom Pedija Ešdauna.

Šarović je između dva zla ipak izabrao manje, jer da je „dopustio“ da ga smijeni visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun, što je ovaj ozbiljno namjeravao da uradi, svoju političku karijeru zapečatio bi za sva vremena.

Iako tvrdi da se na ovakav korak odlučio jer je „svjestan mogućih posljedica po Republiku Srpsku i stranku koja ga je kandidovala u atmosferi gdje argumenti nisu mogli doći do izražaja“, više je nego očito da je Šarović spašavao sebe. Građani Republike Srpske nemaju iluzija da se Šarović povukao kako bi njih zaštitio od eventualnih sankcija međunarodne zajednice.

Dragan Čavić, prvi čovjek Republike Srpske, najprije je u izvještaju koji je podnio pred poslanicima u parlamentu Republike Srpske prošle sedmice konstatovao da je Šarović bio „prisiljen na ostavku na osnovu neargumentovanog, selektivnog i politički pristrasnog izvještaja istražnog tima međunarodne zajednice ‘Tigar’“. Samo koji odjeljak dalje u istom izvještaju, Čavić je pak za Šarovićev odlazak okrivio vojni vrh Republike Srpske:

„Načelnik Uprave u Generalštabu Vojske RS, direktno odgovoran za aferu „Orao“, danas je u Srbiji u penziji i bez odgovornosti, isto kao i načelnik 410. kadrovskog obavještajnog centra, koji je odgovoran za aferu špijuniranja. Odgovornost za njih i druge platio je Mirko Šarović.“ Radi potpunije orijentacije navodimo da je 410. kadrovski obavještajni centar bio smješten u kancelariji u zgradi Narodne skupštine Republike Srpske, a rukovodstvo Republike Srpske i dalje tvrdi da nije imalo pojma o njihovim aktivnostima. Istina, sam Dragan Čavić priznao je da su mu bile poznate „indicije o antidejtonskom djelovanju vojnih struktura RS i prije zvaničnog objelodanjivanja afere špijuniranja u javnosti“. O tome ga je obavijestio komandant SFOR-a u BiH. Većina vojnih analitičara u Republici Srpskoj, a i neki ovdašnji političari, među njima Dragan Stojičić, portparol Srpske demokratske stranke, uvjereni su da „Obavještajni sektor Vojske RS nema kapacitet da ugrozi ono što je definisao Dejtonski sporazum“, te traže više dokaza od međunarodne zajednice za tvrdnju da je „VRS sa KOS-om pripremala ubistvo Zorana Đinđića“.

NALAZI SFOR–a: Prvi, preliminarni izvještaj SFOR-a kazuje da je Obavještajna uprava Vojske RS prisluškivala, sakupljala i obrađivala podatke o institucijama međunarodne zajednice, SFOR-a, kancelarije visokog predstavnika, OHR-a, te o osobama i organizacijama u oba entiteta. Istovremeno je utvrđena jaka veza između obavještajaca VRS i Kontraobavještajne službe Vojske SRJ. Iz OHR-a su preko banjalučkih „Nezavisnih novina“ poručili da „OHR čini sve da pomogne Srbiji u rasvjetljavanju ubistva premijera i borbi protiv kriminala na Balkanu“ ma na šta se ova izjava odnosila. Istovremeno „kriminalci iz Srbije ne smiju biti bezbjedni ovdje. Bosna im ne smije biti utočište“, poruka je iz OHR-a.

Nadgledane su i političke, diplomatske i vojne aktivnosti SAD, zemalja članica NATO-a i EU-a u BiH. Pominju se i indicije o umiješanosti Obavještajne uprave VRS u pripremanju ubistva premijera Zorana Đinđića. Obavještajna služba susjedne Hrvatske je odranije znala za ove aktivnosti kolega iz susjedstva.

A javnosti je prezentovan samo dio materijala koji je zaplijenjen prilikom kontrole Obavještajne uprave VRS, početkom marta ove godine, tako da se analiza obavještajnih dokumenata nastavlja.

Ono što je pak dosadašnjom analizom sigurno potvrđeno jeste da 410. obavještajni centar nije samostalna jedinica, već da naređenja dobija od vrha Vojske RS. Na ovakav tok događaja u Republici Srpskoj uticala je osim afere prisluškivanja i afera „Orao“, poznatija kao ilegalna prodaja oružja Iraku, koja ovaj bosanskohercegovački entitet potresa mjesecima. Iako civilno rukovodstvo RS oštro odbacuje svaku vrstu umiješanosti u ilegalnu trgovinu oružjem sa Irakom, svakako je zanimljivo da Finansijska policija RS u posljednje tri godine nije kročila u prostorije Vazduhoplovnog zavoda „Orao“. Međunarodni tim „Tigar“ se pobrinuo za analizu dokumenata iz „Orla“, koju je onda prezentovao Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira u Briselu. U njemu je Mirko Šarović politički odgovoran za ilegalnu trgovinu sa Irakom, dok sadašnji ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić snosi dio odgovornosti, jer je kao tadašnji premijer Srpske bio i član sada već nespostojećeg Vrhovnog savjeta odbrane. Ivanić je za sada izbjegao sankcije visokog predstavnika za BiH, dok je čin Mirka Šarovića označio mudrim potezom jer su njime spriječene još veće štete koje su mogle nastati za RS zbog afere „Orao“.

A vlasti RS su, „uprkos ponovljenom zahtjevu za detaljniji izvještaj o navodnim transakcijama ‘Orla’, objelodanile samo nekoliko bankovnih računa i to od finansijskih institucija lociranih u BiH i inostranstvu, koje su ‘Orao’ i njegovi saradnici koristili“, spominje se u izvještaju tima Tigar. Istragom zbog trgovine sa Irakom neće biti pošteđene ni neke firme iz Federacije BiH, kao „Vitezit“ iz Viteza i „Bratstvo“ iz Novog Travnika. Dragan Čavić je optužio Pedija Ešdauna da se „selektivno ponaša“, jer nije kaznio nikog iz drugog bosanskohercegovačkog entiteta“, što situaciju u BiH, po Čaviću, može zapaliti.

EŠDAUNOVE ODLUKE I REAKCIJE: Ešdaunove odluke zbog „Orla“ i „Prisluškivanja“ dovele su do potpunog restrukturiranja oružanih snaga u BiH, dok se u Zakonu o odbrani RS ukidaju dijelovi koji su RS davali obilježja državnosti. Svoje odluke Ešdaun je donio kako bi „spriječio da BiH ponovno dođe pod rizik sankcija UN-a“, te da bi ojačao civilnu i državnu kontrolu. I to sve kako bi „ljudi u RS konačno shvatili da je Republika Srpska entitet, a ne država“, obrazložio je Ešdaun.

Ešdaun je najprije ukinuo Vrhovni savjet odbrane RS, jer „nije uspio spriječiti kršenje sankcija Vijeća sigurnosti UN-a“, ali je „zamaglio vrlo jasne političke odgovornosti i dužnosti“. Za Dragana Ćavića ukidanje Vrhovnog savjeta jeste „hendikep, ali ne previše ozbiljan“. Ćavić je u razgovoru sa ostalim političarima u RS najprije predložio da se žrtvuje Vrhovni savjet odbrane. Međutim, tom žrtvom nije bio zadovoljan Ešdaun.

Tako će Ćavić sada, kao predsjednik Republike Srpske, biti vrhovni komandant oružanih snaga RS do aprila iduće godine i preuzeti odgovornost za ono što je do sada obavljalo ovo tijelo, u kojem su bili predsjednik, ministri odbrane i unutrašnjih poslova, načelnik Vojske RS, predsjednik parlamenta i premijer. Za vojnopolitičkog analitičara Ostoju Barašina ukidanje Vrhovnog savjeta odbrane je „početak kraja Vojske RS“, jer sada „predsjednik, nakon ukidanja Savjeta, može samo neslužbeno da se druži s njima“.

U međuvremenu će pri OEBS-u biti formirana posebna vojna komisija, koja će „utvrđivati ustavne i pravne barijere između entiteta i države“ i uspostaviti kriterije za priključenje BiH Partnerstvu za mir. Proizvodnja oružja smješta se na državni nivo, dok su svi zvaničnici odbrane i vojske dužni podnositi detaljne izvještaje svih zvaničnih posjeta u inostranstvu ministru vanjskih poslova i generalnom sekretaru Stalnog komiteta za vojna pitanja. Sve ove afere i odluke bile su dovoljan razlog za poslanike Dodikovog SNSD-a da u parlamentu zatraže ukidanje služenja vojnog roka.

Reakcije ovdašnje javnosti su po starom dobrom običaju izostale. Previše toga se dešavalo posljednjih godina, što je dovelo do svojevrsne apatije javnosti. Istina, neki od funkcionera SDS-a su duboko zamjerili građanima što nisu reagovali na najnovija dešavanja. Jer, oni su bili ti koji su demokratski birali svoje predstavnike, koji sad nepravedno bivaju smijenjeni. Građani su za početak barem oslobođeni mentalnih napora bivšeg srpskog člana Predsjedništva BiH da artikuliše ono što im je javno želio saopštiti.

Na drugoj strani, stiče se utisak da su se SDS i njemu bliske političke partije suviše olako pomirili sa ovim odlukama. Bez prevelike pompe u javnosti, SDS je odmah imenovao novog kandidata na Šarovicevo mjesto – Borislava Paravca, poznatog kao okorjelog tvrdolinijaša, za kojeg mnogi javno govore da mu „Hag puše u vrat“. Istina, od Mirka Šarovića je zatraženo da kao „istaknuti član SDS-a nastavi intenzivniji politički rad u organima stranke i da se posveti stranačkom radu u cilju jačanja i konsolidovanja SDS-a“.

SNSD, kao najveća opoziciona partija u RS, neće podržati novog kandidata SDS-a jer se, kažu, „RS konstantno sankcioniše zbog ljudi Srpske demokratske stranke“, a sam „Šarović je podnošenjem ostavke priznao da je odgovoran za aferu ‘Orao’“. Premijer Republike Srpske Dragan Mikerević ocjenjuje da Šarovićeva ostavka ide u pravcu političke stabilizacije RS, tražeći da se pokrene istraga protiv ljudi koji ugrožavaju opstanak pojedinih institucija RS zbog svog neodgovornog ili neozbiljnog rada, jer će se „pojedine institucije dizati na nivo BiH ili će biti ukidane“.

Trenutačna slika BiH, po ocjeni mnogih, u ovom trenutku je kudikamo gora nego u susjednoj Srbiji: sve dosadašnje afere u Republici Srpskoj otkrila je međunarodna zajednica – kancelarija visokog predstavnika BiH ujedno je i njen predsjednik i premijer. „Demokratski“ birane strukture vlasti ozakonjuju svoje kriminalne i pljačkaške radnje, političari BiH su politički potpuno nezreli, ali su sa džepovima punim oraha kooperativni partneri međunarodnoj zajednici, koja zbog svega toga ima i prevelika ovlašćenja. Narod, u čije ime sve to rade, obilato pljačkaju preko elektrodistribucije, telekoma i drugih politički vođenih preduzeća. Opozicija koristi afere da bi najavila prijevremene izbore.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Filipini

Filipini

08.jun 2026. I.M.

Snažan zemljotres pogodio Filipine: Najmanje 12 mrtvih, stotine povređenih

Zemljotres jačine 7,8 stepeni pogodio je Filipine, izazvavši žrtve, povrede i upozorenja na cunami širom Pacifika

Rat na Bliskom istoku

Rat na Bliskom istoku

08.jun 2026. I.M.

Eskalacija sukoba Izraela i Irana u 100. danu rata na Bliskom istoku

Novi talas napada između Izraela i Irana izazvao je reakcije u regionu, uključujući uzbune i zabrinutost zbog mogućeg širenja konflikta

Liban

08.jun 2026. M. L. J.

Odata počast srpskom mirovnjaku u Libanu

Na aerodromu u Bejrutu održana je ceremonija ispraćaja posmrtnih ostataka starijeg vodnika Milovana Jovanovića, koji bi nakon odavanja počasti trebalo da budu upućeni u Srbiju

Evropska Unija

07.jun 2026. S. Ć.

Evropska komisija: Albanija će ugroziti pristup EU ako se opredeli za Kušnera

Projekat zeta Donalda Trampa na ostrvu Sazan mogao bi da ugrozi Albaniju u pristupnim pregovorima za članstvo u EU, upozorava Evropska komisija

Toledo, festival

SAD

07.jun 2026. I.M.

Pucnjava na festivalu u SAD: 12 ranjenih, policija traga za napadačima

Tokom festivala u Toledu, u SAD, došlo je do pucnjave u kojoj je povređeno najmanje 12 ljudi, uključujući i dve osobe koje su životno ugrožene

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure