img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

09. април 2003, 20:42 Priredio: Davor Konjikušić
Copied

Džanet: Nestanak turista

Jedan za drugim, konvoji evropskih turista poslednjih dana nestaju u Sahari. Nakon „iščezavanja“ 12 nemačkih turista, vlada u Berlinu upozorava svoje građane da izbegavaju putovanje ka jugu Alžira. Pustinjski avanturisti počeli su da nestaju krajem februara, prvo na granici Nigera i Libije. Jedan džip, dva motocikla, četiri pustinjska motocikla i šest Nemaca, četiri Švajcarca i jedan Holanđanin „propali su u zemlju“ u jednom danu. Zlosrećni turisti krenuli su na odmor u Saharu – poznatu po snažnim peščanim olujama u ovom dobu godine. Nemački „turfareri“ poslednji put su viđeni kod Džaneta, 1500 kilometara jugoistočno od Alžira. Švajcarskim biciklistima trag se gubi u blizini granice Nigera i Libije, dok je džip nestao u okolini Tamanraseta, 1900 kilometara južno od Alžira. Zatim je iščezlo još šest Nemaca (četiri muškarca i dve žene) u konvoju tri džipa. Krenuvši iz Augsburga 22. februara, i oni su stigli do Tamanraseta, javili se familijama i „isparili“. Helikopterska pretraga sa specijalnom opremom osetljivom na toplotu ljudskog tela nije ih našla. A potom je ove sedmice nestalo još četvoro evropskih turista, javljaju afričke agencije. Zvanična istraga tapka u mestu. Nepregledna pustinjska oblast na južnim obodima Libije, Alžira i Maroka, duž severnih granica Mauritanije, Čada i Nigera, privlači naročito avanturiste. Istovremeno, u oblasti ogromnih vrućina, retkih oaza i puteva policijske patrole su retke, a autohtono stanovništvo je tradicionalno krajnje sumnjičavo prema strancima, pogotovo tehno-opremljenim „uljezima“.

Tegusigalpa: Pobuna u zatvoru

U sukobima rivalskih bandi u jednom zatvoru u Hondurasu, koji su prerasli u pobunu, prošle subote poginulo je 86 zatvorenika, a više desetina je povređeno. Kako su saopštili nadležni zatvora El Porvenir u blizini luke La Seiba, 350 kilometara severno od glavnog grada Tegusigale, kada je izbila tuča neki od zatvorenika su zapalili nameštaj i dušeke u svojim ćelijama. Jedan broj zatvorenika poginuo je u požaru, a drugi su se međusobno poubijali ilegalnim oružjem koje su posedovali. Nije poznato koliko je zatvorenika uspelo da pobegne. Povređeno je oko 70 zatvorenika i čuvara zatvora.

Vašington: Prepuni zatvori

Broj osuđenih ili pritvorenih lica u američkim zatvorima prvi put je prošle godine dostigao dva miliona, objavio je statistički biro Ministarstva pravde, pripisujući rekordan broj „zatvorske populacije“ oštrijoj politici izricanja presuda i kažnjavanja dužim zatvorskim kaznama trgovaca drogom i drugih kriminalaca.

Polovinom prošle godine na izdržavanju kazne u federalnim i državnim zatvorima nalazilo se više od 1,35 miliona osoba, dok je više od 665.000 bilo pritvoreno u lokalnim zatvorima, gde su čekali na suđenje, izricanje kazne ili prebacivanje u federalne tamnice; samo manji broj je obuhvaćen programima „prevaspitavanja“. Vladina statistika pokazuje da su na 100.000 stanovnika registrovana 702 zatvorenika (ili jedan pritvoren na 142 stanovnika), po čemu su SAD prve u svetu, ispred Kajmanskih ostrva (664 zatvorenika na 100.000 stanovnika), odnosno Rusije i Belorusije sa 638. SAD drže rekord u svetu po broju zatvorske populacije, a prednjače Kalifornija, Teksas, Florida i Njujork. U federalnim i državnim zatvorima je krajem juna 2002. bilo 96.000 žena ili 1,9 odsto više nego godinu dana ranije, dok je broj muških zatvorenika povećan za 1,4 odsto, na 1,3 miliona.

Brisel: Mali protiv velikih

Sedam tzv. malih članica Evropske unije je prošle nedelje kategorički odbacilo predlog „velikih“ članica o uspostavljanju nove funkcije predsednika EU-a. Na samitu sedam „malih“ članica u Luksemburgu, na kojem su učestvovali, osim domaćina, lideri Holandije, Austrije, Finske, Irske, Portugala i Belgije, odbačen je francusko-britanski predlog, koji podržava Nemačka, o novoj funkciji u EU-u – predsedniku, sa petogodišnjim mandatom, koji bi okončao dosadašnju praksu šestomesečne dužnosti predsedavajućeg. „Veliki“ u EU-u smatraju da bi izborom predsednika Unija postala efikasnija i fleksibilnija, posebno od iduće godine kada se proširi za deset novih članica. „Mali“ se plaše da bi izborom predsednika Evropska komisija, gde oni imaju mogućnost da efikasno pariraju moćnim članicama, bila stavljena na margine političkog života, ali i odlučivanja u EU-u. Belgija, Luksemburg i Holandija su prilično čvrsti federalisti, što znači da zagovaraju i federalno uređenje EU-a. Tradicionalno neutralne zemlje Finska i Irska su, međutim, protiv federalnog uređenja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure