Godišnjica

09.март 2024. I.M. (Arhiv Vremena)

Deveti mart 1991. godine: Istina i urbane legende

Prve masovne demonstracije u višestranačkoj Srbiji protiv vladavine Slobodana Miloševića održane su na današnji dan 1991. godine na Trgu republike. Špic protesta bio je uperen u besramno izveštavanje Radio Televizije Srbije upregnute u režimske potrebe. "Deveti je mart bio jedan, jedini, nezaboravan za nas koji smo se tu nešto gurali, naivan, bezazlen, koban – ali jedina naša pobeda nad Njim sve do 5. oktobra, ako i tada", pisao je Miloš Vasić. Trideset i tri godine kasnije umesto jedne u Srbiji ima pet "TV Bastilja"

Obraćanje o stanju nacije predsednika SAD

08.март 2024. VOA

Bajden o abortusu, ratu u Ukrajini, Kini, Izralu, svojim godinama

“Sloboda i demokratija napadnuti su kod kuće i u inostranstvu”, poručio je na početku govora o stanju nacije u Kongresu američki predsednik Džo Bajden. A zatim se osvrnuo na sve, od ukidanja prava na abortus, do vojne pomoći Ukrajini i izraelsko-palestinskog sukoba i nadmetanja Amerike sa Kinom

Pridruživanje

07.март 2024. BBC

Švedska zvanično postala članica NATO-a

Primopredaja dokumenata obavljena je na ceremoniji dve godine nakon što je Švedska podnela zahtev za pridruživanje vojnom savezu nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu

Crna Gora

07.март 2024. RSE

Cetinje: Umalo tuča na početku prolećnog zasedanja Skupštine

Na početku današnje sednice Skupštine Crne Gore na Cetinju umalo je došlo do tuče između poslanika Nove srpske demokratije, koja je bila član nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, i opozicione Demokratske partije socijalista

Komentar

07.март 2024. Nemanja Rujević

Ana je još tu

Ana Brnabić je onomad narodu predstavljena kao lezbejka iz deliveri junita. S vremenom je postala – naprednjakinja. Prekomanda na novu funkciju ne menja tu mnogo

Dragan Milić

Intervju: Dr Dragan Milić, šef Klinike za kardiohirurgiju UKC Niš

06.март 2024. Nedim Sejdinović

Naprednjaci koji su uništili Niš moraju da odu

Posle izbora sarađivaćemo sa opozicionim partijama, ali na zdravim osnovama. Nije samo cilj promeniti nakaradnu vlast nego i nakaradni sistem, odnosno partokratiju i centralizam. Ne sme komandant i daljinski upravljač lokalnih političara biti u Beogradu. Valjda i mi u Nišu imamo pravo da razmišljamo i da sebi organizujemo život. Na kraju, i sam Beograd je uništen centralizmom. Srbija je organizam hidrocefalusa, postoji ogromna glava koja jede telo. Potom umire

Beogradski izbori

06.март 2024. Jovana Gligorijević

Pregrupisavanje na širokim frontovima

Izbori u glavnom gradu Srbije biće ponovo održani. To je za sada jedino izvesno. Dok opozicija tvrdi da je reč o novim a ne ponovljenim izborima, Aleksandru Vučiću ostaje da se pomiri sa porazima iz prošlosti, izveštajem ODIHR-a i činjenicom da ga ne voli pevač Topalko

Medijska interpretacija događaja

06.март 2024. Aleksandra Krstić

Građanin pokorni i zbunjeni

Suprotstavljeni medijski narativi o istom događaju još jednom potvrđuju moć medija da odlukom o tome koji aspekt događaja postavljaju na agendu utiču na kreiranje dominantnog političkog narativa i javno mnjenje. Samim tim što su odabrali o kom događaju izveštavaju i na koji način, šta ističu a šta sakrivaju, mediji svojim interpretacijama utiču i na konstrukciju dominantnog diskursa u društvu, ali i na širenje ključnih političkih poruka

Crna Gora: Bezbednost i politika

06.март 2024. Voislav Bulatović

Poligraf za vladu

Na telefonskoj sednici crnogorske vlade jednoglasno je smenjen direktor Uprave policije Zoran Brđanin. Po treći put. Nakon prethodne dve smene sud je poništio odluke vlade i Brđanina vratio na čelo policije. Prvi čovek Uprave policije je najavio da će, ukoliko vlada ne poništi odluku, iznova podneti tužbu zbog nezakonite smene

TV manijak

06.март 2024. Dragan Ilić

Ništa novo, ništa bolje

Pesma za Evroviziju je pomalo ličila na nedavnu prezentaciju kvantnog skoka Srbije uz Ekspo 2027. Baš kao što u nastupima Predsednika samo on piše scenario i vodi program, tako na Pesmi za Evroviziju sve vodi Kosjerina, a ozbiljno nedostaje scenario emisije

Provetravanje

06.март 2024. Goran Vojnović

Rat protiv jednoumlja

Na Gustonovim slikama vidimo kako nacističku Njemačku, u kojoj ljudi sa svastikama na rukama na balovima plešu i zaljubljuju se, tako i današnju Mađarsku ili Italiju, gdje ugledni građani i nosioci najviših javnih funkcija sa smiješkom na ustima pričaju o zabrani abortusa i o bolesnim homoseksualcima. I naravno, vidimo Vučićevu Srbiju u kojoj osuđeni ratni zločinci na javnoj televiziji zabavljaju narodne mase

Klupska košarka

06.март 2024. Željko Bodrožić

Rat “državnih projekata”

Dobri rezultati Zvezde i Partizana počivaju na stranim igračima, a istovremeno iz omladinskih pogona oba kluba u prve postave ušlo je tek nekoliko igrača. Ispostavlja se da smo uz veće interesovanje za košarku i pune tribine Arene dobili još veću omrazu između navijača dva kluba, te neprekidni niz međusobnih uvreda, prozivki i tuča. Takođe, velika državna ulaganja nisu još uvek dovela do toga da Zvezda i Partizan postanu samoodrživi, što je preduslov da bi se dobila stalna licenca Evrolige i time zarada od televizijskih i drugih prava

Pravoslavlje u Ukrajini

06.март 2024. Jelena Jorgačević

Vera na raspeću

Kakva je religijska situacija danas u Ukrajini? Koje su i koje će biti posledice verske podele među pravoslavnima po društvo i ljudske odnose? Koliko je i kakvih veza i odanosti tu isprepletano? Koliki je broj vernika i parohija prešao iz Ukrajinske pravoslavne crkve u Pravoslavnu crkvu Ukrajine i šta je sa onima koji to nisu i neće učiniti? Šta će biti sa jazom između Moskve i Carigrada? Kako sve ovo vide i šta za “Vreme” kažu mitropolit Pravoslavne crkve Ukrajine Jevstratij Zorja, đakon Ukrajinske pravoslavne crkve koji je, strahujući za svoju bezbednost, želeo da ostane anoniman, ruska istoričarka Nadežda Beljakova, koja je morala da ode iz Moskve da bi zaštitila svoju ćerku, i profesor Univerziteta u Regensburgu Klaus Buhenau

FEST 2024 – zbirno (drugi deo)

06.март 2024. Zoran Janković

Puno omaža, ponešto konfekcije i dovoljno umeća

I ovde na fonu priče svedenog narativnog vizira dobijamo upečatljivu širu sliku, skoro pa zamaha pune i punokrvne društvene hronike, koja kao takva podosta govori i o socijalnom, ako ne i aktuelnom antropološkom kontekstu društva u kome je ova priča nastala i na koje dovoljno jasno referiše

Stav

Politička ekonomija Mišela Uelbeka: porodica, tržište i liberalna demokratija iz drugačijeg ugla

Da li smo sa novim romanom Poništeno dobili jednog drugačijeg Uelbeka? U njemu nema više “omega” muškarca i njegovih frustracija socijalnim položajem. Nema više kritike tržišnog (postfordističkog) kapitalizma, konzumerizma, liberalizma, individualizma, političke korektnosti… Ili ipak ima? Samo se sada o svemu tome govori iz jednog pozitivnijeg rakursa