Bombardovanje Beograda 6. aprila 1941. je izvedeno sa 234 bombardera i 120 lovaca koji su poleteli sa aerodroma iz Beča, Graca i Arada i bacili ukupno 440 tona zapaljivih bombi na Beograd. Foto-album sa ekektima razararanja koje su prouzrokovali sačuvan je pukom slučajnošću
Bio je jul 1945. kada se Aleksandar Horovic sa drugim jugoslovenskim vojnim zarobljenicima vraćao u zemlju. Voz je stao na stanici u mađarskom mestu Nađmaroš. U jednom momentu u vagon ulazi sovjetski oficir i pita da li ima nekog iz Beograda. Horovic se javio i oficir mu je poklonio album sa fotografijama koji je bio zaplenjen nemačkoj vojsci.
Bio je to album „Snimci efekata dejstava na Beograd“ sa fotografijama koje je 29. aprila 1941. nemačka vojska snimila sa kopna i vazduha.
Kasnije je ovaj album Aleksandrova udovica Ana Horovic zaveštala Muzeju grada Beograda.
Dok sam na 82. godišnjicu bombardovanja Beograda sedeo u jednom kafeu na Trgu Republike prošla je Jelena Medaković, direktorka Muzeja grada Beograda, i poklonila mi knjigu „Prizori ‘kažnjenog’ grada“ u izdanju njene kuće u kojoj su objavljena ova potresna, ali i vredna svedočanstva iz albuma.
Album je napravljen u maju 1941, a njegov tvorac je bilo Štabno foto-odeljenje Komande 4. vazdušne flote „Luftvafea“ – iste flote koja je sprovodila i operaciju bombardovanja Beograda 6, 7. 11. i 12. aprila 1941. Bombardovanje je izvedeno sa 234 bombardera i 120 lovaca koji su poleteli sa aerodroma iz Beča, Graca i Arada i bacili ukupno 440 tona zapaljivih bombi na Beograd.
20230406_182245Foto: Muzej grada Beograda
U bombardovanju Beograda 1941. poginulo je 2.274 ljudi. Porušeno je 627, veoma je oštećena 1.601 zgrada, a delimično čak 6.829, među kojima i Stari dvor. Teško je oštećena Vaznesenjska crkva u kojoj je bilo vernika koji su bili došli na jutrenje. Najznačajniji spomenik kulture, Narodna biblioteka sa 350.000 knjiga, uništena je već prvog dana bombardovanja.
Bombardovanje Beograda tokom Aprilskog rata 1941. nikada nije snimljeno filmskom kamerom.
Filmovi o bombardovanju Beograda 1941. godine
Godine 1945. Nikola Popović je uradio prvi posleratni dokumentarni film „Odmazda Beograda“. Popović je sekvence bombardovanja montirao iz drugih dokumentarnih filmova. Scene je skrojio koristeći razni materijal zaplenjen iz nemačkih filmskih žurnala. Ubacio je scene nemačkih aviona, Junkersa 87 (Štuke) i dvomotornih Hajnkela 111. U filmu se nalaze kadrovi neprepoznatljivih gradova u plamenu, snimci bombardovanja Varšave iz 1939, te Roterdama i Londona iz 1940.
Neke kadrove za ovaj film je preuzeo iz nemačkog UFO žurnala broj 405, koji pokazuje posledice američkog bombardovanja Beograda na Uskrs 1944. Snimio je 1945. rekonstruisane scene eksplozija na ruševinama zaostalim iz rata.
Njegov izmontirani film iz 1945. godine je više decenija u SFRJ prikazivan široj javnosti, u bioskopima i na televiziji, kao autentičan film nemačkog bombardovanja Beograda 6. aprila 1941.
Posledice nemačkog bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. snimio je odmah po završetku bombardovanja, još pre ulaska nemačkih trupa u glavni grad, kinoamater Radomir Milojković (koji je ujedno i prvi snimio razrušen grad). Njegovi snimci su prvi put prikazani nakon skoro četiri decenije od završetka Drugog svetskog rata u filmu Marka Bapca iz 1978. pod nazivom „Kada je nebo bilo crno nad Beogradom“.
„Skica efekata dejstava na Beograd“ i 68 fotografija
Fotografije: Muzej grada BeogradaFoto: Muzej grada Beograda
U nemačkom albumu koji je u vozu dobio Aleksandar Horovic nalazi se 68 fotografija i „Skica efekata dejstava na Beograd“ na kojem su crvenim krugovima označene zgrade pogođene bombama, a crvenim isprekidanim linijama delovi grada koji su uništeni ili spaljeni.
Na planu je naročito upečatljiva razmera uništenja na Dorćolu i u zaleđu Pančevačkog mosta gde su se nalazile sirotinjske četvrti stare Karaburme koje nikako nisu mogle da budu „legitimni ciljevi“.
Fotografije snimljene sa kopna otkrivaju žestinu bombardovanja, naročito one na kojima se nalazi delimično srušeni Stari dvor.
Javnost je saznala za album tek 1981. kada je organizovana izložba povodom 40 godina od bombardovanja Beograda 1941. Povodom 80. godišnjice bombardovanja Muzej grada Beograda organizovao je izložbu ovih fotografija posle koje se rodila ideja da ovaj vredan materijal bude objedinjen u knjizi „Prizori ‘kažnjenog’ grada“, koju sam, kao što sam već rekao, dobio na poklon.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Sremskoj Mitrovici održan je protest podrške studentima, a poslata je i jasna poruka predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i SNS-u. Okupljeni građani su nosili transparente i poručili da ne žele još jedan politički miting u svom gradu
Policija je uhapsila nekoliko inspektora Ministarstva za rad zbog zloupotrebe ovlašćenja i izdavanja radne dozvole staračkom domu „Ivanović", iako nije ispunjavao zakonske uslove. Ova akcija je usledila nakon tragičnog požara u kojem je poginulo osmoro korisnika doma
Zagađenje vazduha u Leskovcu već je 36 dana iznad dozvoljenih granica. Podaci sa novih automatskih stanica potvrđuju ono što su građani već znali: Leskovac je postao jedno od najzagađenijih mesta u Srbiji
Trg u Kosovskoj Mitrovici bio je svojevrsni podijum da dvojica starijih sugrađana iznesu svoje oprečne stavove upravo o višemesečnim studentskim blokadama širom Srbije. Dotakli su se i politike Srbije prema Kosovu i dali savete predsedniku Srbije
Studenti su zauzeli Studentski kulturni centar, u koji ne može da se uđe bez indeksa. SKC nije samo obična kulturna ustanova, već mesto gde se studentski bunt rađao, razvijao i prenosio, mnogo pre nego što su se današnji studenti rođeni
U staromodnom secesionističkom iskustvu obično žitelji određene teritorije pokreću proces otcepljenja od drugog dela teritorije na kojoj žive neki drugi ljudi. Nije, naime, zabeležno (do sada) da teritorija hoće da se otcepi mimo volje sopstvenih žitelja
Komandant „Kobri“ pukovnik Darko Đošić bi zbog gume Vučićevog službenog automobila kao moralni čin trebalo da podnese ostavku ili da se ubije. Naravno, ako je istina sve što je Informer objavio
Aleksandar Vučić se požalio da „zbog svega što mu rade“, teško pate njegovi roditelji. Majke i očevi kćeri koje su gažene ili im je bejzbol palicom polomljena vilica – ne pate. Na ovoj osnovi je šef države ponudio dijalog
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!