Pošto su studenti-biciklisti stigli do Strazbura, njihove kolege odlučile su da pešice trknu do Brisela. U trkačkoj opremi njih šesnaestoro upustiće se u šesnaestodnevni štafetni ultramaraton Evropom
Miloljub Albijanić govori za „Vreme” zašto je ustao protiv vladajuće koalicije, ko mu je čestitao, a ko ga je prekorio, kao i da li očekuje da počne da se krnji naprednjačka vlast
Dejan Vuk Stanković podneo je krivičnu prijavu protiv NN lica zbog krivičnih dela Ugrožavanje sigurnosti, Proganjanje i Izazivanje panike i nereda, odnosno zbog optužbi da je seksualno uznemiravao studentkinje
Zoran Đajić (70) bio je u pritvoru nakon što je na društvenoj mreži X objavio poruku koja se smatra pretnjom po bezbednost predsednika Srbije Aleksandra Vučića
Na sastanku sa troje evroposlanika u Strazburu, studenti iz Srbije preneli su detalje o "brutalnosti nad građanima tokom najvećeg protesta u istoriji zemlje". Francuska poslanica je vidno zatečena izjavila je da prvi put čuje te informacije
Neizvesnot, krize, besparica, osećanje nemoći, brzina života, stres, otuđenje od ljudskog kontakta u eri društvenih mreža, bujica kontradiktornih informacija... Mnogim ljudima je teško da se sami izbore sa svim ovim izazovima pa se za pomoć sve češće obraćaju psihoterapeutu. Da li je u srpskom društvu konačno sazrela svet o značaju mentalne higijene
Usred studentskih protesta evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavljuje posetu Srbiji krajem aprila. Kaže da Evropska unija od Srbije traži skoro isto što i demonstranti
Srulik Ajnhorn, izraelski marketinški mag, koji je pod istragom u svojoj zemlji, trenutno boravi u Beogradu, gde je radio kao savetnik predsednika Vučića. Istraga BIRN-a i izraelskog lista "Harec" otkriva detalje PR kampanje koju je kreirao za Vučića
Bez obzira na društvene okolnosti, uloga festivala je da nas uvede u neki drugi svet - smatra Aja Jung, direktorka Beogradskog festivala igre koji je održan u vreme bučnih i burnih protesta
Građani protestuju jer žele da podsete na događaj 15. marta i da traže odgovor od nadležnih šta se te večeri desilo. Na protestu ispred RTS-a organizovano je potpisivanje peticije kojom prosvetni radnici i građani traže od Ministarstva da se obustave disciplinski postupci u Osnovnoj školi "Vožd Karađorđe" u Beogradu, Gimnaziji i stručnoj školi "Svetozar Miletić" u Srbobranu i Srednjoj školi "Stevan Mokranjac" u Požarevcu
Kako prenosi Istinomer, njihova novinarka je nakon napada prišla policajcu i obavestila ga šta se desilo. Na to joj je policajac odgovorio – „Čuvajte se i prema nama se odnose tako“
Za studente koji biciklima stižu u Strazbur kako bi Evropu upoznali sa situacijom u Srbiji, Slobodni univerzitet u Kragujevcu napravio je performans: ljudi su od svojih tela sačinili bicikl u srcu
„Evo ovog aprilskog vikenda, u bivšem Dvorskom parku bogami i bitno duže, vidimo kako se urbani prostor ništi i mentalno i fizički. Ne radi se o onoj promišljenoj efemernosti nego o oneređivanju grada“, rekao je Bojan Kovačević u intervjuu koji će biti objavljen u četvrtak u štampanom izdanju „Vremena“
Kanadski glumac Rob Stjuart, koga je Srbija devedesetih obožavala u ulozi Nika Slotera u seriji Tropska vrelina, podržao je studente u blokadi i poručio im da oni mogu biti iskra demokratije u celom svetu
Za nepuna dva meseca održaće se prvi lokalni izbori u jeku studentskih i građanskih protesta koji su se proširili po celoj Srbiji. Hoće li ih opozicija bojkotovati ili ipak izaći na njih
Kao što je suzbila bunt nastavnika, pa oduzimanjem plate lomi univerzitetske profesore, vlast je finansijskim merama počela ozbiljno da preti i studentima u blokadi
Studenti su u pondeljak uveče blokirali zgradu Radio-televiziju Vojvodine u Novom Sadu. Žandarmerija ih je oko pet ujutru oterala. MUP najavljuje krivične i prekršajne prijave
Protest će trajati dok se ne raspiše novi konkurs za REM ili dok se RTS ne ugasi, naveli su studenti koji su u iznenadnoj akciji blokirali RTS u Beogradu i RTV u Novom Sadu. Novosadske studente potisnula je Žandarmerija, a jutarnji program na Javnom servisu se odvija normalno
Plenum studenata Fakulteta za obrazovanje učitelja i vaspitača
Studenti Fakulteta za obrazovanje učitelja i vaspitača oštro se protive imenovanju Dejana Vuka Stankovića za ministra prosvete, navodeći niz nepravilnosti u njegovom radu i svedočenja o seksualnom uznemiravanju koja već godinama kruže među studentkinjama.
Prošlo je pet meseci od kada su u Srbiji počele blokade fakulteta. Vlast im je već odsvirala kraj, a kao krajnji rok za uspostavljanje nastave pominjao se 15. april. Kako Vučić misli da „studentima koji žele da uče“ usliši želju
Filip David, jedan od najznačajnijih srpskih književnika i intelektualaca, preminuo je u Beogradu posle duge i teške bolesti, ostavljajući za sobom neizbrisiv trag u savremenoj književnosti i kulturi
Dejan Vuk Stanković biće novi ministar prosvete, a Nenad Vujić ministar pravde u “ratnoj” Vladi Đura Macuta. Sprema se obračun sa nepokornim univerzitetima, javnim tužiocima i sudijama
Prevod
Pred njima je 16 dana trčanja tokom kojih će prelaziti uglavnom više od 100 kilometara dnevno. Nekoliko dana trčaće manje. Najkraća ruta će im biti od Meca do Luksemburga kada će preći 60 kilometara, dok će svim ostalim danima prelaziti bar 30 kilometara više.
Najduža distanca biće im dan ranije od Strazbura do Meca, kada planiraju da pretrče 153 kilometra.
Trčaće u štafeti, a zasad nije poznato da li će trčati u grupama, na koliko će se smenjivati, koliko će svako od njih šesnaestoro kilometara dnevno ostavljati pod nogama.
Kako god bilo - pred njima je veliki poduhvat.
Kako se izboriti sa krizama?
Koliki je to poduhvat može da shvati samo neko ko se sam oprobao na dugim stazama. Jednom u životu sam istrčala ceo maraton. Aktivno sam se pripremala puna četiri meseca, uz brojne pretrčane polumaratone pre toga.
Novembra 2022. za pet sati i pet minuta završila sam prvi maraton u Atini, gradu u kojem je ova trka i rođena.
Iskusni maratonci ovakvom rezultatu će se verovatno smejati, ali meni stvari tokom tih pet sati na maratonskoj stazi koja važi za jednu od najtežih, u nekim trenucima nisu bile nimalo smešne.
Pre same trke, najduža distanca koju sam prešla u cugu bila je 10 kilometara kraća. Tada sam se suočila sa onim što je u trkačkom rečniku poznato kao „zid”. To se dogodi kada u nedostatku glikogena, izvora energije tokom intenzivnog fizičkog napora koji mišići koriste iz ugljenih hidrata, osetite da nemate snage da nastavite dalje. Usled velikih napora, zalihe se potpuno iscrpe, a da bi se to izbeglo, potrebno je uzimati energetske gelove.
Kada udarite u zid, mislite da ćete se onesvestiti. Možda vam se to zaista i dogodi, noge odbijaju da krenu dalje i onda je veoma teško, gotovo nemoguće, da nastavite trku.
U Atini na maratonu to mi se nije dogodilo, ali su nailazile ozbiljne krize.
Krize su kod trkača normalne. Koliko god da se kao rekreativac spremate, nekad je teško posložiti glavu i noge da počnu da sarađuju. Osetite da jednostavno ne možete dalje, a tada je veoma važno da, ako imate cilj i ne želite da odustanete, u glavi smislite nekakvu taktiku.
Moja u Atini bila je da odbrojavam distancu od mesta za okrepu do mesta za okrepu, te sam i čitavu dužinu od 42 kilometra izdelila na osam celina od po pet kilometara. Ona dva na kraju bila su već u odnosu na ostatak ništa.
Dodatnu motivaciju u krizama može vam dati i publika, a po svemu što su širom Evrope doživeli biciklisti, sigurna sam da će i trkači imati velelepne dočeke u mestima kroz koja prolaze.
Čeka ih i toplije vreme, a kada trčite, računajte da vam je 10 stepeni toplije nego što zaista jeste.
Lična žrtva zarad opšteg dobra
Sigurna sam da se na put za Brisel upuštaju mnogo iskusniji trkači, svesni šta ih na čeka. Možda im ovo neće biti prvi ultramaraton (svaka trka duža od 42 smatra potpada pod ovu kategoriju). Sigurno će biti i onih koji će im govoriti da su ludi, ali to može samo dodatno da ih motiviše.
Kao pre njih biciklisti, studenti-maratonci upuštaju se u do sada jedinstven poduhvat: u svetu u kome izumere idologija, vera u neku više ideju za opšte dobro, oni kreću putem lične žrtve da bi skrenuli pažnju na loše stvari koje se događaju u Srbiji nadajući se da će se nešto promeniti na dobrobit cele zajednice.',
title: 'Izazov od dve hiljade kilometara: Pohod na Brisel u trkačkim patikama',
pubdate: '2025-04-16 16:19:20',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Protesti u Srbiji,Studenti u blokadi,Studentski protesti,Trčanje,Tura do Strazbura",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Izazov od dve hiljade kilometara: Pohod na Brisel u trkačkim patikama',
'pageContent': 'U petak 25. aprila pred šesnaestoro studenata trkača naći će se 1.993 kilometra. U štafeti, preći će ih za 16 dana, uz jedan dan pauze.
Kreću iz Novog Sada, a krajnja destinacija im je Brisel, Evropski parlament u glavnom gradu Belgije, gde će u ime studenata Srbije odneti pisma.
Njihova ruta razlikuje se malo od trase kojom su pre njih prošli biciklisti. Dok su biciklisti prošli kroz Mađarsku i Slovačku, dalje kroz Austriju i Nemačku, do Belgije će trkači na putu ka Austriji proći kroz Hrvatsku.
Proći će kroz Osijek, Viroviticu, Varaždin, Grac, Oberpulendorf, Beč, Zajtenšteten, Salcburg, Minhen, Ulm, Štutgart do Strazbura. Tu će napraviti jednodnevnu pauzu i obići insitucije, a zatim će narednog dana krenuti kroz Mec, Luksemburg i Lijež do Brisela.
Tamo će predati pisma, objavili su Trkači u blokadi na Instagramu.
Pred njima je 16 dana trčanja tokom kojih će prelaziti uglavnom više od 100 kilometara dnevno. Nekoliko dana trčaće manje. Najkraća ruta će im biti od Meca do Luksemburga kada će preći 60 kilometara, dok će svim ostalim danima prelaziti bar 30 kilometara više.
Najduža distanca biće im dan ranije od Strazbura do Meca, kada planiraju da pretrče 153 kilometra.
Trčaće u štafeti, a zasad nije poznato da li će trčati u grupama, na koliko će se smenjivati, koliko će svako od njih šesnaestoro kilometara dnevno ostavljati pod nogama.
Kako god bilo - pred njima je veliki poduhvat.
Kako se izboriti sa krizama?
Koliki je to poduhvat može da shvati samo neko ko se sam oprobao na dugim stazama. Jednom u životu sam istrčala ceo maraton. Aktivno sam se pripremala puna četiri meseca, uz brojne pretrčane polumaratone pre toga.
Novembra 2022. za pet sati i pet minuta završila sam prvi maraton u Atini, gradu u kojem je ova trka i rođena.
Iskusni maratonci ovakvom rezultatu će se verovatno smejati, ali meni stvari tokom tih pet sati na maratonskoj stazi koja važi za jednu od najtežih, u nekim trenucima nisu bile nimalo smešne.
Pre same trke, najduža distanca koju sam prešla u cugu bila je 10 kilometara kraća. Tada sam se suočila sa onim što je u trkačkom rečniku poznato kao „zid”. To se dogodi kada u nedostatku glikogena, izvora energije tokom intenzivnog fizičkog napora koji mišići koriste iz ugljenih hidrata, osetite da nemate snage da nastavite dalje. Usled velikih napora, zalihe se potpuno iscrpe, a da bi se to izbeglo, potrebno je uzimati energetske gelove.
Kada udarite u zid, mislite da ćete se onesvestiti. Možda vam se to zaista i dogodi, noge odbijaju da krenu dalje i onda je veoma teško, gotovo nemoguće, da nastavite trku.
U Atini na maratonu to mi se nije dogodilo, ali su nailazile ozbiljne krize.
Krize su kod trkača normalne. Koliko god da se kao rekreativac spremate, nekad je teško posložiti glavu i noge da počnu da sarađuju. Osetite da jednostavno ne možete dalje, a tada je veoma važno da, ako imate cilj i ne želite da odustanete, u glavi smislite nekakvu taktiku.
Moja u Atini bila je da odbrojavam distancu od mesta za okrepu do mesta za okrepu, te sam i čitavu dužinu od 42 kilometra izdelila na osam celina od po pet kilometara. Ona dva na kraju bila su već u odnosu na ostatak ništa.
Dodatnu motivaciju u krizama može vam dati i publika, a po svemu što su širom Evrope doživeli biciklisti, sigurna sam da će i trkači imati velelepne dočeke u mestima kroz koja prolaze.
Čeka ih i toplije vreme, a kada trčite, računajte da vam je 10 stepeni toplije nego što zaista jeste.
Lična žrtva zarad opšteg dobra
Sigurna sam da se na put za Brisel upuštaju mnogo iskusniji trkači, svesni šta ih na čeka. Možda im ovo neće biti prvi ultramaraton (svaka trka duža od 42 smatra potpada pod ovu kategoriju). Sigurno će biti i onih koji će im govoriti da su ludi, ali to može samo dodatno da ih motiviše.
Kao pre njih biciklisti, studenti-maratonci upuštaju se u do sada jedinstven poduhvat: u svetu u kome izumere idologija, vera u neku više ideju za opšte dobro, oni kreću putem lične žrtve da bi skrenuli pažnju na loše stvari koje se događaju u Srbiji nadajući se da će se nešto promeniti na dobrobit cele zajednice.',
'pageDate': '2025-04-16 16:19:20',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});