

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!
Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet




Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam
Radikali ostaju radikali. Mogu promijeniti ime, ali ne mogu sebe. U subotu 7. juna, pljunuli su u lice Beogradu, Srbiji, svemu što je humano, pošteno, hrabro, nesebično i slobodarsko u zemlji, a što se u nedelju brani u Zaječaru i Kosjeriću.
To je jedina poruka i smisao džinovskog transparenta „Bolje ćaci nego naci!“ u Ćacilendu. Ona ujedno pokazuje duboki prezir i mržnju Šešeljevih sinčina prema vlastitoj državi i njenim građanima. Također i njihov trajni kompleks manje vrijednosti, kukavičluk i sramno držanje kad god treba preuzeti odgovornost i djelovati u javnom interesu.
Nemaju oni ni M od muda da pogledaju u oči pobunjene studente. Kako bi i imali? Omladina je budućnost ove zemlje, a oni otjelovljenje njene najcrnje prošlosti.
Dobrovoljni davaoci tuđe krvi
I tko to optužuje studente i pobunjeno društvo za nacizam?
Niko drugi do partija ustrojena na firer principu gdje o svemu odlučuje jedan jedini čovjek i koja je na toj osnovi zarobila čitavu državu. Vlast koja zatire elementarnu demokraciju i čije propagandne metode nisu viđene još od Gebelsa. Stranka sa plaćenim jurišnim odredima batinaša, hrabrih samo kad im policija ili tajne službe stoje uz rame.
Pa dalje. Riječ je o istim onim dobrovoljnim davaocim tuđe krvi, šovinistima i ratnim huškačima koji su slanje tuđih sinova u ratove masno naplaćivali u kešu i stambenim kvadratima. Lažljivicima sposobnim da ne trepnu kada uoči „Oluje“ obećavaju Srbima na Baniji da taj prostor nikad neće biti dio Hrvatske, pa onda sjednu u audije i strugnu u Beograd na sigurno.
I nipošto na posljednjem mjestu – režimu koji uništava aposlutno sve što jeste ili predstavlja antifašističku tradiciju u zemlji. Ta vlast se istinski i duboko stidi što je u borbi protiv fašizma i nacizma bila na pobjedničkoj, pravoj strani istorije.
Naprednjačka Kristalna noć
U ovom kontekstu, Vučićev slogan „Bolje ćaci, nego naci“ nešto je nalik na znak za paljenje Rajhstaga ili Kristalnu noć. Poslije njih, sve je postalo dozvoljeno protiv antifašista. Danas u Srbiji – to su studenti i pobunjeno društvo. Zaista, tko je tu naci?
Mada prvo ne isključuje drugo, moguće je i da je u pitanju zastrašivanje i dizanje tenzija pred lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Građane oba ova mjesta zato su zapale dvije dužnosti. Prva je da osvoje i formiraju lokalnu vlast dostojnu stvarne narodne volja.
Druga dužnost je simbolična, ali još važnija. A to je da svojim glasačkim listićem obrane čast Srbije i svih njenih građana od revizionističkog režima koji im pljuje u oči, žrtve pretvara u krivce, a čije nasilje i laži i te kako podsjećaju na tridesete godine prošlog stoljeća.
Padaj silo i nepravdo, narod ti je sudit’ zvan!


Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet


Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj


Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti


Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem


Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve