

Mediji
UNS: Zaštititi novinare od moćnika
Udruženje novinara Srbije objavilo je presek užasnog stanja u srpskim medijima i poziv vlastima da promene stvari. Ali, taj poziv će, kao i raniji, otići u prazno




Otkud mobilni telefoni u misiji Artemis 2, na putovanju kosmonauta oko Meseca, i to Epl 17 Pro Max,


Jeste li spremni za uzbudljivo putovanje na kakvo se ide jednom u životu i uključuje deset dana bez interneta? Ali možete da ponesete svoj mobilni telefon, zlu ne trebalo. Ovako je mogao da glasi oglas za sastavljanje posade Artemisa 2, prve NASA-ine misije oko Meseca posle pola veka.
Jasno je da putovanje u maloj kapsuli, ne većoj od prosečnog teretnog kombija u kojoj četiri osobe treba da žive i rade deset dana, nije neka vizija luksuza. Ali i najubogiji smeštaji na Zemlji predviđaju kakav-takav vajfaj internet, za razliku od Artemisa koji je nakrcan najskupljom zamislivom tehnologijom koju je čovek uspeo da napravi, osim bilo kakve internet konekcije kakva je zahvaljujući Starlinku moguća gotovo na bilo kojoj tački ovog sveta – ako je ugovorite.
Prvi razlog, koji bi mogao da potre sve ostale, jeste da posada ima dovoljno posla te za cunjanje po sajtovima nemaju vremena. Sve informacije dobijaju direktno od NASA-e, uključujući komunikaciju sa porodicama i predsednikom SAD lično, koji ih je udostojio pozivom kada su napravili planirani zaokret oko Meseca.
Ni ta komunikacija nije savršena, barem za standarde na koje smo navikli od poslednje Apolo misije pre 54 godine. Razlog je fizički, udaljenost od Zemlje na kojoj se Mesec (i Artemis) nalazi je oko1,3 svetlosne sekunde te je toliko kašnjenje (računajte u oba smera) u startu zagarantovano i u idealnim uslovima. U realnim to znači da na postavljeno pitanje odgovor sagovornika na Mesecu čekate mnogo duže. Za internet servere čija je latenca spuštena na stotinke ovo predstavlja večnost. Zato oni koji razmišljaju o budućnosti već imaju planove kako bi se informacije prenosile na tako velike udaljenosti, to jest prave drugačije internet protokole.
Dalje, mreža na misiji mora da bude predvidiva, otporna i strogo hijerarhijska: prvo komandni podaci, zatim telemetrija, pa tek onda slike, video i “ljudska” komunikacija. Na Zemlji je sasvim prihvatljivo da vam Jutjub koči i vrti u prazno jer je neko u zgradi pustio seriju u 4K. U svemiru ništa ne sme da ugrozi komandu, navigaciju ili zdravstvene podatke posade. NASA zato koristi veze projektovane za misiju, a ne otvoreni internet sa svim njegovim kašnjenjima, preusmeravanjima, bezbednosnim rupama i nepredvidivim opterećenjem.
Otkud onda telefoni u celoj priči i to Epl 17 Pro Max? Jednostavan odgovor je da se radi o izuzetnom računaru koji je uklopljen u NASA sistem i vrlo moćan i u oflajn modu, a staje u džep. Osim što ih koriste za snimanje slika i videa, kosmonauti telefonima mogu da komuniciraju sa mrežom unutar Artemisa, ali na posebnim aplikacijama razvijenim za potrebe misije. U takvom okruženju mobilni je alat koji može da radi oflajn, može da snima, prikazuje procedure i služi kao interfejs ka mreži kada je ona dostupna. O tome se trenutno malo zna, videćemo koliko će NASA biti raspoložena da priča kada se misija završi.
Ako se jednoga dana ljudi zaista nasele na Mesec, makar u obliku baznih stanica za potrebe nauke, imaće i internet mrežu, sasvim sigurno. Zapravo, ona se već razvija, ali za razliku od ove koju mi koristimo, najverovatnije će biti podeljena na dva dela. Jedan je operativni i služiće za upravljanje i kontrolu svih uređaja, vozila i robota koji se tamo budu koristili. Druga bi bila mreža nalik na zemaljsku s tim što bi morala da ukalkuliše kašnjenje i da pametno kešira budući da bi pristup klasičnom internetu i dalje bio komplikovan i skup.
Ukratko, ako ste planirali put Meseca, poslom ili turistički, pripremite se na to da od uobičajene onlajn komunikacije i razbibrige nema ništa. Ali je pogled fantastičan.


Udruženje novinara Srbije objavilo je presek užasnog stanja u srpskim medijima i poziv vlastima da promene stvari. Ali, taj poziv će, kao i raniji, otići u prazno


Iskusni novinar Boško Jakšić piše za „Vreme“ o sećanjima na islamsku revoluciju i Iran nekad i sad


Šta spaja Milana Radoičića, Arkana i Vučića? Hoće li se režim odreći Mrdića slično odricanju kuma od satane na krštenju? Kako je predsednik Srbije, govoreći o rektoru Đokiću, upao u autorefleksiju? Zašto su spekulacije o sastavu Studentske liste postale društvena igra dela političke čaršije pod moralnom temperaturom? I zbog čega je dobro što nisu objavljena imena tih kandidata


Pinkova publika i imperija dopiru tačno do tačke u kojoj gledaoci znaju kako izgleda Stanijino dupe ili ko ima sex ili bije Aneli ili Maju


Ni najžešći kritičari ne bi trebalo da izgube iz vida da su sva Frojdova pitanja naša pitanja i dan-danas, te da će verovatno nastaviti da žuljaju i naredne generacije. Koji su uzroci emocionalne patnje? Kako nastaju snovi? Gde su traumatska sećanja dok nismo u stanju da o njima mislimo? Šta je to u našem nesvesnom što psihoterapija ne može da nam pomogne da promenimo? Zašto neko nije u stanju da tuguje... Potrebna je neverovatna pronicljivost da bi sva ovakva pitanja mogla biti formulisana, a u Frojdovim ih tekstovima ima neverovatno mnogo
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve