Naoružani napadači na motociklima oteli su više od 280 učenika u gradu Kuriga na severozapadu Nigerije. Svedoci pričaju da su se okomili na decu staru od osam do 15 godina kada su se ujutro oko 8.30 časova okupila ispred škole
Guverner države Kaduna Uba Sani potvrdio je incident i rekao da je oteto 187 učenika srednje škole i 125 učenika osnovne škole, ali da se 25 njih u međuvremenu vratilo. Jedan svedok otmice je rekao da su naoružani napadači upucali jedno dete koje je kasnije prevezeno u bolnicu, piše BBC.
Jedan učitelj koji je uspeo da pobegne kaže da su lokalni stanovnici pokušali da spasu decu, ali bez uspeha. Jedan od njih je ubijen.
image(79)Foto: AP Photo
Još uvek se ne zna ko je odgovoran za ovu najnoviju otmicu dece.
Česte otmice dece
Otmice su česta pojava u Nigeriji, naročito u centranom delu i na severozapadu zemlje. Veoma često su žrtve deca i žene.
Tek u sredu, 6. marta, je misija UN-a u Nigeriji saopštila da je 29. februara u saveznoj državi Borno oteto najmanje 200 ljudi, uglavnom žene i deca, koji žive u izbegličkim logorima na granici sa Čadom. Napadnuti su dok su skupljali drva u obližnjoj šumi. U toj oblasti su aktivne radikalne islamističke grupe.
Otmičari uglavnom traže otkup za kidnapovane, ali to nije uvek slučaj. Pažnju svetske javnosti je 2014. godine bila privukla otmica više od 200 devojčica iz Čiboke u regiji Borno
U Nigeriji je 2022. donet kontroverzan zakon kako bi se okončao rastući broj otmica, prema kojem je plaćanje otkupnine kažnjivo. Za to je predviđena zatvorska kazna od najmanje 15 godina, ali niko do sada zbog toga nije uhapšen.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na koji način se izjava o Srbiji kao protupožarnoj “velesili” savršeno uklapa u Vučićevu propagandu? Kako je požar u Deliblatskoj peščari osvetlio svu disfunkcionalnost režima? Zbog čega se na jednom kraju zemlje slavilo, pjevalo i klicalo predsjedniku, a na drugom gorele stotine hektara šume? Kakve poruke šalje režimska propaganda i što građani vide vlastitim očima? I zbog čega narod nije amorfna masa, nesposobna da sama kroji svoju sudbinu
Višegodišnji život u uslovima kriminalizovanih političkih i državnih institucija, kao i kriminalizacija javnih finansija i privrede negativno utiču na društveni mentalitet i menjaju sistem vrednosti. Mnogi građani prihvataju opštu kriminalizaciju kao novu normalnost. Mnogi stiču utisak da njihov opstanak suštinski zavisi od vladajuće garniture i da će im primanja biti ugrožena ukoliko dođe do smene
U muzičkom smislu, Furtvenglerov duh je i dalje potpuno živ. Za moralni i politički bi svako od nas trebalo da potraži svoje odgovore, pošto, bez obzira na stanje političkih borbi, svako mora da brani stare i gradi nove kulturne i estetičke vrednosti. Hvala Harvudu što nas je na to podstakao i što sam ne nudi nikakve konačne odgovore. A pitanje je – nije zgoreg ponavljati – kratko: svodi li se umetnost na neku drugu dimenziju (političku, psihoanalitičku, obrazovnu, religijsku, moralnu) ili potiče iz posebnog sveta i jedino u njemu može istinski da obitava
Novi talas nasilja potresa Haiti nakon što su naoružane bande u napadu na Kenskof ubile najmanje 50 ljudi, uključujući petoro dece, i otele još 50 osoba. Ujedinjene nacije upozoravaju da bande pokušavaju da prošire kontrolu na ruralna područja oko Port-o-Prensa
Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.