

Mediji
UNS: Zaštititi novinare od moćnika
Udruženje novinara Srbije objavilo je presek užasnog stanja u srpskim medijima i poziv vlastima da promene stvari. Ali, taj poziv će, kao i raniji, otići u prazno




Srpska vlast je odavno priznala da je, zajedno sa ruskom službom, testirala zvučne topove na psima. A sve da bi pokazala kako ga tobože nije koristila na ljudima
Ugledni „Politiko“ objavio je ovih dana tekst u kojem se ističe da je ruska služba FSB u Srbiji testirala zvučne topove na psima kako bi dokazala da tobože to zvučno oružje nije korišćeno na demonstrantima na protestu 15. marta 2025. godine.
Izvode iz teksta „Politika“ su preneli brojni domaći mediji, uključujući i „Vreme“. No, mnogi su taj izveštaj intonirali kao da je u pitanju novo saznanje.
„Politiko“ se zapravo poziva na izveštaje koje je BIA odavno objavila. Oko dve sedmice nakon protesta, srpski i ruski obaveštajni stručnjaci okupili su grupu pasa na poligonu BIA za testiranje kako bi procenili „efekat emitera na biološke objekte“. Psi su izabrani kao subjekti za testiranje zbog „njihove visoke osetljivosti na akustične efekte“.
Životinje su gađane sa dva LRAD modela — LRAD 100X MAG-HS i LRAD 450XL — koje je proizvela kompanija Dženezis sa sedištem u Kaliforniji, na „dometima od 200, 150, 100, 50 i 25 metara“.
Međutim, kako je pisalo „Vreme“, srpska vlast ovo nikada nije skrivala, naprotiv. Sam predsednik Aleksandar Vučić je još u aprilu, hvaleći se kako je FSB opovrgao da je bilo zvučnog topa u Ulici Kralja Milana, rekao da su Rusi koristili i „eksperimentalne metode“ na psima na poligonu, ali i da su analizirali snimke.
Prema Vučićevim rečima, nijedan pas nije povređen.
Maltretman životinja
Oko mesec dana kasnije, u maju, ruska služba FSB je konačno potvrdila za „Vreme“ da je zbilja bila u Beogradu. Sasvim su podržali verziju koju iznosi Vučić:
„Specijalci ruskog FSB-a su učestvovali u istrazi o događajima od 15. marta 2025. godine u Beogradu, na zahtev Vlade Republike Srbije. Rezultate je saopštio predsednik Republike Srbije A. Vučić.“
Ta potvrda je bila značajna utoliko što su neki stručnjaci doveli u pitanje da li je FSB uopšte učestvovao u sačinjavanju izveštaja ili samo poslužio kao pokriće za BIA i vlast.
Dakle, u tekstu „Politika“ nema ekskluzive, čak ni novosti. Čudnovato je zapravo da su se same srpske vlasti pohvalile maltretiranjem pasa. To ne samo da nije lepo, nego je i zakonom zabranjeno.
Danilo Ćurčić, advokat iz inicijative A11, rekao je za „Politiko“ da su psi bili, prema definiciji u Zakonu o dobrobiti životinja, „podvrgnuti eksperimentima ili zlostavljanju“.
On je rekao da srpski zakon zahteva da se eksperimenti na životinjama unapred registruju i odobre od strane nadležnih tela – uključujući pregled etičke komisije – i eksplicitno zabranjuje testiranje na životinjama za „testiranje oružja i vojne opreme“.
Još bez epiloga
Slučaj „Zvučni top“ još nema epilog zadovoljavajuć za hiljade ljudi koji su 15. marta osetili huk ili jezu te nagrnuli u stampedo u Ulici Kralja Milana i to tokom tišine za žrtve novosadske nadstrešnice.
„Vreme“ je u velikom Dosijeu „Huk“ utvrdilo tačno kretanje navodnog zvuka i prikupilo izjave stotina svedoka. Takođe, da su u isto vreme muškarci u crnom na nekoliko lokacija bacali topovske udare u masu.
Bilo je to sve tokom najvećeg protesta u srpskoj istoriji, kada se, prema Arhivu javnih skupova, u Beogradu okupilo oko 325.000 ljudi.


Udruženje novinara Srbije objavilo je presek užasnog stanja u srpskim medijima i poziv vlastima da promene stvari. Ali, taj poziv će, kao i raniji, otići u prazno


Iskusni novinar Boško Jakšić piše za „Vreme“ o sećanjima na islamsku revoluciju i Iran nekad i sad


Pinkova publika i imperija dopiru tačno do tačke u kojoj gledaoci znaju kako izgleda Stanijino dupe ili ko ima sex ili bije Aneli ili Maju


Ni najžešći kritičari ne bi trebalo da izgube iz vida da su sva Frojdova pitanja naša pitanja i dan-danas, te da će verovatno nastaviti da žuljaju i naredne generacije. Koji su uzroci emocionalne patnje? Kako nastaju snovi? Gde su traumatska sećanja dok nismo u stanju da o njima mislimo? Šta je to u našem nesvesnom što psihoterapija ne može da nam pomogne da promenimo? Zašto neko nije u stanju da tuguje... Potrebna je neverovatna pronicljivost da bi sva ovakva pitanja mogla biti formulisana, a u Frojdovim ih tekstovima ima neverovatno mnogo


Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve