

Černobilj
Pripjat, 40 godina kasnije
Prošlo je 40 godina od kada je eksplodirala nuklearna elektrana u Černobilju




Nova direktorka RTS-a Manja Grčić počela je sa smenama koristeći se oprobanom tehnologijom kojom je svojevremeno udavila B92. Prethodna godina poslužila joj je kao jedini test period za određivanje političke podobnosti i kriterijum za otpuštanja


Nova direktorka Javnog servisa Manja Grčić prva je žena na tom mestu posle decenija muške vladavine. Ona je nakon postavljenja samo jednom, i to pomalo nemušto u jednom izdanju “Dnevnika”, opisala svoju viziju budućeg RTS-a.
Dosadašnji direktori su svoj rad zasnivali na nekoliko premisa. Tijanić je svog arhineprijatelja video u “Pinku”, kao apsolutnoj suprotnosti onome što javni servis treba da bude, intelektualno superioran, lišen prizemnosti i slobodan u zadatim granicama. Ne treba se zanositi, slobodan RTS nije nikada postojao, samo se uslovna sloboda menjala. Vreme nas je naučilo da se profesionalno novinarstvo uvek potpisuje vlastitim imenom i prezimenom, a ne oznakom kanala u ćošku ekrana.
Bujošević i Stefanović su izdržali neverovatno dugo, prebacujući estradni deo Oliveri Kovačević, pa je RTS balansirao okrenuvši se “večitim vrednostima”, ćirilici, srpskom jeziku, Nemanjićima, znamenitim Srbima, dijaspori, bežeći u istoriju od opasnih dnevnopolitičkih tema. Trpeli su poniženja koja im je Vučić priređivao. Možda neko iz te garniture želi sebe da predstavi kao žrtvu političkog progona, sa idejom da vaskrsne u nekom novom RTS-u, ali ja u tu priču zaista ne mogu da poverujem.
Nova direktorka počela je sa smenama koristeći se oprobanom tehnologijom kojom je svojevremeno udavila B92. Prethodna godina poslužila joj je kao jedini test period za određivanje političke podobnosti i kriterijum za otpuštanja. Po ovoj pritužbi iz SNS-a, pridavljen je i program “Ovo je Srbija”, u kojem ste mogli da vidite i čujete dopisnike koji su profesionalno izveštavali o protestima studenata, građana i poljoprivrednika. Slika te Srbije sa njenim svakodnevnim problemima dosta je odudarala od bajke iz “Dnevnika”. Neće moći!
Mudrost i veština uredničkog posla u tome je da sve izgleda kao dolazak nove vlasti. Menjaju se pravila o sedenju, pušenju, kontroli dolazaka na posao, bolovanja, a onda ukidate emisije koje su bile “šeme” prethodnog rukovodstva. Onda javnost raspravlja o limunadama poput “Ja volim Srbiju”, “Na večeri kod”, “Stigni me ako znaš” koje su bile preskupe i preglupe u kontekstu javnog servisa. Smeniće ih neke druge gluposti, u kojima će igrati ili pevati ili lečiti kuce i mace po Srbiji.
Zapravo, vlast sada ima svog glavoseču, koji izabira najpodobnije za “Dnevnik” RTS-a. Nije važno ako ste za penziju, kao koleginica iz “Dnevnika”, penzija nikada nije bila prepreka za rad na RTS-u, naprotiv. Doduše, taj argument iskorišćen je za otpuštanje sa Radija, jer ugovor nije produžen Žikici Simiću ili Dejanu Cukiću, koji već godinama imaju izuzetno kvalitetne muzičke emisije. Na Radio Beograd dovedene su dve gospođe čiji je zadatak da disciplinuju program koji je “žuljao” vlast jer su prenošene vesti sa protestnih skupova tokom prošle godine. Honorarcima ne produžuju ugovore, nepodobne premeštaju u manje zastupljene delove programa. Osim informativne redakcije, na televiziji ćemo imati replike emisija sa “Pinka”, a videćete ko će glumiti Sarapu, a ko voditeljku jutarnjeg programa vikendom. Tu, dakle, vidimo da će uzor i model za RTS biti “Pink”, u kojem je današnja direktorka ispekla zanat. Možda nećete imati golotinju dibiduz, ali biće “duz”, kako reče Čkalja.
Kulturo, eve i mene! Ovaj deo programa takođe je prepoznat kao “opozicioni” jer se u emisijama govorilo o našoj društvenoj stvarnosti. Plašim se da će tu hrabrost platiti muzički program “Bunt”, a razlog vam se sam kaže. Sećate se lavine glupavih reakcija na rečenicu jednog deteta u emisiji “Važne stvari”, kada su se na urednicu obrušili svi redom, od ministara do ombudsmana. Tadašnji urednik Vladimir Kecmanović stao je u odbranu redakcije, ali je nedavno sam podneo ostavku na mesto urednika. Verujem da je znao kakva je budućnost kulture na RTS-u, pa je na vreme izbegao svilen gajtan.
Neizvesna će biti i sudbina “Kulturnog dnevnika” koji je, da podsetim, poslednji smokvin listić kojim se na javnom servisu skriva odsustvo sadržaja iz kulture i manira.
Ne tako davno, “Treći dnevnik”, zamišljen kao autorski, vodili su Jelena Obućina, Miloš Milić i Zoran Stanojević. Imali smo svakodnevno i “Dečiji dnevnik” ili “Mali dnevnik”, samo je čak i on danas nezmisliv jer šta znaju deca šta je cenzura. Kultura će biti, kao u pesmici, “pun tanjir pasulja” ili da citiram Tijanu Ajfon, kultura je kad imaš velike sise, a ako nemaš, ugradi ih, ženo!
RTS u koji se tokom protesta studenata ulazilo kroz ćevabdžinicu danas je legalizovan sa novim rukovodstvom. Upravo taj protest odredio je sudbinu još jedne televizije, a to je “Euronews Srbija”, gde je pre tačno godinu dana novo rukovodstvo (još jedan ženski duet) pokušalo da progura nepotpisano saopštenje čija je kopija već bila spremna na “Informeru”.
Posle pobune i peticije više od sedamdeset zaposlenih, većina je otpuštena, a preostali su kažnjeni. Sada se to dešava na RTS-u, pod istom šifrom “osveženja programskih sadržaja”.
Javlja mi se da će sledeći veliki projekat biti RTS-ov doprinos projektu EXPO, biće sigurno i nekakav program i studio pored akvarijuma, gotovo kao još jedna televizija ili radio.
Videćemo ko će osim Milice i Rastka biti odabrana lica tih programa, a do tada ćemo gledati strašno propadanje javnog servisa, promociju nove “Elite” i gvozdeni stisak cenzure, jer RTS je ovog puta ružičasti gajtan i TV Bastilja.


Prošlo je 40 godina od kada je eksplodirala nuklearna elektrana u Černobilju


Koliko još studenti i građani mogu da podnesu? Koliko još režim može da povećava represiju? To je naslovna tema novog broja „Vremena“


Zbog čega je Vučića iznervirao susret Vladana Đokića i Marte Kos? Zašto je Srbija postala zemlja represije i dirigovane anarhije? U kakvoj prilici predsednik države može primiti rektora Beogradskog univerziteta


Jedan američki šekspirolog tvrdio je da je Šekspir izumitelj savremenih ljudi, da nam je on pokazao kako možemo da izrazimo svoja osećanja i oblikujemo svoje identitete. Što se tiče prvog, nama danas deluje neobično da ljudi nekada nisu umeli rečima da ispolje zaljubljenost, ljubomoru, pohlepu, ambicioznost ili tugovanje. Sva je ova osećanja Šekspir, makar do tog istorijskog trenutka, najbolje opisao, a neka je čak opisao prvi u čitavoj istoriji književnosti


Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve