Koliko vremena će proći dok neko ne dozvoli da fudbalski tim u svom sastavu može da ima dva robota
Treba li da zapamtimo ime Tiangong Ultra? Samo ako planirate da se takmičite u nekom kvizu. Inače će to ime biti relativno brzo zaboravljeno iako je lik ostvario neverovatan rezultat, pretrčao je na dve noge sto metara za 9,39 sekundi, brže od svetskog rekorda koji drži Jusein Bolt. E, to ime znamo i pamtimo.
Ovaj rezultat postignut je na Svetskim igrama humanoidnih robota koje se po drugi put održavaju u Pekingu; prve su bile prošlog avgusta, pre tačno godinu dana. Na programu je bila 51 disciplina, od čega su tridesetak bile sportske, a takmičilo se oko dve hiljade robota iz 16 zemalja. Roboti su atletičare nadmašili u trčanju na sto i četiristo metara i skoku uvis. U skoku udalj zaostaju dva metra. Očekujte da to bude nadmašeno već dogodine, sudeći po napretku robota. Prošlogodišnji pobednik u sprintu, čijeg se imena ne sećamo, trčao je oko 20 sekundi na sto metara.
Pre trideset godina, tačnije 1996. i 1997. Gari Kasparov, tada neprikosnoveni svetski prvak u šahu, odigrao je dva meča protiv IBM kompjutera Big Blue. Prvi je dobio sa četiri prema dva, ali je drugi izgubio sa tri i po prema dva i po. I to je bio početak kraja popularnosti šaha. Pojavilo se nešto što može da pobedi čoveka i to po turnirskim pravilima pravljenim za ljude.
Treba li sada atletičari da se zabrinu? Ni najmanje. Čovek nikada nije bio atletski superiorno biće. Mnogo životinjskih vrsta trči brže, skače dalje i više i podiže teže nego čovek, a o mašinama da i ne govorimo. Čak i kada bi neka cepidlaka poželela da suprotstavi čoveka i čovekolikog robota u istu startnu ravan, čovek bi pobedio ako bi se poštovala turnirska pravila kao u slučaju šaha.
Roboti sprinteri mogu da trče, ali ne umeju da se zaustave tako da se trka okončava njihovim zakucavanjem u strunjaču posle čega im, najčešće, otpadaju delovi. Ili se zapale. To znači da ne bi mogli uspešno da istrče tri trke, kvalifikacije, polufinale i finale, što je uslov na svetskom prvenstvu ili olimpijskim igrama. Šta tek reći za doping kontrolu, obaveznu za takmičare, nezamislivu za robote barem u ovom trenutku. Da ne potežemo tek pitanje rodne opredeljenosti. Zvuči apsurdno dok se ne nađe na putu do medalje, pitajte šahiste.
To ne mora da znači da će se roboti zauvek takmičiti između sebe u Pekingu ili negde drugde. Njihova čovekolikost neminovno vodi ka tome da će u nekom trenutku odmeriti snagu sa ljudima, a verovatnije je da se to dogodi u sportovima sa loptom gde su snaga i brzina u drugom planu u odnosu na kreativnost, trik i vic. Sve i da ih opremite najboljom veštačkom inteligencijom, teško da će sačuvati Mesija koji ni sam ne zna na koju stranu će da krene u dribling.
Evo jedne hrabre teze. U narednih nekoliko godina vrlo verovatno će roboti ozbiljno zaigrati protiv ljudi, makar u egzibicionim mečevima. Tipujem da bi tenis mogao da bude prvi sport, odnosno sportovi sa loptom i mrežom, gde su ekipe razdvojene i nema fizičkog kontakta. Roboti bi krenuli od najnižeg ranga, pa i niže od toga, najpre bi igrali protiv ekipe inženjera koji su ih napravili, pa onda redom naviše. Ovim tempom razvoja bi verovatno za nekoliko godina dosegli nivo svetskih prvaka. Ti mečevi bi bili zanimljivi samo ako su egal, čim roboti krenu nadmoćno da pobeđuju, postaće besmisleni. U takmičarskom smislu. Ali će roboti postati neophodni u trenažnom procesu, naročito ako možete da ih programirate da igraju poput određenog tenisera, odbojkaša, možda i fudbalera.
Evo još smelijeg pitanja. Koliko vremena će proći dok neko ne dozvoli da fudbalski tim u svom sastavu može da ima dva robota? Nije to toliko infantilno koliko vam se čini. Tipujem da bi prvi na udaru bili golmani.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srpska policija uhapsila je šest osoba osumnjičenih za seksualno zlostavljanje dece preko interneta. U međunarodnoj akciji „Mozaik“ identifikovano je ukupno 48 osumnjičenih, a policije su obavile 42 pretresa
Predsednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić najavio je da će predsednički izbori biti raspisani najkasnije do 27. novembra. Prema zakonu, od dana raspisivanja do glasanja mora da prođe između 30 i 60 dana.
Lideri tri najveće sile sastali su se prvi put zajedno, na marginama samita APEK-a u Kini. Si je izneo predlog od četiri tačke o saradnji, a Tramp je govorio o dijalogu sa protivnicima i o mogućem kraju rata u Ukrajini
Neizbežni su deo života i ne možemo u potpunosti da ih izbegnemo. Zato je presudno važno da učimo kako da sukobe izbegnemo, kako da tragamo za konstruktivnim rešenjima, kako da se branimo od drugih i kako da njih zaštitimo od sebe. Zato što smo krhki i sve je naše trošno, nemoguće je reći koji sukob nosi koliki rizik
U ovom času stvarnost je još “rovita”: pljušte ostavke i hapšenja, ređaju se zahtevi za ostavkama... Tranzicija ide logičnim putem. Suočavamo se sa svim aspektima užasa pobede. No, vreme se ubrzava i uskoro će na red doći i pitanja vezana za sudbinu kulture. Velika je šteta ako taj trenutak ne iskoristimo
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.