U kratkom vremenskom razmaku Beograd su potresli incidenti koji podsećaju na scene iz mračnijih perioda gradske svakodnevice, podseća RTS. Pred sud najčešće izlaze najniži izvršioci, dok nalogodavci ostaju izvan domašaja pravosuđa. Da li se vraćamo u mračne devedesete?
Govoreći o tome da li je reč o izolovanim incidentima ili širem obrascu nasilja, doktor pravnih nauka Nikola Vujičić je istakao za javni servis da se, u formalnom krivičnopravnom smislu, ovi slučajevi posmatraju odvojeno, ali da u širem društvenom kontekstu ukazuju na ozbiljniji problem.
„Kada ih pojedinačno posmatramo, u krivičnopravnom smislu to jesu zasebni slučajevi. Imate bombu na kuću Zdravka Čolića, imate otmicu pevača i druge slučajeve paljenja automobila po Zemunu i drugim delovima grada. S te strane jesu pojedinačni u krivičnopravnom smislu, ali u nekom širem kriminološkom i generalno društvenom smislu to uopšte nisu pojedinačni slučajevi. Mi već, da kažemo, kroz te primere vidimo jedan široki nivo nasilja koji postoji na ulicama grada“, kaže Vujičić u razgovoru za RTS.
Tvrdi da uzroke takvog stanja treba tražiti u više međusobno povezanih faktora – od političkog ambijenta do društvenog konteksta i medijskih sadržaja, koji oblikuju sistem vrednosti.
„Pitanje je šta svemu tome pogoduje, što je možda interesantnije da se istakne. Pogoduje više faktora. Politički faktori koji su sveprisutni i vrlo problematični u našoj zemlji. Društveni kontekst i šta je to što se promoviše kroz medije – ne mislim toliko na RTS, već na neke druge programe koji imaju nacionalnu frekvenciju u ovoj zemlji. Imate rijaliti programe gde se prosto promoviše nasilje, loše vrednosti u jednom društvu – sve ono nešto što ne bi trebalo da bude, mi to gledamo“, tvrdi sagovornik RTS.
Reakcija institucija nije uvek promptna, sada jeste
Vujičić, ipak, naglašava da postoje i pozitivni primeri efikasne reakcije nadležnih organa, ali napominje da takva praksa nije dosledna u svim slučajevima.
„U kratkom periodu otkrili su ko su mogući učinioci krivičnog dela, policija je uradila, da kažemo, prvi deo posla – odredila zadržavanje, izvedeni su pred tužioca i posle toga sudija za prethodni postupak je odredio pritvor svim osobama kojima je to trebalo da odredi. Da li je kao promptna reakcija? Da, to jeste i tako treba da bude. Da li je to tako uvek i u svim situacijama? Nije“, smatra Vujičić.
Prema njegovim rečima, problem predstavlja i izostanak reakcije institucija u pojedinim slučajevima koji su javno vidljivi, posebno na društvenim mrežama.
„Vi putem medija i društvenih mreža vidite otvoreno nasilje. Postoje očigledni dokazi, a policija ne reaguje, ni tužilaštvo ili sud“, konstatuje sagovornik.
Foto: N1Porast kriminala zabrinjava
Najčešće odgovaraju najniži u kriminalnom lancu
Osvrćući se na izbor meta u pojedinim napadima, Vujičić ukazuje da motivi mogu biti različiti – od finansijske koristi do zastrašivanja.
„Kada gledate otmicu pevača, pretpostavljate da ima odgovarajuća finansijska primanja, pa da od njega uzmete što više novca. Ovde može biti reč o organizovanom kriminalu, mi to ne znamo“, ocenjuje Vujičić.
Zaključuje da paljenje lokala i automobila može ukazivati na iznude ili borbu za prevlast, ali upozorava da bez dokaza ne treba iznositi konačne zaključke.
„Kada vidite paljenje različitih lokala, moguće je da je reč o pokušaju iznude. Možda je zastrašivanje građana“, podvlači Vujičić.
Kada je reč o kažnjavanju, ukazuje da u slučajevima organizovanog kriminala najčešće odgovaraju najniži u hijerarhiji.
„Vi imate tu situaciju da će najpre da ‘padne’ diler. A pošto tu postoji 10 ili 20 stepenika, za sud je dobro ako uspe da otkrije čak onaj prvi stepenik iznad tog dilera, a to je jako teško. Teško je što zbog dokaza, teško je zbog toga što se niži plaše odmazde. I ako jesu krivi, plaše se onih iznad“, kaže Vujičić.
Foto: MUP SrbijeHapšenje osumnjičenih
Maloletnici pogodna meta za kriminalce
Vujičić smatra da je preuranjeno govoriti o jedinstvenoj organizovanoj strukturi.
„Mislim da su, pre bih rekao na osnovu dostupnih podataka, ipak izolovani slučajevi. Nedovoljan je jedan primer da bismo mogli da kažemo da je baš organizovana kriminalna grupa učestvovala u tome“, ističe Vujičić.
Posebnu pažnju posvećuje ulozi maloletnika, za koje kaže da su pogodna meta za regrutovanje u kriminalne strukture.
„Volim da vučem paralelu sa obrazovanjem i vaspitavanjem dece. Zna se šta je uloga roditelja. Da vaspita dete od malih nogu… E organizovana kriminalna grupa isto tako vaspitava. Samo vaspitava na drugačiji način, vaspitava nekoga da bude kriminalac“, tvrdi sagovornik.
Kao moguća rešenja, Vujičić navodi sistemske mere koje obuhvataju medije, porodicu, obrazovanje, institucije i politički ambijent.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome u Mupu građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? Šta je Dačić na uvijen i naprednjačko-politički-korektan način poručio Vučiću? Zašto u režimskim krugovima vrijedi olovno pravilo da se uz zlato u levoj ruci mora imati pištolj u desnoj? I zbog čega bivši načelnik nije uzrok profesionalnog, moralnog i svakog drugog posrnuća policije, već njegova posljedica
Predsednik Vučić se nalazi u, kako to on kaže, istorijskoj poseti Republici Kini. U režimskim medijima, ova poseta je dobila epske razmere, gotovo kao delo Marka Pola Milion, koje je, kažu, bilo vezano za stub na mostu Rijalto u Veneciji kako bi ga zainteresovani mogli čitati. Putovanje je promovisano kao nastavak poseta svetskih lidera Pekingu, pa je bilo logično da posle Putina i Trampa tamo dođe Vučić, tek malo manje važna politička figura od prethodnika
Vlast angažuje značajne resurse kako bi podstakla sukobe među građanima i produbila ideološke podele unutar opozicije. U takvim okolnostima, posebno je značajno ukloniti prepreke u formiranju zajedničkog fronta, odložiti međuopoziciona sporenja za period nakon oslobođenja i nastojati da se pronađu efikasna rešenja za odlazak vladajuće garniture, uz što manji rizik i štetu po društvo i državu
Mi volimo ideju o srećnim porodicama, u kojima nema velikih problema i sukoba. Pitanje je, međutim, da li takvo nešto uistinu postoji. Na samom početku Starog zaveta, odmah nakon što su izgnani iz raja, Adam i Eva vode ljubav i dobijaju sinove, Kaina i Avelja, ali odnos među braćom završava se, kao što je dobro poznato, ubistvom iz ljubomore. Ovo će kasnije biti tema i mnogih umetničkih remek-dela. Možda bi bilo realističnije reći da su porodice bez ovakve dinamike retke i izrazito srećne
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!