

Novi broj „Vremena“
Crvena zvezda: Malo fudbal, više stranački biznis
Fudbalski klub Crvena zvezda između ljubavi navijača i simbola jednog alavog režima. To je naslovna tema novog broja „Vremena“




Niko u nizu medija ili influensera koji prenesu lažnu informaciju neće priznati da su nešto slagali već će reći da su samo prosledili šta su čuli.
Pošto kupio, po toliko prodao – tako se danas “ograđuju” influenseri i mediji kada prepisuju sumnjive vesti sa društvenih mreža, obično neproverljive, ali suviše primamljive da bismo propustili da na njima zaradimo neki klik. Najnoviji primer, koji je vrlo lepo analizirao “Njujork tajms”, jeste obaranje američkog aviona nad Iranom.
Zanimljiv je iz dva razloga. Jedan je razumevanje širenja informacije od opskurnog izvora do milionskog auditorijuma širom sveta za sat i devet minuta. Drugi je taj što Iranci u tom propagandnom ratu koriste američko oružje – veštije upravljaju društvenim mrežama. Postoji i treći razlog, a to je jednostavnost takozvanog embedovanja, odnosno prikazivanja nekog sadržaja bez “fizičkog” preuzimanja koje bi moglo da predstavlja kako kršenje autorskih prava tako i odgovornost za onog ko je taj sadržaj popularisao. Embedovanje je, ako neko ne zna, postavljanje linka ka nekom sadržaju na internetu, ali tako da se taj sadržaj prikaže kao deo naše stranice i manje iskusnog korisnika može da dovede u zabludu da je to proizvod autora ili medija kojem inače veruje.


Da se vratimo na primer. Negde krajem marta, na profilu nekog nepoznatog korisnika Iksa, za koji “Njujork tajms” tvrdi da je povezan sa državom Iran, pojavio se video navodno snimljen sa zemlje, telefonom, a zapravo generisan veštačkom inteligencijom, na kome se vide obrisi američkog lovca F-18 kojeg proganjaju i na kraju stižu iranske rakete. Samo par minuta kasnije video na svom Telegram nalogu prenosi Iranska revolucionarna garda, ali i dalje se radi o relativno maloj vidljivosti. Međutim, objava na nalogu garde dovoljna je da je prenesu državni mediji u Iranu, koje pomno prate razni po svetu, od kojih su mnogi protivnici američke politike uopšte, a posebno napada na Iran. Između ostalih, i ruski i kineski državni mediji. Stvar sada već izgleda dovoljno ozbiljno pa se uključuju i neki prominentni kritičari Izraela na Zapadu (ima i radikalnijih i prikladnijih izraza od “kritičari”), koji kreću da likuju nad ovakvim ishodom.
Naravno, odmah se javljaju i oni koji sumnjaju u takav događaj i pitaju zašto nema snimaka sa mesta pada aviona u Iranu, ali te sumnje brzo bivaju razvejane dodatkom da je avion odleteo prema Indijskom okeanu gde se srušio, navodno. Sada već govorimo o milionima pregleda širom sveta i na dalje se priča širi kao šumski požar i vrlo verovatno je da ste i sami videli ovaj snimak na Vajberu, Votsapu ili gde vam već prijatelji ovakve stvari dele. Američka vojska tek posle sat demantuje da je bilo koji aparat izgubljen tog dana nad Iranom (nekoliko dana kasnije se to zaista i dogodilo), ali sada smo već ulazimo u zonu opšteg neverovanja, neki misle da je priča izmišljena, neki da američka vojska krije gubitke i svako veruje u ono što mu se više sviđa. Ono što je važnije, naročito za Irance, jeste da društvene mreže ruše mit o uspešnosti američke vojske koja ratuje praktično bez gubitaka. I sve to za devet minuta više od jednog sata.
Tu se vraćamo embedovanju. Niko u nizu onih koji su ovu informaciju preneli neće priznati da je nešto slagao već samo prosledio šta je čuo. Pa nek pratilac sam zaključi, dovoljno je pametan. Kao da prosleđivanje poništava svaku odgovornost, čemu svakodnevno svedočimo kada razne stvari sada već usavršene veštačkom inteligencijom, stižu do nas od prijatelja i poznanika svim digitalnim kanalima.
Prošla su vremena kada je vest morala da bude proverena da bi bila objavljena, danas je i ozbiljnim medijima dovoljno da je prešla preko mnogo ekrana pa da je uzmu u obzir, jer – ko zna.
U takvom svetu više nije ključno pitanje da li je nešto istina, već ko će prvi uspeti da neku informaciju učini dovoljno uverljivom da izgleda kao da je tačna makar tih presudnih, prvih sat vremena. A to je sasvim dovoljno da se promeni raspoloženje javnosti, utiče na tržište, raspali propaganda i još jednom potvrdi da u digitalnim ratovima ne pobeđuje nužno onaj ko ima jače oružje, nego onaj ko bolje razume kako funkcioniše tuđa slabost. Ako su me slagali, to još ne znači da su pobedili. Ali ako sam im poverovao samo zato što mi je bilo zgodno da poverujem, onda sam im posao završio sam.


Fudbalski klub Crvena zvezda između ljubavi navijača i simbola jednog alavog režima. To je naslovna tema novog broja „Vremena“


Od svega je verovatno najpogubnije totalno odbacivanje vladavine prava. Bez vladavine prava, ultimativne obaveznosti i neupitne neprikosnovenosti zakona, ne može se govoriti o demokratskom društvu slobodnih i samosvesnih pojedinaca. Presudnu ulogu i nezaobilaznu vladavinu pravila putem kojih se regulišu društveni procesi i odgovarajući razvoj, veoma dobro su shvatili još mudri stari Rimljani. Veličanstvena je rimska poslovica koja kaže: “Svi smo robovi zakona da bismo mogli biti slobodni”


Pošto su svi roditelji opsednuti time da bi deca morala da jedu brokoli, a ona, prirodno, mrze njegov ukus, roditelji znaju da je neophodno da glume kako je on magično ukusan i deca će ga samo zbog toga prihvatiti, pa možda i zavoleti. Pa sad probajte da zamislite koliko takvih ”brokolija” svako od nas nosi u sebi i koliko oni ometaju prepoznavanje toga šta mi sami nalazimo za ukusno. I isto primenite na škole, ideologije, crkve, vršnjačke grupe i sve one milione ljudi čiji je posao da vas ubede u to kako ste celog života iz dubine duše sanjali baš o tome da kupite njihovu kremu za lice




Raiffeisen banka osvojila je šest priznanja magazina Global Finance za digitalno poslovanje sa privrednicima u Srbiji
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve