img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Aleksandar Lojpur

Odgovor na pitanja S. Popovića

24. oktobar 2002, 17:28 Aleksandar Lojpur
Copied

Najiskrenije se izvinjavam Srđi Popoviću, mom bivšem principalu i učitelju, čiji sam bio i ostao istomišljenik po mnogim pitanjima, uključiv i neka pitanja o kojima se vodila ova polemika, ako sam pogrešno razumeo ono što je napisao o Komisiji za istinu i pomirenje. Verovatno je da nisam bio baš dobar učenik ako sam sebi dopustio takvu grešku. Zaista mi nije bila namera da napravim zamenu teza, da mu pripišem nešto što nije rekao, pa da posle tobož polemišem sa tim. Molim g. Popovića i druge učesnike ove polemike da primete da sam u svom tekstu na početku sporne rečenice rekao da „možda grešim“ i da „mislim da znam“ zašto Srđa Popović i drugi spomenuti neistinito predstavljaju rad Komisije i drugo zbog čega mi g. Popović postavlja pitanje.

Pokušaću sada da odgovorim gde sam pročitao to što me g. Popović pita.

„Neistinito predstavljanje rada Komisije“ kod g. Popovića sam pročitao u sledećim rečenicama iz njegovog priloga: Dragoljub Žarković je zamerio Helsinškom odboru i gospođi Biserko da pominjanjem nacionalnosti žrtava i učinilaca zločina navodno optužuju „sve nas“. To je mišljenje koje deli Stojan Cerović, a to je „teorija“ i Koštuničine Komisije za istinu, čiji portparol prof. Mirjana Vasović takođe smatra da „nije dozvoljeno nikakvo razvrstavanje zločina (žrtava i zločinaca) po etničkoj pripadnosti…“ Komisija nije nikada usvojila takvu „teoriju“. Takođe, izvestilac Komisije prof. Mirjana Vasović je u više navrata istupala u javnosti u tom svojstvu ali, koliko je meni poznato, nije tvrdila da se „pominjanjem nacionalnosti žrtava i učinilaca zločina optužuju ‘sve nas’“. Smatrao sam da se pripisivanje Komisiji teorije koju ona nije zastupala i pripisivanjem funkcioneru Komisije nečega što ona nije iznosila, zaista neistinito predstavlja rad Komisije i njenih članova, ali spreman sam da priznam da je to bilo pogrešno tako smatrati. Trebalo je da budem oprezniji i precizniji.

Preziranje Vojislava Koštunice i njegove politike našao sam u sledećoj rečenici: Ovaj burno pozdravljeni poziv bio bi nezamisliv u nastupu njegovog glavnog protivkandidata, predsednika SRJ Vojislava Koštunice, prema čijem „umivenom nacionalizmu“ Stojan Cerović i „Vreme“ drže kurs tobož mudre i benevolentne neutralnosti. A radi se o kandidatu koji kalkuliše da će pobediti u drugom krugu uz pomoć birača Vojislava Šešelja, čoveka koji izlazi na izbore kao alter ego Slobodana Miloševića. Vojislav Koštunica, čovek kontinuiteta. Smatrao sam da ova rečenica ispoljava prezir prema predsedničkom kandidatu Koštunici i njegovoj politici, ali, iskreno sam spreman da priznam da je reč prezir preteška. Uviđam da budući da g. Popović nije upotrebio tu reč, njena upotreba s moje strane predstavlja nepotrebnu kvalifikaciju, epitet, što dobri pravnici treba da izbegavaju, to je jedna od korisnih stvari koje jesam naučio od svog bivšeg principala. Molim da mi bude oprošteno, jer nisam pisao pravni akt, odnosno podnesak sudu, već tekst za novine.

Isto važi i za političko slepilo. Molim da mi bude oproštena i ova kvalifikacija, i molim g. Popovića da uvidi da ja nisam tvrdio sa sigurnošću da je on napravio grešku političke isključivosti, odnosno da je ispoljio političko slepilo, nego sam to rekao uslovno, tj. ako je tačna moja pretpostavka da g. Popović prezire politiku g. Koštunice, i ako je to razlog za neistinito predstavljanje rada Komisije, onda je po mom mišljenju to politička isključivost i političko slepilo.

I na kraju jedno objašnjenje. Ovu polemiku od početka doživljavam kao nepotrebno i emotivno svađanje dugogodišnjih prijatelja i istomišljenika, nešto vrlo slično čuvenom sukobu na levici tridesetih. Ne bih se ni upuštao u tu polemiku upravo zato jer sam o temama o kojima je reč u više navrata javno govorio pre nego što je polemika i počela, pa sam smatrao da je besmisleno naturati svoj stav koji je već iznet u javnosti. Ali, osetio sam se prozvanim, tj. prepoznao sam se u jednoj rečenici u prilogu g. Popovića od 6. oktobra, kada je rekao da je upadljivo odsustvo nekih učesnika, pravnika, stručnjaka za ljudska prava i Haški sud, koji inače rado javno iznose svoja mišljenja o raznim temama. Da li se to meni čini, ili lokalni „diskurs“ o zločinima od prvobitnog apriornog negiranja (to je nespojivo sa „samim bićem srpskog naroda“), preko relativiziranja (a šta su radili drugi?), prelazi u hroničnu fazu ćutanja? Zašto sam se prepoznao? Zato što sam pravnik, smatram da jesam stručan za ljudska prava i haški sud, i zaista rado iznosim svoja mišljenja o raznim temama. Reagovao sam da mi ne bi bilo prebačeno da o zločinima ćutim, jer nisam o zločinima ćutao ni onda kad su očigledno bili u pripremi ni onda kada su neslobodni mediji o njima ćutali. A naravno, nikad ih nisam ni apriorno negirao niti relativizovao. Pored toga, osim što sam se osetio prozvanim, kako je u polemici netačno govoreno o Komisiji čiji sam član, smatrao sam da treba da pred javnost još jednom iznesem svoje stavove i da kažem šta imam o Komisiji. Sada sa žaljenjem konstatujem da sam i tu opet pogrešio, da sam verovatno procenio svoj značaj, da se ove reči g. Popovića uopšte nisu odnosile na mene, pa opet molim za izvinjenje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure