Poslanici pokreta Aleksandra Vulina predlažu da se pripadnost srpskom narodu dokazuje putem javne isprave u kojoj se osoba izjasnila kao Srbin. Robert Kozma iz Zeleno-levog fronta za „Vreme“ kaže da bi takvo rešenje moglo da navede EU da preispita bezvizni režim
Više stotina učenika, roditelja i nastavnika Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ (Jovine gimnazije), kao i građana, učestvovalo je u protestnoj šetnji od zgrade Mašinske škole u Novom Sadu
Tri panela posvećena važnim pitanjima književnosti i kulture na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti, u vreme kad su razgovori o kulturi retki
Po oceni žirija Društva arhitekata Beograda, „Amfiteatar kulture“ Andreja Josifovskog Pijaniste je arhitektonski događaj 2025. jer prevazilazi okvir umetničke instalacije i postaje kritički komentar stanja kulture i kulturne politike u gradu
Ministarstvo finansija objavilo je predlog Zakona o porezu na dohodak građana koji bi počeo da se primenjuje od dana pristupanja Srbije Evropskoj uniji
Firma Centar za informisanje i analitiku, izdavač medija „Naš portal“, više nije u vlasništvu novinarke i bivše voditeljke Ane Mihajlovski. Prema podacima APR-a, kao novi vlasnik sa 100 odsto udela upisan je građevinski biznismen Branko Miljković
Portparol predsednika Rusije Dmitrij Peskov izjavio je u Moskvi da odluka Srbije o ukidanju bezviznog režima sa Rusijom ne bi mogla biti jednostrana, bez recipročnih mera
Jermenski premijer Nikol Pašinijan izjavio je da je odbacio predlog ruskog predsednika Vladimira Putina da se održi referendum o pristupanju Jermenije Evropskoj uniji
Opozicioni odbornici u Kuli prethodno su potpisali etički kodeks. Ipak, neko od njih glasao je za kandidatkinju SNS-a koja bi bila izabrana i bez tog glasa
Međunarodni ugovori ne prestaju da važe kada se promeni vlast. Građani Srbije će Kini decenijama vraćati kredite za projekte koje su dobijale kineske kompanije
Nakon što je američka agencija odobrila MOL potencijalni status kupca, pregovori dve strane, prema povremenim izjavama srpskih zvaničnika, kreću se linijom „toplo-hladno“
Šta je Ivica Dačić poručio rekavši da je ponovo rođen i da to treba da iskoriste i država i partija
[caption id="attachment_4991839" align="aligncenter" width="1440"] Aleksandar Vučić i Ivica Dačić[/caption]
Dačić je suptilno odgovorio na Vučićevo diskreditovanje SPS-a i saopštio da je to „stabilna i politički nezaobilazna stranka, bez koje se ne može praviti ozbiljna politička struktura u državi”. Ipak je dodao da se „saradnja sa Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom pokazala kao garant političke stabilnosti i sigurnosti države” i da je uveren da će građani to prepoznati.
Cilj javnog raskola u SPS-u može da bude testiranje birača za republičke izbore. Slanje Branka Ružića u izvidnicu da bi se procenilo koliko SPS može da dobije na izborima ukoliko promeni narativ i ponovo se pozicionira kao tas na vagi, moguća je taktika SPS-a.
Ko je kome potrebniji?
[caption id="attachment_4991841" align="aligncenter" width="1440"] Mogu li SNS i SPS jedni bez drugih?[/caption]
Do sada je SPS na svim republičkim izborima izlazio samostalno, bez Srpske napredne stranke. U prethodna dva izborna ciklusa SPS-u se biračko telo prepoplovilo. Na izborima 2022. osvojili su 11,79 procenata, dok su samo godinu i po dana kasnije osvojili 6,73 odsto.
Kontinuirano opadanje podrške, Dačićeva privrženost Vučiću koja je dovela do gubitka partijskog identiteta, među biračima moglo bi da natera SPS da po prvi put nastupi zajedno sa SNS-om na narednim parlamentarnim izborima.
Na poslednjim lokalnim izborima SPS je u svih deset opština nastupio u koaliciji „Aleksandar Vučić – naša porodica!“. Rezultati lokalnih izbora ukazuju na to da socijalisti nisu imali preterano izbora da odluče u kom formatu će nastupiti. U Kuli i Aranđelovcu, vladajuća lista je osvojila svega jedan mandat više od opozicionih lista. Pobeda SNS-a na lokalnim izborima ne bi bila izvodljiva bez socijalista.
SPS više nije tas na vagi koji odlučuje pobednika, već stranka koja sama traži ravnotežu između nestajanja u senci jačeg partnera i rizika da bez njega ostane bez političke težine. Taj izbor između zavisnosti i neizvesnosti odrediće da li će SPS u budućnosti biti relevantan politički faktor vlasti ili politička fusnota.
',
title: 'Ima li SPS-a bez SNS-a?',
pubdate: '2026-05-06 15:29:56',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Aleksabdar Vučić,Branko Ružić,Ivica Dačić,Izbori,Socijalističa partija Srbije,Srpska napredna stranka",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Ima li SPS-a bez SNS-a?',
'pageContent': '
Pozicija Socijalističke partije Srbije na najavljenim vanrednim parlamentarnim izborima, kad god da budu bili raspisani, je neizvesna. Visoki funkcioneri te partije često vode javnu debatu na tu temu. Najistaknutiji su predsednik Ivica Dačić i potpredsednik Branko Ružić, koji ovih dana gostujući u medijima vuku partiiju na različite strane.
SPS na klackalici
Etablirani disident vladajuće koalicije Branko Ružić već neko vreme se zalaže za samostalni nastup socijalista na predstojećim izborima, promenu narativa SPS-a i otvaranje prema svima, kao i saradnju sa studentskom listom nakon izbora.
Ivica Dačić, iako još uvek zagrejan za opstanak na vlasti u koaliciji sa SNS-om, nije ipak imun na to da predsednik Srbije Aleksandar Vučić redovno ponižava njegovu partiju.
„Tri puta sam ih uzimao u Vladu, iako mi nijednom nisu bili potrebni za većinu”, rekao je Vučić u nedelju na televiziji Informer, te da SPS „kad ode Ivica Dačić pet odsto neće moći ni da sanjaju, a pitanje je i da li će cenzus od tri odsto moći da pređu.
[caption id="attachment_4991839" align="aligncenter" width="1440"] Aleksandar Vučić i Ivica Dačić[/caption]
Dačić je suptilno odgovorio na Vučićevo diskreditovanje SPS-a i saopštio da je to „stabilna i politički nezaobilazna stranka, bez koje se ne može praviti ozbiljna politička struktura u državi”. Ipak je dodao da se „saradnja sa Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom pokazala kao garant političke stabilnosti i sigurnosti države” i da je uveren da će građani to prepoznati.
Cilj javnog raskola u SPS-u može da bude testiranje birača za republičke izbore. Slanje Branka Ružića u izvidnicu da bi se procenilo koliko SPS može da dobije na izborima ukoliko promeni narativ i ponovo se pozicionira kao tas na vagi, moguća je taktika SPS-a.
Ko je kome potrebniji?
[caption id="attachment_4991841" align="aligncenter" width="1440"] Mogu li SNS i SPS jedni bez drugih?[/caption]
Do sada je SPS na svim republičkim izborima izlazio samostalno, bez Srpske napredne stranke. U prethodna dva izborna ciklusa SPS-u se biračko telo prepoplovilo. Na izborima 2022. osvojili su 11,79 procenata, dok su samo godinu i po dana kasnije osvojili 6,73 odsto.
Kontinuirano opadanje podrške, Dačićeva privrženost Vučiću koja je dovela do gubitka partijskog identiteta, među biračima moglo bi da natera SPS da po prvi put nastupi zajedno sa SNS-om na narednim parlamentarnim izborima.
Na poslednjim lokalnim izborima SPS je u svih deset opština nastupio u koaliciji „Aleksandar Vučić – naša porodica!“. Rezultati lokalnih izbora ukazuju na to da socijalisti nisu imali preterano izbora da odluče u kom formatu će nastupiti. U Kuli i Aranđelovcu, vladajuća lista je osvojila svega jedan mandat više od opozicionih lista. Pobeda SNS-a na lokalnim izborima ne bi bila izvodljiva bez socijalista.
SPS više nije tas na vagi koji odlučuje pobednika, već stranka koja sama traži ravnotežu između nestajanja u senci jačeg partnera i rizika da bez njega ostane bez političke težine. Taj izbor između zavisnosti i neizvesnosti odrediće da li će SPS u budućnosti biti relevantan politički faktor vlasti ili politička fusnota.