img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

Nacrt ambijenta sa bledim kaznama

29. октобар 2008, 14:11 Priredio - Slobodan Bubnjević
Copied

Zaštita vazduha

Šta čitati ove nedelje? Teško da bi većinu pravnih nacrta, a kamoli nešto kao što je Nacrt zakona o zaštiti ambijentalnog vazduha, iko iz kategorije normalnih ljudi mogao doživeti kao zanimljivo štivo, posebno u nedelji kad se posle Sajma knjiga skupilo mnogo daleko primamljivih stvari za čitanje. No, „Vreme“ vam ga ovaj put dosta bojažljivo preporučuje zbog zdravog vazduha nad vašim gradom i drugih blagodeti u budućnosti. Novi bi zakon, koji dolazi kao predlog Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja, mogao biti jedan od najznačajnih mehanizama u upravljanju zagađenjem u Srbiji, a rok za raspravu o njemu samo što nije istekao. Ako se zbog toga baš napregnete da iščitate 91 član ovog, da se ne lažemo, smrtno dosadnog akta, moglo bi vam se učiniti da put do pomenutog zdravog vazduha i drugih blagodeti neće biti nimalo lak. Gotovo da je izvesno kako će, kad ga po skorašnjem okončanju javne rasprave i pratećih akcija, Vlada prihvati i pošalje parlamentu na overavanje, poslanici radije raspravljati o broju mandata i koječemu drugom, a potom po volji većine samo usvojiti. Nažalost, ništa ne garantuje da će tako dobijena rešenja biti najbolja za očuvanje i poboljšanje ambijentalnog vazduha (misli se na atmosferski vazduh oko nas), koji je u srpskim urbanim sredinama, a posebno u industrijskim naseljima, često katastrofalno zagađen, pa nije zgoreg da ga pogledate dok ne bude prekasno. Naime, država će predloženim zakonom monitoring zagađujućih materija u vazduhu preuzeti na sebe, što je lepo od nje, kad joj građani već kroz porez plaćaju da im štiti zdravlje i životnu sredinu, a deo tog posla može da prepusti i lokalnoj samoupravi i autonomnoj pokrajini, ali je dobijanje dozvole i ovlašćenja za to toliko birokratski složeno da je jedva zamisliv grad koji u tome može da uspe. Takođe, Vlada će propisati sve granične vrednosti, napraviće državnu mrežu mernih stanica, doneti strategije, načine finansiranja i akcione planove. Na putu da se postignu standardi kvaliteta predviđeni članom 18, koje daje Vlada, ona će dati i rokove da svaki pojedini zagađivač te standarde postigne (misli se na to da modernizuje postrojenja i tako smanji aerozagađenje). Uz to, svim potencijalnim zagađivačima će biti od Vlade dopušteno da sami mere svoje emisije, a za nove objekte će saglasnost dobijati opet od Vlade. Zanimljivo je da članom 23 Nacrt predviđa da se zagađivačima, pošto im se odredi rok da svoje emisije usaglase sa standardima, pa ga oni ne ispoštuju, dopušta da ga prekorače za pet godina – kao da je pisac zakona imao u vidu neke naše konkretne fabrike. Još je zanimljivija politika blagih kazni, data članovima 79-83. Po njoj će fizičko lice koje ne ispoštuje pomenutu birokratiju (i ugrozi zdravlje ljudi) biti kažnjeno sa maksimalno 50.000 dinara, a pravno lice koje po nekom od 14 stavova zagađuje vazduh biće kažnjeno od 1.500.000 do 3.000.000 dinara – mada vam se to možda i čini kao puno novca, to je neuporedivo u odnosu na sume koje i omanji zagađivač mora da uloži kako bi poboljšao kvalitet vazduha. No, videćemo da li će do kazni ikad i dolaziti. Kako god, biće za svakog zagađivača napisano puno papira, a biće i nekih zabrana, naročito kad je reč o materijama koje oštećuju ozonski omotač (kojih u Srbiji ionako slabo ima). „Javna rasprava o Nacrtu zakona o zaštiti ambijentalnog vazduha sprovodi se od 21. do 30. oktobra 2008. godine“, kaže se u saopštenju Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja i to na sajtu www.ekoplan.rs, koji je odnedavno prijatno redizajniran i gde se, inače, nalazi kontakt na koji možete uputiti sve primedbe, predloge i sugestije na nacrt zakona.

Energetika: EFT ulaže u rudnik uglja u Srbiji

Energetska kompanija koja se bavi trgovinom električne energije, EFT Grupacija, očekuje da početkom sledeće godine dobije saglasnost za eksploataciju rudnika Čukara u opštini Lučani. Kako je, prilikom prezentacije studije eksploatacije rezervi uglja na ovoj lokaciji rekao Zlatan Matko, direktor sektora za investicije u EFT Grupaciji, istražni radovi započeti u maju na toj lokaciji potvrdili su pretpostavke o raspoloživim količinama uglja u tom ležištu. Basen rudnika Čukara raspolaže sa nešto više od 49 miliona tona uglja, čija je prosečna energetska vrednost oko 9100 kilodžula po kilogramu. U EFT-u navode da ove karakteristike i raspoložive količine uglja po inicijalnim proračunima daju osnove da se analizira mogućnost izgradnje termoelektrane na ovoj lokaciji, kapaciteta oko 132 megavata. Ovaj objekat bi od 2016. godine proizvodio oko 980 gigavat-časova električne energije godišnje i bio bi prvi u Srbiji koji se gradi u skladu sa direktivama Evropske unije o zaštiti životne sredine. U EFT-u navode da bi, po preliminarnim procenama, u rudniku bilo zaposleno oko 600 rudara. Eventualnom izgradnjom termoelektrane otvorilo bi se dodatnih 150 radnih mesta. Ukupna investicija u razvoj rudnika iznosila bi 110 miliona evra, dok bi za izgradnju termoelektrane bilo izdvojeno još 280 miliona evra.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure