img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

27. jun 2001, 20:11 Priredila: D. Anastasijević
Copied
TIRANA: Izbori

Tirana: Pobeda i osporavanje

Na opštim parlamentarnim izborima održanim u nedelju 24. juna u Albaniji, vladajući socijalisti premijera Fatosa Nanoa osvojili su 45 od 100 mesta u prvom krugu, ali lider demokrata, bivši predsednik Salji Beriša, osporava izborne rezultate i preti da će njegova partija bojkotovati drugi krug. Izbori nisu prošli bez incidenata i nasilja, ali predstavnici Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) koji su posmatrali izbore tvrde da je reč o „pojedinačnim incidentima“, a ne o „rasprostranjenom nasilju“. „Političari često preteruju“, izjavio je britanski poslanik u svojstvu posmatrača OEBS-a Brus Džordž. Edi Paljoka, portparol opozicione Demokratske partije, smatra, međutim, da posmatrači nisu u pravu. „Ako misle da je sve u redu, onda je i Hitler demokrata“, izjavio je Paljoka. I predsednik državne Izborne komisije Iljir Celibaši izjavio je da su izbori načelno bili „slobodni i pošteni“. U oružanim incidentima na dva glasačka mesta povređena su dvojica članova Demokratske partije. Beriša se obavezao da će poštovati konačno mišljenje i zvaničnu ocenu OEBS-a o ispravnosti izbora.

Na izbore je izašlo oko 60 odsto od 2,5 miliona registrovanih birača u Albaniji.

KIJEV: Poseta

Kijev: Poseta pape

„Nisam došao da preobraćam, već da svedočim pred Hristom zajedno sa svim hrišćanima svih crkava“, izjavio je papa Jovan Pavle II na tečnom ukrajinskom jeziku okupljenim katoličkim sveštenicima i političarima. Reči poglavara Katoličke crkve upućene su u prvom redu pravoslavcima koji su pokušali da spreče da papa doputuje u petodnevnu posetu Ukrajini, koji tvrde da je katolička crkva u Ukrajini „trojanski konj vojske otimača ljudskih duša koji koriste verske slobode nakon pada komunizma“. Od blizu 50 miliona stanovnika Ukrajine, oko deset miliona je pravoslavnih. Papa je prilikom posete Ukrajini ponovio gest koji je učinio u Grčkoj, i pozvao i katoličke i pravoslavne vernike da oproste jedni drugima za grehe počinjene nakon šizme 1054. godine. „Klanjajući se pred jednim našim Gospodom, priznajmo grehe naše“, rekao je papa. „Dok tražimo oproštaj za greške počinjene, kako u dalekoj tako i u bliskoj prošlosti, ponudimo za uzvrat oproštaj za pretrpljenu štetu.“

Papu je na aerodromu dočekao ukrajinski predsednik Leonid Kučma, a poglavar Katoličke crkve je po izlasku iz aviona poljubio ukrajinsku zemlju koja se nalazila u činiji jer, nakon što je 1994. slomio nogu, papa ima teškoća da klekne. „Napokon, sa velikom radošću, ljubim voljenu zemlju Ukrajine. Bogu hvala na ovome daru“, rekao je. Papa je u pratnji glavnog rabina u Ukrajini posetio i Babi Jar, gde se nalazi spomenik jevrejskim žrtvama nacističkog progona, gde je izgovorio De Profundis, molitvu za mrtve.

BELFAST: Sukobi

Belfast: Kao iz doba nevolja

Jake snage bezbednosti uspele su da smire sukobe između katolika i protestanata koji su izbili u Ardojn Roudu u Belfastu, katoličkoj enklavi usred komšiluka okorelih protestanata. Sukobi su izbili kad su protestanti kamenovali povorku katoličkih učenica čija se škola nalazi u protestantskoj četvrti, i trajali su puna dva dana, sve dok vlasti nisu poslale oko 30 oklopnih vozila i 200 pripadnika britanske vojske da smire nasilje. U sukobima je povređeno više od pedeset demonstranata sa obe strane, ali i oko 40 pripadnika snaga bezbednosti. Britanski premijer za Severnu Irsku Džon Rid naložio je hapšenje protestantskog radikala Gerija Smita, koji je, zajedno sa još nekoliko stotina drugih ekstremista, pušten uslovno na slobodu prema mirovnom sporazumu iz 1998. Njihovo oslobađanje uslovljeno je odustajanjem od terorističkih akcija.

Irski premijer Berti Aern i britanski premijer Toni Bler sastali su se da bi razgovarali o krizi i obnovljenim sukobima u Severnoj Irskoj i načinima očuvanja krhkog primirja.

Sukobi u katoličkoj enklavi u protestantskom delu Belfasta, prema rečima građana, neodoljivo podsećaju na „doba nevolja“, kako se naziva tridesetogodišnji period osvetničkih akcija protestantskih i katoličkih paravojski.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure