img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

27. jun 2001, 20:11 Priredila: D. Anastasijević
Copied
TIRANA: Izbori

Tirana: Pobeda i osporavanje

Na opštim parlamentarnim izborima održanim u nedelju 24. juna u Albaniji, vladajući socijalisti premijera Fatosa Nanoa osvojili su 45 od 100 mesta u prvom krugu, ali lider demokrata, bivši predsednik Salji Beriša, osporava izborne rezultate i preti da će njegova partija bojkotovati drugi krug. Izbori nisu prošli bez incidenata i nasilja, ali predstavnici Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) koji su posmatrali izbore tvrde da je reč o „pojedinačnim incidentima“, a ne o „rasprostranjenom nasilju“. „Političari često preteruju“, izjavio je britanski poslanik u svojstvu posmatrača OEBS-a Brus Džordž. Edi Paljoka, portparol opozicione Demokratske partije, smatra, međutim, da posmatrači nisu u pravu. „Ako misle da je sve u redu, onda je i Hitler demokrata“, izjavio je Paljoka. I predsednik državne Izborne komisije Iljir Celibaši izjavio je da su izbori načelno bili „slobodni i pošteni“. U oružanim incidentima na dva glasačka mesta povređena su dvojica članova Demokratske partije. Beriša se obavezao da će poštovati konačno mišljenje i zvaničnu ocenu OEBS-a o ispravnosti izbora.

Na izbore je izašlo oko 60 odsto od 2,5 miliona registrovanih birača u Albaniji.

KIJEV: Poseta

Kijev: Poseta pape

„Nisam došao da preobraćam, već da svedočim pred Hristom zajedno sa svim hrišćanima svih crkava“, izjavio je papa Jovan Pavle II na tečnom ukrajinskom jeziku okupljenim katoličkim sveštenicima i političarima. Reči poglavara Katoličke crkve upućene su u prvom redu pravoslavcima koji su pokušali da spreče da papa doputuje u petodnevnu posetu Ukrajini, koji tvrde da je katolička crkva u Ukrajini „trojanski konj vojske otimača ljudskih duša koji koriste verske slobode nakon pada komunizma“. Od blizu 50 miliona stanovnika Ukrajine, oko deset miliona je pravoslavnih. Papa je prilikom posete Ukrajini ponovio gest koji je učinio u Grčkoj, i pozvao i katoličke i pravoslavne vernike da oproste jedni drugima za grehe počinjene nakon šizme 1054. godine. „Klanjajući se pred jednim našim Gospodom, priznajmo grehe naše“, rekao je papa. „Dok tražimo oproštaj za greške počinjene, kako u dalekoj tako i u bliskoj prošlosti, ponudimo za uzvrat oproštaj za pretrpljenu štetu.“

Papu je na aerodromu dočekao ukrajinski predsednik Leonid Kučma, a poglavar Katoličke crkve je po izlasku iz aviona poljubio ukrajinsku zemlju koja se nalazila u činiji jer, nakon što je 1994. slomio nogu, papa ima teškoća da klekne. „Napokon, sa velikom radošću, ljubim voljenu zemlju Ukrajine. Bogu hvala na ovome daru“, rekao je. Papa je u pratnji glavnog rabina u Ukrajini posetio i Babi Jar, gde se nalazi spomenik jevrejskim žrtvama nacističkog progona, gde je izgovorio De Profundis, molitvu za mrtve.

BELFAST: Sukobi

Belfast: Kao iz doba nevolja

Jake snage bezbednosti uspele su da smire sukobe između katolika i protestanata koji su izbili u Ardojn Roudu u Belfastu, katoličkoj enklavi usred komšiluka okorelih protestanata. Sukobi su izbili kad su protestanti kamenovali povorku katoličkih učenica čija se škola nalazi u protestantskoj četvrti, i trajali su puna dva dana, sve dok vlasti nisu poslale oko 30 oklopnih vozila i 200 pripadnika britanske vojske da smire nasilje. U sukobima je povređeno više od pedeset demonstranata sa obe strane, ali i oko 40 pripadnika snaga bezbednosti. Britanski premijer za Severnu Irsku Džon Rid naložio je hapšenje protestantskog radikala Gerija Smita, koji je, zajedno sa još nekoliko stotina drugih ekstremista, pušten uslovno na slobodu prema mirovnom sporazumu iz 1998. Njihovo oslobađanje uslovljeno je odustajanjem od terorističkih akcija.

Irski premijer Berti Aern i britanski premijer Toni Bler sastali su se da bi razgovarali o krizi i obnovljenim sukobima u Severnoj Irskoj i načinima očuvanja krhkog primirja.

Sukobi u katoličkoj enklavi u protestantskom delu Belfasta, prema rečima građana, neodoljivo podsećaju na „doba nevolja“, kako se naziva tridesetogodišnji period osvetničkih akcija protestantskih i katoličkih paravojski.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Jelena Jorgačević

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure