img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

27. јун 2001, 20:11 Priredila: D. Anastasijević
Copied
TIRANA: Izbori

Tirana: Pobeda i osporavanje

Na opštim parlamentarnim izborima održanim u nedelju 24. juna u Albaniji, vladajući socijalisti premijera Fatosa Nanoa osvojili su 45 od 100 mesta u prvom krugu, ali lider demokrata, bivši predsednik Salji Beriša, osporava izborne rezultate i preti da će njegova partija bojkotovati drugi krug. Izbori nisu prošli bez incidenata i nasilja, ali predstavnici Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) koji su posmatrali izbore tvrde da je reč o „pojedinačnim incidentima“, a ne o „rasprostranjenom nasilju“. „Političari često preteruju“, izjavio je britanski poslanik u svojstvu posmatrača OEBS-a Brus Džordž. Edi Paljoka, portparol opozicione Demokratske partije, smatra, međutim, da posmatrači nisu u pravu. „Ako misle da je sve u redu, onda je i Hitler demokrata“, izjavio je Paljoka. I predsednik državne Izborne komisije Iljir Celibaši izjavio je da su izbori načelno bili „slobodni i pošteni“. U oružanim incidentima na dva glasačka mesta povređena su dvojica članova Demokratske partije. Beriša se obavezao da će poštovati konačno mišljenje i zvaničnu ocenu OEBS-a o ispravnosti izbora.

Na izbore je izašlo oko 60 odsto od 2,5 miliona registrovanih birača u Albaniji.

KIJEV: Poseta

Kijev: Poseta pape

„Nisam došao da preobraćam, već da svedočim pred Hristom zajedno sa svim hrišćanima svih crkava“, izjavio je papa Jovan Pavle II na tečnom ukrajinskom jeziku okupljenim katoličkim sveštenicima i političarima. Reči poglavara Katoličke crkve upućene su u prvom redu pravoslavcima koji su pokušali da spreče da papa doputuje u petodnevnu posetu Ukrajini, koji tvrde da je katolička crkva u Ukrajini „trojanski konj vojske otimača ljudskih duša koji koriste verske slobode nakon pada komunizma“. Od blizu 50 miliona stanovnika Ukrajine, oko deset miliona je pravoslavnih. Papa je prilikom posete Ukrajini ponovio gest koji je učinio u Grčkoj, i pozvao i katoličke i pravoslavne vernike da oproste jedni drugima za grehe počinjene nakon šizme 1054. godine. „Klanjajući se pred jednim našim Gospodom, priznajmo grehe naše“, rekao je papa. „Dok tražimo oproštaj za greške počinjene, kako u dalekoj tako i u bliskoj prošlosti, ponudimo za uzvrat oproštaj za pretrpljenu štetu.“

Papu je na aerodromu dočekao ukrajinski predsednik Leonid Kučma, a poglavar Katoličke crkve je po izlasku iz aviona poljubio ukrajinsku zemlju koja se nalazila u činiji jer, nakon što je 1994. slomio nogu, papa ima teškoća da klekne. „Napokon, sa velikom radošću, ljubim voljenu zemlju Ukrajine. Bogu hvala na ovome daru“, rekao je. Papa je u pratnji glavnog rabina u Ukrajini posetio i Babi Jar, gde se nalazi spomenik jevrejskim žrtvama nacističkog progona, gde je izgovorio De Profundis, molitvu za mrtve.

BELFAST: Sukobi

Belfast: Kao iz doba nevolja

Jake snage bezbednosti uspele su da smire sukobe između katolika i protestanata koji su izbili u Ardojn Roudu u Belfastu, katoličkoj enklavi usred komšiluka okorelih protestanata. Sukobi su izbili kad su protestanti kamenovali povorku katoličkih učenica čija se škola nalazi u protestantskoj četvrti, i trajali su puna dva dana, sve dok vlasti nisu poslale oko 30 oklopnih vozila i 200 pripadnika britanske vojske da smire nasilje. U sukobima je povređeno više od pedeset demonstranata sa obe strane, ali i oko 40 pripadnika snaga bezbednosti. Britanski premijer za Severnu Irsku Džon Rid naložio je hapšenje protestantskog radikala Gerija Smita, koji je, zajedno sa još nekoliko stotina drugih ekstremista, pušten uslovno na slobodu prema mirovnom sporazumu iz 1998. Njihovo oslobađanje uslovljeno je odustajanjem od terorističkih akcija.

Irski premijer Berti Aern i britanski premijer Toni Bler sastali su se da bi razgovarali o krizi i obnovljenim sukobima u Severnoj Irskoj i načinima očuvanja krhkog primirja.

Sukobi u katoličkoj enklavi u protestantskom delu Belfasta, prema rečima građana, neodoljivo podsećaju na „doba nevolja“, kako se naziva tridesetogodišnji period osvetničkih akcija protestantskih i katoličkih paravojski.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure