img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

02. oktobar 2002, 19:38 Redakcija Vremena
Copied

Obdanište

Prošle nedelje, na vratima obdaništa i jaslica Predškolske ustanove „Savski venac“ roditelje i decu sačekale su vaspitačice sa spiskovima u kojima je evidentirano ko jeste i, naročito, ko nije platio akontaciju za septembar. Oni iz druge grupe vraćeni su kući uz obrazloženje da je instrukcija došla iz centrale i da je vaspitačicama zaprećeno neprimanjem mesečnih prinadležnosti ako budu srca mekanoga. Obećanje: „Platićemo danas“ nije pomagalo: samo je uplatnica mogla vrata da otvori. U centrali je objašnjeno da je direktiva o stopostotnoj naplati došla odozgo, iz Grada, te da je ovo jedini način da se ona i ostvari. S druge strane, zakupac viška prostorija vrtića Anđelak u Ulici kneza Miloša bodi-bilding klub već poduže, neznano tačno koliko jer niko „nema ovlašćenje da kaže“, ne plaća kiriju i usput troši i vodu i struju na račun obdaništa. Direkcija objašnjava da je sudski postupak protiv zakupca neplatiše u toku, ali da se zbog neažurnosti sudova sporu ne vidi kraja. Težnji da se pružena usluga naplati zameriti se ne može, ali načinu na koji se naplata sprovodi može i te kako. Deca se s vrata vratiti mogu lako, sluđeni roditelji takođe, ali da mišićavcima neko stane na vrata i zapreči ulaz dok potrošeno ne plate nikome nije ni na na pamet palo.

Obrok

Već je u običaj prešlo da se svaka tri meseca oglasi načelnik Intendantske uprave Vojske Jugoslavije i javnost obavesti o lošem finansijskom stanju naših oružanih snaga. Ovog puta je, čini se, malo bolje nego pre tri meseca: vojnički obrok je kvalitativno bolji nego pre, ali, kako je novinarima saopštio general Milan Jevtić, energetska vrednost je za oko 20 odsto manja od propisane. Na meniju je konzervisana hrana češća nego sveže voće i povrće, ogreva je i dalje nedovoljno, a uniforme se pozajmljuju iz robnih rezervi. Svega nekoliko dana posle objavljeno je da su inženjerijske jedinice Vojske Jugoslavije započele neke radove oko manastira Novo Hopovo i da tako daju svoj doprinos obnavljanju ove srpske svetinje, kao i više puta do sada. Za hranu, ogrev i uniforme, dakle, novca nema, ali zato za naftu i motor-časove građevinskih mašina ima. Regruti, naravno, rade dobrovoljno, isto kao što su na odsluženje redovnog roka i otišli. Carstvo nebesko je, izgleda, za generale primamljivije od carstva zemaljskoga. To, korak po korak, postaje pravilo.

Komitet

Rektorka Univerziteta u Novom Sadu Fuada Stanković najavila je 26. septembra da će se na tom univerzitetu osnovati etički komitet. Uz napomenu da bi to telo trebalo da donese kodeks ponašanja za profesore i studente, rektorka je istakla da „komitet neće moći nikoga da kažnjava, ali će davati mišljenje, jer Univerzitet mora da prednjači, stvara, propituje i usavršava kulturu i etičnost putem istraživanja i obrazovanja“. Da li slučajno ili ne, tek, rektorka je zaboravila da obrazloži zašto će to telo čak i nazivom neodoljivo podsetiti na vremena prošla i zašto je, od svih univerziteta, njegovo osnivanje neophodno baš na novosadskom.

Imajući u vidu ne tako davnu istoriju, pitanje je koliko će „prednjačenja, stvaranja, propitivanja i usavršavanja kulture i etičnosti putem istraživanja i obrazovanja“ moći da se očekuju od institucije u kojoj istovremeno egzistiraju etički komitet i kodeks ponašanja. Na telo koje „daje mišljenje“ o nekome ili nečemu ne bi trebalo ni trošiti reči.

Kuršumlija

Uz sve već poznate stvari koje su im prebacivane, novinari u Kuršumliji optuženi su ni manje ni više nego za loše turističko poslovanje Kuršumlijske banje. Prema rečima predsednika opštine Dragana Rajevića, nezavisni novinari izveštavali su o oružanim incidentima na granici s Kosovom, što je bitno doprinelo padu broja turista. To je opet bio dovoljan razlog da predsednik lično uputi zahtev RTS-u da s repetitora na Samokovu ukloni emisionu opremu nezavisne lokalne TVK! Da bi stvar zapečatio, Rajević je ustvrdio i sledeće: „Gostiju je bilo malo i turizam nije mogao da počne da funkcioniše. Najgora stvar je pisanje nekih dopisnika koji sebe nazivaju novinarima. Oni nisu novinari, to je mnogo krupna reč, to su dopisnici. Njihovo pisanje podseća na pisanje ljudi nezalečenih alkoholičara, ljudi pobeglih s neuropsihijatrijske klinike ili ljudi pobeglih iz antituberkoloznog dispanzera“.

Novinarska udruženja oštro su protestovala, dopisnici mnogih medija najavili su prijavu za klevetu, a Rajeviću je preostalo jedino da se žali na slab razvoj svog kraja i pokuša da za stanje u lokalnoj banji posle novinarskog okrivi, recimo, stočarski, ratarski, metalostrugarski i ine esnafe. Poređenje s bolesnicima raznih vrsta bilo bi podjednako (ne)suvislo.

Kladionice

Protekle se zime digla velika prašina kad je srpsko ministarstvo finansija najavilo donošenje novog zakona o igrama na sreću, koji je trebalo da na moderan evropski način uredi ovu oblast oko koje se poslednjih godina nahvatalo mnogo magle, da ne kažemo, kriminalnih aktivnosti. Glas su podigli vlasnici brojnih lanaca sportskih kladionica koji u javnosti imaju status osoba čije se ime nerado pominje. Međutim, gospoda su formirala udruženje ad hoc i krenula u agresivnu kampanju tražeći da im se ne zabranjuje rad jer im nije bilo jasno kome su na smetnji. Pale su teške reči, predsednik udruženja gospodin Ganić pozivao je ministra Đelića na TV duel. U njemu se razvila istinska, kako se to kaže, javna rasprava. Kvaka je u tome što država nije pokazala spremnost da, na primer, proda jedinstven softver vlasnicima sportskih kladionica, kao što je ekspresno uradila s menjačnicama, i da predvidi specijalni sistem kontrole rada i naplate poreza. Naime, vlasnici su govorili da vlada želi da ih pozatvara ne bi li stvoreno tržište prepustila nekom strancu, govorilo se o grčkoj firmi Intralot. Sve se završilo s podizanjem medijske prašine, što nije slučaj samo s ovim zakonom, pa je sve ostalo po starom. U poslednjih sedam-osam meseci samo u Beogradu je otvoren nemali broj sportskih kladionica, lanci se šire, narod se zabavlja, a država se ovih dana ponovo oglasila s najavom da zakon konačno dolazi u skupštinu. Radi se o identičnom tekstu, koliko se može videti iz štampe, pa nam nešto govori da od toga ništa biti neće. U međuvremenu sportske kladionice su na ovim predsedničkim izborima građanima ponudile mogućnost da zarade ili izgube novac kladeći se na rezultate kandidata. Njihova se procena pokazala tačnom: Koštunica, Labus, Šešelj, Drašković, Pelević…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure