img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Izum

18. januar 2012, 16:41 Aleksandar Ćirić
Copied

Vatru i točak naći ćemo na svakoj listi najvažnijih izuma u istoriji ljudskog roda. No, vatru nije trebalo izmišljati: problem s njom bilo je održavanje i obuzdavanje. Točak, međutim, budući da ne postoji u „prirodniom obliku“ jeste izum, iako ime njegovog izumitelja nikada nećemo saznati.

Ako je suditi po arheološkim dokazima, najstariji poznati točak pojavio se u Sumeru, južnom delu Mesopotamije, pre oko 5000 godina. Ali nema dokaza da su kola na točkovima dominirala u tada močvarnom Sumeru, današnjem pustinjskom Iraku: u kraljevskim grobnicama u Uru, tokom iskopavanja početkom prošlog veka ser Leonard Vuli pronašao je uz kola sa točkovima ista takva na salincima. Kako god bilo, Leonardu Vuliju pripada i zasluga za otkriće prvog „pravog“, grnčarskog točka, načinjenog od – gline. Nepoznati izumitelj je po zanimanju bio grnčar, a ne prevoznik.

Nema ljudske zajednice koja ne poznaje pronalazača – ove ili one veštine, umetnosti, znanja, alata, oružja ili prastarog običaja. Bogovima ili njima sličnim bićima se u popriličnoj meri poverava odgovornost za izmišljanje i otkrića, bilo to na korist ljudima ili, češće, na njihovu štetu. Priglupi Titan Epimetej, obavljajući božanski nalog da živim bićima raspodeli neophodne osobine sasvim je zaboravio na ljude, pa su dotični ostali bez krila za letenje, krzna da ih štiti od zime, brzine da se spasavaju od zverova i bližnjih, očnjaka da se prehrane, kandži za odbranu… Zato je njegov pametniji brat, Prometej, morao – ne bi li ljudima olakšao život – da od bogova ukrade vatru. Kažnjen je da mu, prikovanom za kavkaske stene, orao ždere džigericu do kraja sveta i veka. Oslobodio ga je, po jednom popularnom mitu, Herakle lično. Ali, ni Prometej ni Herakle nisu mogli da jednostavno ukinu presudu: Prometej je, da bi presuda važila, od jednog beočuga lanca kojim je bio okovan napravio prsten u koji je umetnuo komadić kavkaske stene. Noseći ga na prstu, formalno je ostao okovan za Kavkaz. I danas, kaže mit, ljudi nose prstenje s kamenjem kao znak svog prometejskog porekla.

Ali su u međuvremenu izumeli i intelektualnu svojinu.

Voleo bih da znam ko je patentirao bogove.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure