img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Izum

18. јануар 2012, 16:41 Aleksandar Ćirić
Copied

Vatru i točak naći ćemo na svakoj listi najvažnijih izuma u istoriji ljudskog roda. No, vatru nije trebalo izmišljati: problem s njom bilo je održavanje i obuzdavanje. Točak, međutim, budući da ne postoji u „prirodniom obliku“ jeste izum, iako ime njegovog izumitelja nikada nećemo saznati.

Ako je suditi po arheološkim dokazima, najstariji poznati točak pojavio se u Sumeru, južnom delu Mesopotamije, pre oko 5000 godina. Ali nema dokaza da su kola na točkovima dominirala u tada močvarnom Sumeru, današnjem pustinjskom Iraku: u kraljevskim grobnicama u Uru, tokom iskopavanja početkom prošlog veka ser Leonard Vuli pronašao je uz kola sa točkovima ista takva na salincima. Kako god bilo, Leonardu Vuliju pripada i zasluga za otkriće prvog „pravog“, grnčarskog točka, načinjenog od – gline. Nepoznati izumitelj je po zanimanju bio grnčar, a ne prevoznik.

Nema ljudske zajednice koja ne poznaje pronalazača – ove ili one veštine, umetnosti, znanja, alata, oružja ili prastarog običaja. Bogovima ili njima sličnim bićima se u popriličnoj meri poverava odgovornost za izmišljanje i otkrića, bilo to na korist ljudima ili, češće, na njihovu štetu. Priglupi Titan Epimetej, obavljajući božanski nalog da živim bićima raspodeli neophodne osobine sasvim je zaboravio na ljude, pa su dotični ostali bez krila za letenje, krzna da ih štiti od zime, brzine da se spasavaju od zverova i bližnjih, očnjaka da se prehrane, kandži za odbranu… Zato je njegov pametniji brat, Prometej, morao – ne bi li ljudima olakšao život – da od bogova ukrade vatru. Kažnjen je da mu, prikovanom za kavkaske stene, orao ždere džigericu do kraja sveta i veka. Oslobodio ga je, po jednom popularnom mitu, Herakle lično. Ali, ni Prometej ni Herakle nisu mogli da jednostavno ukinu presudu: Prometej je, da bi presuda važila, od jednog beočuga lanca kojim je bio okovan napravio prsten u koji je umetnuo komadić kavkaske stene. Noseći ga na prstu, formalno je ostao okovan za Kavkaz. I danas, kaže mit, ljudi nose prstenje s kamenjem kao znak svog prometejskog porekla.

Ali su u međuvremenu izumeli i intelektualnu svojinu.

Voleo bih da znam ko je patentirao bogove.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure