U roku od 24 sata, dva različita grada, dva incidenta u luna-parkovima, četiri povređene mlade osobe. Nesreće u Nišu i Batajnici alarm su za nadležne i upozorenje da popularne letnje zabave mogu imati ozbiljne posledice kada izostane bezbednosni nadzor
Reporterka „Vremena“ Tijana Stanić zatekla je automobil sa izbušenim gumama i razvaljenim retrovizorom, a policija u Kosjeriću je samo slegala ramenima. Imamo razloga da verujemo da su počinioci bliski vladajućoj stranci
U pucnjavi koja se dogodila nešto posle ponoći u centru Podgorice, ranjeno je šest osoba, a osumnjičeni L. M. (23) uhapšen je na licu mesta, saopštila je crnogorska policija. Incident se dogodio u bašti ugostiteljskog objekta nakon navodne kafanske svađe
U Zaječaru i Kosjeriću održani su izbori za odbornike skupština lokalnih samouprava. Pobedu slave i opozicija i vlast. Izborne komisije još nisu objavile rezultate glasanja
Izbušene gume i polomljeni retrovizori na automobilu parkiranom u blizini firme Aqua Lines zatekli su u nedelju novinarku „Vremena” koja je izveštavala sa izbora u Kosjeriću
Izraelska mornarica presrela je jedrilicu Madlin dok je pokušavala da dopremi pomoć Pojasu Gaze. Među 12 uhapšenih aktivista su i klimatska aktivistkinja Greta Tunberg i francuski poslanik
Veća Evroliga za koju se plaća i dalje je daleko najbolja opcija za Partizan i Zvezdu. U taj haos ulazi i proširenje ABA lige, sve više utakmica, koledži koji masno plaćaju klince i evropska NBA divizija kao pretnja ili šansa…
Ispada da opozicija nije pobedila ni u jednom od ova dva mesta. Ali, pre nego što upadnemo u bezdan defetizma, treba primetiti da je sve prošlo najbolje što može u ovom trenutku. I da od sad pa nadalje, može da bude samo bolje
Nema više normalnih izbora u Srbiji, ali je i ovako moguće pobediti SNS. To bi mogle biti poruke iz Zaječara i Kosjerića koji su nedeljama bili oaze asfalta i napetosti
Dvoje dece u jednom danu zamalo je stradalo na bazenima u Nišu. Utapanje ne traje dugo, nije bučno i ne bira između početnika i iskusnih plivača. Koje su najčešće zablude i kako ih prevazići?
Članovi opozicije u izbornoj komisiji u Kosjeriću glasali protiv proglašenih rezultata – slede prigovori i pravna borba da se ponište sporna mesta, izjavio nezavisni posmatrač Građanskih inicijativa Marko Živković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić proglasio je pobedu na izborima u Zaječaru i Kosjeriću. Tvrdio je da su njegovi protivnici sprovodili linč i opet izgubili
U Zaječaru i Kosjeriću održali su se redovni lokalni izbori. Na više lokacija van birališta zabeležene su incidentne situacije. Biračka mesta koja su otvorena u sedam, zatvorena su u 20 časova. Opozicija u oba grada proglasila pobedu, kao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom novom obraćanju javnosti
Njihove beogradske kolege će u sredu 26. februara masovno održati plenume po fakultetima na kojima će jedna od tačaka za raspravu i glasanje biti i - da li se i potencijalno na koji način, pridružiti Novosađanima.
Tako je plenum Pravnog fakulteta zakazan za danas, kada će biti doneta odluka o 7. martu, kažu sa ovog fakulteta za „Vreme”, dok su i sa Fakulteta dramskih umetnosti redakciji „Vremena” rekli da još nije doneta zvanična odluka na plenumu.
I sa Filozofskog fakulteta u Beogradu su za Novu rekli da veruju „da će podržati kolege i odazvati se pozivu, ali konačnu odluku doneće na plenumu”.
Kako je prošao prošli generalni štrajk
Prethodni generalni štrajk, 24. januara, su organizovali studenti u blokadi iz Beograda, a građani, poslovni ljudi i firme su ga masovno podržali.
Na ulicama su bila organizovana tri velika skupa - okupljanje srednjoškolaca, zatim marš studenata i protest radnika u IT sektoru. Sve tri grupe su se, u jednom trenutku, našle kod Ušća na Novom Beogradu, a ovaj deo grada je bio govoto ceo dan blokiran, kako je veliki broj opkupljenih zaustavio saobraćaj.
Od klubova, restorana, preko prodavaca na ulici i knjižara do većih biznisa i medija - mnogi su taj peta bojkotovali sopstveni posao da bi učestvovali u sveopštem štrajku i izrazili nezadovoljstvo režimom, ali i podršku studentima.
Više organizacija i političkih partija učestvovalo je u jednodnevnom generalnom štrajku,a. tokom celog dana o događajima koji su u vezi sa generalnim štrajkom izveštavale su redakcije Vremena, Nedeljnika, Birna, Foneta, N1, Nove, Danasa, Sport kluba...
Štrajkovali su i brojni noćni klubovi, restorani, kafići, bioskopi. Solidarno nisu radili ni iz Udruženja filmskih producenata Srbije, Asocijacije filmskih reditelja Srbije, Udruženja scenarista Srbije, Udruženja dokumentarista Srbije, Srpske asocijacije snimatelja, Udruženja filmskih glumaca Srbije, Uzdruženja filmskih i televizijskih dizajnera zvuka Srbije, kao ni Sekcije prikazivača i Sekcije distributera.
Samostalni sindikat kulture Srbije bio je u totalnoj obustavi rada. Nisu radili ni iz Istorijskog arhiv aBeograda, Centra za grafiku, a u štrajku je bio i magazin „Lice ulice“, satirični portal http://Njuz.net .
Brojni mali biznisi, od frizeraja, do nevladinih organizacija - stali su toga dana.
Šta je generalni štrajk
Generalni štrajk je štrajk u koji stupa cela jedna delatnost, odnosno grana privrede ili pak čitavo društvo. U zavisnosti da li je to jedna grana ili celokupna privreda, štrajk ima i različite oblike.
Sama sintagma o generalnom štrajku, kao smišljenom delu taktike kolektivnog pregovaranja, je nastala u Velikoj Britaniji, gde je termin ušao u jezik 1830-ih, piše Britanika.
Francuski filozofi su verovali da radnici mogu da dođu do društvene revolucije tako što će generalnim štrajkom da pobede rukovodioce i vlasnike kapitala.
Generalni štrajkovi su prvi put postali mogući sa porastom velikih sindikata krajem 19. veka. Dva velika generalna štrajka održana su u Belgiji 1893. i 1902. u znak podrške opštem pravu glasa za muškarce. Štrajk velikih razmera održan je u Švedskoj 1902. zbog sličnih pitanja.
Generalni štrajk koji je zahvatio Rusiju tokom Revolucije 1905. primorao je cara da izda Oktobarski manifest, u kojem je obećao da će odobriti da zemlja dobije ustav.
Švedski generalni štrajk 1909. pokazao je da se velike ekonomske reforme mogu postići bez pribegavanja nasilju. Do štrajka je došlo zbog politike zamrzavanja plata. Skoro polovina ukupne radne snage u zemlji je štrajkovala, a prekid je trajao mesec dana pre nego što je štrajk rešen.
U nekim azijskim i afričkim zemljama, sindikati udruženi sa pokretima za nezavisnost često su pribegavali generalnim štrajkovima kao sredstvu političkog protesta tokom kolonijalne vladavine.
Od Brazila do Nemačke
Prethodnih godina bilo je više primera opšteg štrajka u svetu, organizovanih u Brazilu, Argentini, Francuskoj, poznatoj po jakim sindikalnim organizacijama, piše BBC.
Početkom januara 2024. godine, Nemačka je bila gotovo paralisana zbog velikog štrajka u železnici, ali i protesta poljoprivrednika, a Grčka je takođe poznata po masovnim obustavama rada sindikata zbog ekonomske krize 2017. godine.
',
title: 'Beogradski studenti odlučuju - da li učestvuju u generalnom štrajku',
pubdate: '2025-02-26 12:44:39',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Novi Sad,Generalni štrajk,Studenti u blokadi,Plenum",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Beogradski studenti odlučuju - da li učestvuju u generalnom štrajku',
'pageContent': '
„Uzmite slobodan dan ili bolovanje, obustavite rad sa kolegama, ne idite u prodavnice, ne koristite usluge kafića i restorana, ne idite javnim prevozom, ne idite u bioskope i pozorišta”.
Ovo su uputi koje su novosadski studenti u blokadi dali za 7. mart, kada planiraju novi generalni štrajk, ali i da izađu na ulice sopstvenog grada.
Njihove beogradske kolege će u sredu 26. februara masovno održati plenume po fakultetima na kojima će jedna od tačaka za raspravu i glasanje biti i - da li se i potencijalno na koji način, pridružiti Novosađanima.
Tako je plenum Pravnog fakulteta zakazan za danas, kada će biti doneta odluka o 7. martu, kažu sa ovog fakulteta za „Vreme”, dok su i sa Fakulteta dramskih umetnosti redakciji „Vremena” rekli da još nije doneta zvanična odluka na plenumu.
I sa Filozofskog fakulteta u Beogradu su za Novu rekli da veruju „da će podržati kolege i odazvati se pozivu, ali konačnu odluku doneće na plenumu”.
Kako je prošao prošli generalni štrajk
Prethodni generalni štrajk, 24. januara, su organizovali studenti u blokadi iz Beograda, a građani, poslovni ljudi i firme su ga masovno podržali.
Na ulicama su bila organizovana tri velika skupa - okupljanje srednjoškolaca, zatim marš studenata i protest radnika u IT sektoru. Sve tri grupe su se, u jednom trenutku, našle kod Ušća na Novom Beogradu, a ovaj deo grada je bio govoto ceo dan blokiran, kako je veliki broj opkupljenih zaustavio saobraćaj.
Od klubova, restorana, preko prodavaca na ulici i knjižara do većih biznisa i medija - mnogi su taj peta bojkotovali sopstveni posao da bi učestvovali u sveopštem štrajku i izrazili nezadovoljstvo režimom, ali i podršku studentima.
Više organizacija i političkih partija učestvovalo je u jednodnevnom generalnom štrajku,a. tokom celog dana o događajima koji su u vezi sa generalnim štrajkom izveštavale su redakcije Vremena, Nedeljnika, Birna, Foneta, N1, Nove, Danasa, Sport kluba...
Štrajkovali su i brojni noćni klubovi, restorani, kafići, bioskopi. Solidarno nisu radili ni iz Udruženja filmskih producenata Srbije, Asocijacije filmskih reditelja Srbije, Udruženja scenarista Srbije, Udruženja dokumentarista Srbije, Srpske asocijacije snimatelja, Udruženja filmskih glumaca Srbije, Uzdruženja filmskih i televizijskih dizajnera zvuka Srbije, kao ni Sekcije prikazivača i Sekcije distributera.
Samostalni sindikat kulture Srbije bio je u totalnoj obustavi rada. Nisu radili ni iz Istorijskog arhiv aBeograda, Centra za grafiku, a u štrajku je bio i magazin „Lice ulice“, satirični portal http://Njuz.net .
Brojni mali biznisi, od frizeraja, do nevladinih organizacija - stali su toga dana.
Šta je generalni štrajk
Generalni štrajk je štrajk u koji stupa cela jedna delatnost, odnosno grana privrede ili pak čitavo društvo. U zavisnosti da li je to jedna grana ili celokupna privreda, štrajk ima i različite oblike.
Sama sintagma o generalnom štrajku, kao smišljenom delu taktike kolektivnog pregovaranja, je nastala u Velikoj Britaniji, gde je termin ušao u jezik 1830-ih, piše Britanika.
Francuski filozofi su verovali da radnici mogu da dođu do društvene revolucije tako što će generalnim štrajkom da pobede rukovodioce i vlasnike kapitala.
Generalni štrajkovi su prvi put postali mogući sa porastom velikih sindikata krajem 19. veka. Dva velika generalna štrajka održana su u Belgiji 1893. i 1902. u znak podrške opštem pravu glasa za muškarce. Štrajk velikih razmera održan je u Švedskoj 1902. zbog sličnih pitanja.
Generalni štrajk koji je zahvatio Rusiju tokom Revolucije 1905. primorao je cara da izda Oktobarski manifest, u kojem je obećao da će odobriti da zemlja dobije ustav.
Švedski generalni štrajk 1909. pokazao je da se velike ekonomske reforme mogu postići bez pribegavanja nasilju. Do štrajka je došlo zbog politike zamrzavanja plata. Skoro polovina ukupne radne snage u zemlji je štrajkovala, a prekid je trajao mesec dana pre nego što je štrajk rešen.
U nekim azijskim i afričkim zemljama, sindikati udruženi sa pokretima za nezavisnost često su pribegavali generalnim štrajkovima kao sredstvu političkog protesta tokom kolonijalne vladavine.
Od Brazila do Nemačke
Prethodnih godina bilo je više primera opšteg štrajka u svetu, organizovanih u Brazilu, Argentini, Francuskoj, poznatoj po jakim sindikalnim organizacijama, piše BBC.
Početkom januara 2024. godine, Nemačka je bila gotovo paralisana zbog velikog štrajka u železnici, ali i protesta poljoprivrednika, a Grčka je takođe poznata po masovnim obustavama rada sindikata zbog ekonomske krize 2017. godine.