img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Odbojka - Svetsko prvenstvo u Argentini

Zatvaranje kruga

02. oktobar 2002, 21:01 S.G
Copied

Ako trinaestog oktobra jugoslovenski odbojkaši osvoje zlatnu medalju na Svetskom prvenstvu u Argentini, sigurno će cela zemlja slaviti. Bez obzira na to da li će u drugom krugu izbora izaći preko pedeset odsto birača

VELIKO IŠČEKIVANJE: Reprezentacija Jugoslavije

U šest argentinskih gradova održava se XV svetsko prvenstvo u odbojci od 28. septembra do 13. oktobra. Reprezentacija Jugoslavije (poslednji put pod ovim imenom?) otišla je na ovaj šampionat sa oreolom evropskog i olimpijskog prvaka. Najboljoj generaciji odbojkaša koju je ovaj prostor dao nedostaje samo još titula svetskog prvaka da, poput profesionalnih boksera, objedini sve titule. Ekipa je ispraćena bez pompe, ali sa očekivanjem javnosti da će se iz Argentine vratiti sa zlatnom medaljom. Posle nastupa u Svetskoj ligi i osvajanja trećeg mesta (prva medalja sa tog komercijalnog takmičenja) odbojkaška reprezentacija pripremala se na Kopaoniku predvođena novim selektorom Veselinom Vukovićem. Takmičenje po grupama počela je sa tri sigurne pobede što će joj omogućiti da u narednoj rundi odigra opuštenije jer je sistem takmičenja takav da i eventualan poraz u drugom krugu neće značiti gubitak mogućnosti borbe za medalju. Na prethodnom prvenstvu održanom u Japanu pre četiri godine odbojkašima Jugoslavije zlato je izmaklo u čudnoj finalnoj utakmici protiv dominirajuće selekcije Italije. Pre toga su „plavi“ pobedili u osam utakmica u osam dana, pobedili su i Italiju, ali u finalu nisu imali snage. Revanš je usledio na Olimpijadi i docnije na Evropskom prvenstvu.

Od 1995. godine i osvajanja bronzane medalje na Evropskom prvenstvu, odbojkaši su svake godine donosili po medalju sa takmičenja što ih je svrstalo u porodicu nacionalnih sportova pored košarke, vaterpola i rukometa. Kostur tima činili su igrači koji su iz Vojvodine otišli u evropske klubove početkom devedesetih i njih sedmorica još igra za reprezentaciju. Jedina promena nastupila je ovog leta kada se sa selektorske klupe povukao Zoran Gajić, ali to nije uticalo na ekipu jer je smena obavljena bez pratećih afera. Iako su se 1995. pojavili na Evropskom prvenstvu tek posle kvalifikacija, kada su se jednom popeli na pobedničko postolje, odbojkaši sa njega nisu silazili. Postalo je nekako normalno da oni idu na takmičenja i da tamo redom pobeđuju, donose medalje i slavu sportu koji se u bivšoj Jugoslaviji nije mogao pohvaliti konstantnim vrhunskim rezultatima. U zemlji koja nema ništa, koja je bila omražena i izolovana od sveta, odbojkaši su bili prvi koji su nudili drugačiju sliku zemlje iz koje su dolazili, kao i ostali uspešni sportisti. Opet, za njih nije vezana nijedna afera, nije bilo spletkarenja i saplitanja, odbojka se kao sport razvijala i povećavala svoju popularnost kao da je sve planirano jako dugo i precizno. Zato se prvi put dogodilo da deca na ulicama i igralištima počnu da razvlače mreže i igraju odbojku, ugledajući se na braću Grbić, Vujevića, Miljkovića i ostale.

Odbojka je uz vaterpolo, verovatno, sport u kom odlučuje najviše detalja, gde pobednika može da odluči najmanja greška ili previd sudije, ali smo retko mogli da čujemo pritužbe od ljudi iz reprezentacije na tuđ račun posle malobrojnih izgubljenih utakmica. Dok je bio na čelu ekipe, Gajić je delovao kao čovek koji u svakom trenutku tačno zna šta i koliko može njegov tim, što bi moglo da posluži kao obrazac za neke trenere u drugim sportovima. Sada je na klupi čovek koji je godinama vodio juniore, a u jednom kratkom periodu i prvi tim – u januaru 2000. godine na kvalifikacionom turniru za Olimpijske igre. Tada je zabeležio pet maksimalnih pobeda.

Na Prvenstvu u Argentini glavni konkurenti reprezentacije Jugoslavije biće, prema prognozama stručnjaka, Brazil, Rusija i Italija, koja je pobeđivala na tri prethodna šampionata. Međutim, mlada selekcija Rusije već je na svoj konto upisala poraz protiv Bugara, a Brazil je izgubio od SAD. Tu su i odlične ekipe Holandije, Kube i Francuske, koja nas je pobeđivala u prvoj fazi Svetske lige ranije ove godine. Za razliku od košarkaša koji su ispraćeni sa „ambivalentnim“ osećanjima, u javnosti se stiče utisak da odbojkaška reprezentacija ide sigurno „na zlato“. U izjavama pred početak takmičenja videlo se, kao i prethodnih godina, da su svi u timu svesni tereta favorita i da od toga ne beže. Narednih dana čitava nacija biće uz njih, mada u svetskim medijskim okvirima ovo takmičenje niko ne tretira kao nešto preterano važno. U krajnjoj instanci, bolje je identifikovati se sa vrhunskim sportistima, nego sa provincijskim političarima, „uspešnim“ preduzetnicima i virtuelnim estradnim zvezdama. Pošto su se odbojkaši toliko puta dokazali i pokazali u svetskim okvirima, možda bi ovoga puta mogle da izostanu patriotski obojene izjave tipa „igramo za našu zemlju i naš narod“, a mi im potom vratimo spektakularnim dočekom koji organizuje gradska uprava. Treba mirno prihvatiti činjenicu da smo u nekim stvarima uspešniji od drugih, to nam niko neće osporiti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Samo u avgustu: Epski popust na „Vreme“

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Hrvatska

30.jul 2026. Robert Čoban

„Trag u beskraju“: 35.000 ljudi peva Oliveru u čast

Oko Olivera Dragojevića postoji nacionalni konsenzus u Hrvatskoj: vole ga i na levici i na desnici, i stari i mladi, i Dalmatinci i ostali... Zato je u njegovoj Veloj Luci 35.000 pevalo njemu u čast, a desilo se i hapšenje Željka Keruma

Iz života Holivuda

29.jul 2026. Dimitrije Vojnov

Kako je kenselovani glumac stigao do romana, a zatim i do Zagreba

U vreme kada je bio zvezda, Armi Hemer je radio sa rediteljima najvećeg profila, sa Lukom Gvadanjinom na primer. A onda je postao jedna od ličnosti Kansel i #MeToo ere, junak romana i glavni glumac filma koji je sniman u Zagrebu

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure