

Esej
Šta bi bilo kad bi bilo sa SFRJ
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Generacije vukova oko Černobilja razvile su otpornost na rak. Naučnici sada pokušavaju da identifikuju kako bi mutacije gena kod ljudi mogle povećati šanse za preživljavanje raka
Nakon nuklearne katastrofe koja je zadesila Černobilj 1986. godine, na ugroženo područje su se vratile divlje životninje.
Evolucioni biolog i ekotoksikolog Kara Lav sa Univerziteta Prinston proučavala je kako černobiljski vukovi generacijama preživljavaju uprkos izloženosti visokim nivoima radijacije.
Lav i njen tim istraživača posetio je 2014. godine zonu isključenja i tada označio jedan broj vukova, uzeo uzorke krvi i nadgledao njihovo ponašanje narednih godina.
Ogrlice sa tragačima omogućile su timu da prati vukove i zna tačno koliko vremena provode i radioaktivnoj zoni i koliko su izloženi zračenju.


Vukovima izmenjeni imuni sistemi
U uzorcima krvi otkrili su da su černobiljski vukovi izloženi i do 11,28 milirema radijacije svaki dan tokom čitavih svojih života – šest puta više od dozvoljene granice za ljude.
Utvrdili su da su vukovima izmenjeni imuni sistemi slično pacijentima koji prolaze radioterapiju protiv kancera.
Još važnije, naučnici su identifikovali specifične delove životinjskog genetskog materijala koji se čini otpornim na rak.
Brojna dosadašnja istraživanja otkrila su kod ljudi mutacije koje povećavaju rizik od oboljevanja od kancera, poput prisustva varijanti BRCA1 i BRCA2 gena koji povećavaju šansu žena da obole od raka dojke ili jajnika.
Napori američke biološkinje, međutim, usmereni su da identifikuju zaštitne mutacije koje povećavaju otpornost i poboljšavaju šanse da se rak preživi.
Istraživanje stalo zbog rata
Černobilski psi – potomci kućnih ljubimaca bivših stanovnika – takođe mogu imati sličnu otpornost na rak, iako nisu proučavani na isti način kao njihovi divlji rođaci.
Psi su bili odmah u tom području nakon katastrofe i bolje su se prilagodili od drugih vrsta — poput ptica, koje su doživjele ekstremne genetske defekte kao rezultat toksičnog zračenja.
Nalazi su posebno vredni jer su naučnici saznali da se psi i vukovi bore protiv raka sličnije kao što to čine ljudi nego laboratorijski pacovi.
Nažalost, istraživanje je donekle zastalo jer ona i njene kolege nisu mogle da se vrate u černobilsku zonu isključenja – prvo zbog pandemije COVID-19, a sada zbog rata između Rusije i Ukrajine koji je u toku.


O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...


Zašto je kod Er Srbije (i drugih) karta za psa od pet kilograma skuplja nego za čoveka od 95 kilograma i da li je uopšte pametno voditi psa u avion


Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici


Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve