
Psihologija
Život pod rafalom loših vesti
Sa medija i pogotovo društvenih mreža čeka nas baražna paljba loših vesti. Kako ne potonuti u njih, a ipak znati šta se dešava oko nas
Generacije vukova oko Černobilja razvile su otpornost na rak. Naučnici sada pokušavaju da identifikuju kako bi mutacije gena kod ljudi mogle povećati šanse za preživljavanje raka
Nakon nuklearne katastrofe koja je zadesila Černobilj 1986. godine, na ugroženo područje su se vratile divlje životninje.
Evolucioni biolog i ekotoksikolog Kara Lav sa Univerziteta Prinston proučavala je kako černobiljski vukovi generacijama preživljavaju uprkos izloženosti visokim nivoima radijacije.
Lav i njen tim istraživača posetio je 2014. godine zonu isključenja i tada označio jedan broj vukova, uzeo uzorke krvi i nadgledao njihovo ponašanje narednih godina.
Ogrlice sa tragačima omogućile su timu da prati vukove i zna tačno koliko vremena provode i radioaktivnoj zoni i koliko su izloženi zračenju.
Vukovima izmenjeni imuni sistemi
U uzorcima krvi otkrili su da su černobiljski vukovi izloženi i do 11,28 milirema radijacije svaki dan tokom čitavih svojih života – šest puta više od dozvoljene granice za ljude.
Utvrdili su da su vukovima izmenjeni imuni sistemi slično pacijentima koji prolaze radioterapiju protiv kancera.
Još važnije, naučnici su identifikovali specifične delove životinjskog genetskog materijala koji se čini otpornim na rak.
Brojna dosadašnja istraživanja otkrila su kod ljudi mutacije koje povećavaju rizik od oboljevanja od kancera, poput prisustva varijanti BRCA1 i BRCA2 gena koji povećavaju šansu žena da obole od raka dojke ili jajnika.
Napori američke biološkinje, međutim, usmereni su da identifikuju zaštitne mutacije koje povećavaju otpornost i poboljšavaju šanse da se rak preživi.
Istraživanje stalo zbog rata
Černobilski psi – potomci kućnih ljubimaca bivših stanovnika – takođe mogu imati sličnu otpornost na rak, iako nisu proučavani na isti način kao njihovi divlji rođaci.
Psi su bili odmah u tom području nakon katastrofe i bolje su se prilagodili od drugih vrsta — poput ptica, koje su doživjele ekstremne genetske defekte kao rezultat toksičnog zračenja.
Nalazi su posebno vredni jer su naučnici saznali da se psi i vukovi bore protiv raka sličnije kao što to čine ljudi nego laboratorijski pacovi.
Nažalost, istraživanje je donekle zastalo jer ona i njene kolege nisu mogle da se vrate u černobilsku zonu isključenja – prvo zbog pandemije COVID-19, a sada zbog rata između Rusije i Ukrajine koji je u toku.
Sa medija i pogotovo društvenih mreža čeka nas baražna paljba loših vesti. Kako ne potonuti u njih, a ipak znati šta se dešava oko nas
Nepune dve godine pošto je svečano otvorena, železnička stanica „Beograd Centar“ – poznatija kao Prokop – suočava se sa problemima. Pukotine u peronskim gredama i nedovoljna armatura zahtevaju rekonstrukciju, a nadležni su već pokrenuli postupke za odobrenje radova, piše „Forbes Srbija". Oglasila se je i „Infrastruktura železnice Srbije“, koja tvrdi da je železnička stanica u Prokopu bezbedna za korišćenje, kao i da se planirani radovi na ojačanju peronskih greda odnose se na one koje su izgrađene 1997. godine
Manifest protiv kolonijalne vlasti, analiza različitih mehanizama ekonomske eksploatacije, ali i autobiografija sina roba, i naličje razvijenog društva Holandije – sve to je knjiga Antona de Koma Mi, surinamski robovi
Osim luksuznih hotela, apartmanskih naselja i golf terena, poluostrvo Luštica u Boki kotorskoj krije i brojne prirodne, istorijske i arhitektonske bisere koje je najlakše istražiti na dva točka
Novak Đoković savladao je Flavia Kobolija u četvrtfinalu Vimbldona i pobedu proslavio uz novu turu pumpanja pred londonskom publikom, nastavljajući podršku protestima u Srbiji. U polufinalu ga čeka prvoplasirani na ATP listi Janik Siner
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve