U Grčkoj se proslavi Uskrsa pridaje poseban značaj. Svaki kraj ove zemlje ima svoje specifične običaje, dok “lambade” nigde ne izostaju. Ovi, često bučni običaji ni ateiste ne ostavljaju ravnodušnim, a uskršnje slavlje mnogi Grci posle crkve nastavljaju u noćnim klubovima
Predstojeći praznici idealna su prilika za višednevno putovanje, s obzirom da će mnogi zaposleni u Srbiji imati šest vezanih neradnih dana početkom maja. Izbor destinacija u Srbiji, ali i Evropi je veliki, ali ona koja se izdvaja po običajima vezanim za proslavu Uskrsa je Grčka.
Foto: foto: AP/Thanassis StavrakisUskrs na Krfu
Grčka nije samo more, iako bi se početkom maja mogla ukazati savršena prilika i za uživanje na nekoj od mnogobrojnih plaža. Ova obližnja zemlja nudi bezbroj mogućnosti za aktivan odmor, obilaske gradova, planina i arheoloških lokaliteta, a uskršnji običaji stvaraju poseban doživljaj.
Neradni dani u Grčkoj
Ono što ove godine može biti posebna pogodnost za putnike je što je u Grčkoj proslava Dana rada odložena za 7.maj, pa će 1. maja sve regularno raditi. Inače, odluku o pomeranju obeležavanja Prvog maja donelo je grčko Ministarstvo rada, sa obrazloženjem da bi neradan dan usred Velike sedmice poremetio tržište. Tako će neradni dani u ovoj zemlji biti od 5. do 7. maja, dok će se na Veliki Petak raditi od 13 časova, jer je pre podne rezervisano za litije širom zemlje koje će predvoditi cvećem ukrašen epitaf.
Mnoge turističke agencije organizuju putovanja do Atine, Soluna, Krfa ili Meteora, a oni koji su spremni za malo više avanture, putovanje mogu organizovati i sami. Direktne avio linije saobraćaju od Beograda do Atine i Soluna, dok autobusi spajaju i druge gradove dveju zemalja. Putovanje do udaljenijih mesta moguće je organizovati međugradskim autobuskim i avio linijama, trajektom ili kolima.
Lambade
Osim farbanju jaja, Grci posebnu pažnju posvećuju ukrašavanju lambada, kako ih oni zovu. Reč je o svećama koje posebno pripremaju za vaskršnju liturgiju.
Gde god da se u ovoj zemlji nađete veče uoči Uskrsa, zapazićete vesele i fino doterane skupine Grka koji idu ka crkvi. Neki to čine sa porodicom, neki sa prijateljima, ali svi će u rukama nositi sveće. Deca sa posebnim ushićenjem pripremaju lambade i isčekuju ponoć, kada će se širiti plamen Svetog ognja.
Momenat kada se crkvena zvona oglase, sveće jedna o drugu upale i ulicama odjekne jednoglasno “Hristos Anesti” (Hristos Voskrese), retko da i ateiste ostavi ravnodušnima.
Nakon liturgije, običaj je da se lambada odnese kući i njenim plamenom osvešta dom. Potom sledi pravo slavlje. Ono što se nekada odvijalo na trgovima, poslednjih decenija preseljno je u noćne klubove. Većina Grka će do zore, uz muziku i piće, proslavljati najznačajniji hrišćanski praznik.
Velika subota na Krfu: Komad bokala za sreću
Aposlutno najposećenija destinacija u Grčkoj tokom uskršnjih praznika je Krf. Na ovom jonskom ostrvu ukrštanje venecijanske tradicije sa pravoslavnim običajima iznedrilo je posebnu atrakciju koja svakog Ukrsa privuče više desetina hiljada posetilaca.
Tokom čitave Velike sedmice na Krfu se mogu pratiti različite manifestacije, ali najveća atrakcija je na Veliku Subotu. To je dan kada se sa balkona i prozora na glavni gradski trg Spianadu bacaju glineni vrčevi sa vodom, jer se veruje da se na taj način tera nesreća.
Krfljani se tog dana bude rano ujutru i već u 6 su u crkvi Panagia ton Ksenon, gde se oponaša zemljotres koji je, prema Svetom pismu, usledio nakon Prvog vaskrsenja. Potom sledi litija u crkvi Svetog Spiridona, zaštitnika ostrva, odakle kreće još jedan epitaf, ovaj put u znak sećanja na epohu venecijanske vladavine, kada je to bilo zabranjeno na Veliki Petak.
Za to vreme znatiželjni posetioci se već okupljaju na trgovima Spianada i Liston, kako bi zauzeli što bolju poziciju za posmatranje i fotografisanje bacanja glinenih bokala. Tada počinje posebna euforija, a, kažu Grci, valja se komad razbijenog bokala poneti kući, za sreću.
Svih tih prazničnih dana ulicama se širi muzika Krfske filharmonije koja važi za jednu od najstarijih i najboljih u Grčkoj.
Meteori na stenama
Svakako da je Sveta gora najsvetije mesto u Grčkoj, ali ono koje je gotovo podjednako važno, a dostupno svima, nalazi se u Tesaliji.
Na stenama visine 800 metara uzdižu se srednjovekovni manastiri poznati pod jedinsvenim nazivom Meteori. U ponoć na Vaskršnju subotu, vrata svih šest aktivnih manastira se otvaraju da dočekaju one koji žele da prisustvuju čitavom verskom obredu.
Na dan Vaskrsa, kao i u danima koji slede, u podnožju Meteora možete iskusiti narodnu proslavu, nešto poput vašara u Srbiji. Naseljem Kalambaka tada se širi miris jagnjećeg pečenja, dok se služi vino uz zvuke grčke narodne muzike, praćene folklornim nastupima.
Veliki petak: Fenjeri u Pirgosu
Santorini je jedno od retkih vulkanskih ostrva u Egejskom moru. Njegov specifični oblik i na liticama izgrađena naselja privlače milione turista, a mnogi ovdašnji zalazak sunca smatraju najromantičnijim na svetu.
Međutim, ništa manje romantičan nije ni Veliki petak. U Pirgosu, gde se pruža pogled na čitavo ostrvo, meštani na svaku kuću, crkvu, baš na svaki zid postavljaju limene fenjere. Kada se vatra upali i obasja čitavo ostrvo, epitaf koji prate hiljade vernika sa svećama u rukama, kreće niz krivudave uličice.
Rat raketama
Nesvakidašnji običaj zvani “rat raketama” odvija se na Veliku Subotu na ostrvu Hios. U večernjim časovima započinje ispaljivanje raketa, koje se pojačava u ponoć kada crkvena zvona označe Vaskrs.
Rat dveju parohija udaljenih jedna od druge oko 400 metara seća na tursku okupaciju, a činjenica je da je ovo ostrvo od obale današnje Turske udaljeno samo sedam kilometara. Ovaj događaj pravi je spektaktl, ali iziskuje opreznost i poštovanje sigurnosnih barijera.
Za one koji žele mirniju proslavu, postoje i druge manifestacije širom ostrva poznatog po proizvodnji mastike. Jedan od običaja koji se neguju na ovom i na drugim ostrvima je spaljivanje Jude.
“Kalo kalokeri”
Od Uskrsa simbolično počinje letnja sezona u Grčkoj, pa tada i primorska mesta oživljavaju. Taverne i smeštajni objekti otvaraju vrata posetiocima, tih dana ponajviše domaćim. Zbog toga se osim “Hristos Anesti”, neretko možete začuti i “Kalo kalokeri”, što bi značilo “Srećan početak leta”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dok su građani Evropske unije dobili mogućnost da se izjasne o korišćenju svojih podataka za treniranje veštačke inteligencije kompanije Meta, korisnici iz Srbije ostali su bez obaveštenja i stvarnog izbora. Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje koliko su digitalna prava u Srbiji zaista zaštićena i da li preslikani zakoni bez efikasnog nadzora imaju ikakvu snagu pred globalnim tehnološkim gigantima
Iza, naizgled, bezbednog zahteva da vam veštačka inteligencija generiše smešnu fotografiju ili napravi neki od viralnih trendova, stoji potrošnja koja zauzima 1,5 odsto globalne potrošnje električne energije
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić će u petak po prvi put uživo nastupati na TikToku. Najavio je sam sebe, hinjeći opuštenost, ljudskost, skromnost i šaljivost, prilagođavajući se platformi bliskoj pre svega mladim biračima, onima koji preko godinu dana na svojim leđima nose pobunu protiv njegovog režima
Animirani film Očeva pisma o istinitoj priči iz vremena sovjetske represije ističe kontrast između ideološkog nasilja i neuništive snage roditeljske ljubavi, i potvrđuje važnost umetničkog čina kao brane protiv ideološkog zaborava
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!