img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kuda za praznike

Uskrs u Grčkoj: „Hristos anesti“ u svetlu lambada

03. april 2024, 09:41 Maja Popović
Foto: AP/Thanassis Stavrakis
Krf: Uskršnje bacanje krčaga sa vodom
Copied

U Grčkoj se proslavi Uskrsa pridaje poseban značaj. Svaki kraj ove zemlje ima svoje specifične običaje, dok “lambade” nigde ne izostaju. Ovi, često bučni običaji ni ateiste ne ostavljaju ravnodušnim, a uskršnje slavlje mnogi Grci posle crkve nastavljaju u noćnim klubovima

Predstojeći praznici idealna su prilika za višednevno putovanje, s obzirom da će mnogi zaposleni u Srbiji imati šest vezanih neradnih dana početkom maja. Izbor destinacija u Srbiji, ali i Evropi je veliki, ali ona koja se izdvaja po običajima vezanim za proslavu Uskrsa je Grčka.

Foto: foto: AP/Thanassis Stavrakis
Uskrs na Krfu

Grčka nije samo more, iako bi se početkom maja mogla ukazati savršena prilika i za uživanje na nekoj od mnogobrojnih plaža. Ova obližnja zemlja nudi bezbroj mogućnosti za aktivan odmor, obilaske gradova, planina i arheoloških lokaliteta, a uskršnji običaji stvaraju poseban doživljaj.
Neradni dani u Grčkoj

Ono što ove godine može biti posebna pogodnost za putnike je što je u Grčkoj proslava Dana rada odložena za 7.maj, pa će 1. maja sve regularno raditi. Inače, odluku o pomeranju obeležavanja Prvog maja donelo je grčko Ministarstvo rada, sa obrazloženjem da bi neradan dan usred Velike sedmice poremetio tržište. Tako će neradni dani u ovoj zemlji biti od 5. do 7. maja, dok će se na Veliki Petak raditi od 13 časova, jer je pre podne rezervisano za litije širom zemlje koje će predvoditi cvećem ukrašen epitaf.

Mnoge turističke agencije organizuju putovanja do Atine, Soluna, Krfa ili Meteora, a oni koji su spremni za malo više avanture, putovanje mogu organizovati i sami. Direktne avio linije saobraćaju od Beograda do Atine i Soluna, dok autobusi spajaju i druge gradove dveju zemalja. Putovanje do udaljenijih mesta moguće je organizovati međugradskim autobuskim i avio linijama, trajektom ili kolima.

Lambade

Osim farbanju jaja, Grci posebnu pažnju posvećuju ukrašavanju lambada, kako ih oni zovu. Reč je o svećama koje posebno pripremaju za vaskršnju liturgiju.

Gde god da se u ovoj zemlji nađete veče uoči Uskrsa, zapazićete vesele i fino doterane skupine Grka koji idu ka crkvi. Neki to čine sa porodicom, neki sa prijateljima, ali svi će u rukama nositi sveće. Deca sa posebnim ushićenjem pripremaju lambade i isčekuju ponoć, kada će se širiti plamen Svetog ognja.

Momenat kada se crkvena zvona oglase, sveće jedna o drugu upale i ulicama odjekne jednoglasno “Hristos Anesti” (Hristos Voskrese), retko da i ateiste ostavi ravnodušnima.
Nakon liturgije, običaj je da se lambada odnese kući i njenim plamenom osvešta dom. Potom sledi pravo slavlje. Ono što se nekada odvijalo na trgovima, poslednjih decenija preseljno je u noćne klubove. Većina Grka će do zore, uz muziku i piće, proslavljati najznačajniji hrišćanski praznik.

Velika subota na Krfu: Komad bokala za sreću

Aposlutno najposećenija destinacija u Grčkoj tokom uskršnjih praznika je Krf. Na ovom jonskom ostrvu ukrštanje venecijanske tradicije sa pravoslavnim običajima iznedrilo je posebnu atrakciju koja svakog Ukrsa privuče više desetina hiljada posetilaca.

Tokom čitave Velike sedmice na Krfu se mogu pratiti različite manifestacije, ali najveća atrakcija je na Veliku Subotu. To je dan kada se sa balkona i prozora na glavni gradski trg Spianadu bacaju glineni vrčevi sa vodom, jer se veruje da se na taj način tera nesreća.
Krfljani se tog dana bude rano ujutru i već u 6 su u crkvi Panagia ton Ksenon, gde se oponaša zemljotres koji je, prema Svetom pismu, usledio nakon Prvog vaskrsenja. Potom sledi litija u crkvi Svetog Spiridona, zaštitnika ostrva, odakle kreće još jedan epitaf, ovaj put u znak sećanja na epohu venecijanske vladavine, kada je to bilo zabranjeno na Veliki Petak.

Za to vreme znatiželjni posetioci se već okupljaju na trgovima Spianada i Liston, kako bi zauzeli što bolju poziciju za posmatranje i fotografisanje bacanja glinenih bokala. Tada počinje posebna euforija, a, kažu Grci, valja se komad razbijenog bokala poneti kući, za sreću.

Svih tih prazničnih dana ulicama se širi muzika Krfske filharmonije koja važi za jednu od najstarijih i najboljih u Grčkoj.

Meteori na stenama

Svakako da je Sveta gora najsvetije mesto u Grčkoj, ali ono koje je gotovo podjednako važno, a dostupno svima, nalazi se u Tesaliji.

Na stenama visine 800 metara uzdižu se srednjovekovni manastiri poznati pod jedinsvenim nazivom Meteori. U ponoć na Vaskršnju subotu, vrata svih šest aktivnih manastira se otvaraju da dočekaju one koji žele da prisustvuju čitavom verskom obredu.
Na dan Vaskrsa, kao i u danima koji slede, u podnožju Meteora možete iskusiti narodnu proslavu, nešto poput vašara u Srbiji. Naseljem Kalambaka tada se širi miris jagnjećeg pečenja, dok se služi vino uz zvuke grčke narodne muzike, praćene folklornim nastupima.

Veliki petak: Fenjeri u Pirgosu

Santorini je jedno od retkih vulkanskih ostrva u Egejskom moru. Njegov specifični oblik i na liticama izgrađena naselja privlače milione turista, a mnogi ovdašnji zalazak sunca smatraju najromantičnijim na svetu.

Međutim, ništa manje romantičan nije ni Veliki petak. U Pirgosu, gde se pruža pogled na čitavo ostrvo, meštani na svaku kuću, crkvu, baš na svaki zid postavljaju limene fenjere. Kada se vatra upali i obasja čitavo ostrvo, epitaf koji prate hiljade vernika sa svećama u rukama, kreće niz krivudave uličice.
Rat raketama

Nesvakidašnji običaj zvani “rat raketama” odvija se na Veliku Subotu na ostrvu Hios. U večernjim časovima započinje ispaljivanje raketa, koje se pojačava u ponoć kada crkvena zvona označe Vaskrs.

 

Rat dveju parohija udaljenih jedna od druge oko 400 metara seća na tursku okupaciju, a činjenica je da je ovo ostrvo od obale današnje Turske udaljeno samo sedam kilometara. Ovaj događaj pravi je spektaktl, ali iziskuje opreznost i poštovanje sigurnosnih barijera.
Za one koji žele mirniju proslavu, postoje i druge manifestacije širom ostrva poznatog po proizvodnji mastike. Jedan od običaja koji se neguju na ovom i na drugim ostrvima je spaljivanje Jude.

“Kalo kalokeri”

Od Uskrsa simbolično počinje letnja sezona u Grčkoj, pa tada i primorska mesta oživljavaju. Taverne i smeštajni objekti otvaraju vrata posetiocima, tih dana ponajviše domaćim. Zbog toga se osim “Hristos Anesti”, neretko možete začuti i “Kalo kalokeri”, što bi značilo “Srećan početak leta”.

Tagovi:

Uskrs Turizam Grčka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Muzika

20.april 2026. N. M.

Deset u nizu za Jakova: Oborio rekord Zdravka Čolića

Jakov Jozinović, mlada muzička zvezda iz Hrvatske, održao je u nedelju svoj sedmi od ukupno deset rasprodatih koncerta u Sava centru, čime je postao drugi izvođač po broju uzastopnih rasprodatih koncerata

Dani nemačkog jezika

Manifestacije

18.april 2026. N. R.

Dani nemačkog jezika – besplatni filmovi, koncerti, kvizovi…

Deset gradova, trideset manifestacija, ulaz besplatan – održavaju se Dani nemačkog jezika u Srbiji

Muzička industrija

17.april 2026. Uroš Mitrović

Presuda protiv Tiketmastera: Da li će pasti cene karata za koncerte

Sudska presuda protiv Tiketmastera, vodećeg igrača u industriji muzičkih događaja, dovodi u pitanje njegovu dominaciju na tržištu prodaje ulaznica za koncerate

Duško Vujošević

Dule Vujošević

14.april 2026. N. M.

Duško Vujošević sahranjen u Aleji zaslužnih građana u Beogradu

Legendarni košarkaški trener Duško Vujošević, koji je preminuo 8. aprila u 68. godini, sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu

Novo atletsko čudo

Atletika

14.april 2026. N. M.

Ko je novi atletski fenomen: Gaut Gaut nadmašio i Juseina Bolta – 18-godišnjak srušio svetski rekord

Od odlaska Juseina Bolta sa atletske staze, sprinterske trke na najvećim takmičenjima nemaju takvu draž kao u vreme rekordera sa Jamajke, ali izgleda da je na vidiku nova zvezda u kratkim trkama i naslednik legendarnog atletičara

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure