img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kuda za praznike

Uskrs u Grčkoj: „Hristos anesti“ u svetlu lambada

03. април 2024, 09:41 Maja Popović
Foto: AP/Thanassis Stavrakis
Krf: Uskršnje bacanje krčaga sa vodom
Copied

U Grčkoj se proslavi Uskrsa pridaje poseban značaj. Svaki kraj ove zemlje ima svoje specifične običaje, dok “lambade” nigde ne izostaju. Ovi, često bučni običaji ni ateiste ne ostavljaju ravnodušnim, a uskršnje slavlje mnogi Grci posle crkve nastavljaju u noćnim klubovima

Predstojeći praznici idealna su prilika za višednevno putovanje, s obzirom da će mnogi zaposleni u Srbiji imati šest vezanih neradnih dana početkom maja. Izbor destinacija u Srbiji, ali i Evropi je veliki, ali ona koja se izdvaja po običajima vezanim za proslavu Uskrsa je Grčka.

Foto: foto: AP/Thanassis Stavrakis
Uskrs na Krfu

Grčka nije samo more, iako bi se početkom maja mogla ukazati savršena prilika i za uživanje na nekoj od mnogobrojnih plaža. Ova obližnja zemlja nudi bezbroj mogućnosti za aktivan odmor, obilaske gradova, planina i arheoloških lokaliteta, a uskršnji običaji stvaraju poseban doživljaj.
Neradni dani u Grčkoj

Ono što ove godine može biti posebna pogodnost za putnike je što je u Grčkoj proslava Dana rada odložena za 7.maj, pa će 1. maja sve regularno raditi. Inače, odluku o pomeranju obeležavanja Prvog maja donelo je grčko Ministarstvo rada, sa obrazloženjem da bi neradan dan usred Velike sedmice poremetio tržište. Tako će neradni dani u ovoj zemlji biti od 5. do 7. maja, dok će se na Veliki Petak raditi od 13 časova, jer je pre podne rezervisano za litije širom zemlje koje će predvoditi cvećem ukrašen epitaf.

Mnoge turističke agencije organizuju putovanja do Atine, Soluna, Krfa ili Meteora, a oni koji su spremni za malo više avanture, putovanje mogu organizovati i sami. Direktne avio linije saobraćaju od Beograda do Atine i Soluna, dok autobusi spajaju i druge gradove dveju zemalja. Putovanje do udaljenijih mesta moguće je organizovati međugradskim autobuskim i avio linijama, trajektom ili kolima.

Lambade

Osim farbanju jaja, Grci posebnu pažnju posvećuju ukrašavanju lambada, kako ih oni zovu. Reč je o svećama koje posebno pripremaju za vaskršnju liturgiju.

Gde god da se u ovoj zemlji nađete veče uoči Uskrsa, zapazićete vesele i fino doterane skupine Grka koji idu ka crkvi. Neki to čine sa porodicom, neki sa prijateljima, ali svi će u rukama nositi sveće. Deca sa posebnim ushićenjem pripremaju lambade i isčekuju ponoć, kada će se širiti plamen Svetog ognja.

Momenat kada se crkvena zvona oglase, sveće jedna o drugu upale i ulicama odjekne jednoglasno “Hristos Anesti” (Hristos Voskrese), retko da i ateiste ostavi ravnodušnima.
Nakon liturgije, običaj je da se lambada odnese kući i njenim plamenom osvešta dom. Potom sledi pravo slavlje. Ono što se nekada odvijalo na trgovima, poslednjih decenija preseljno je u noćne klubove. Većina Grka će do zore, uz muziku i piće, proslavljati najznačajniji hrišćanski praznik.

Velika subota na Krfu: Komad bokala za sreću

Aposlutno najposećenija destinacija u Grčkoj tokom uskršnjih praznika je Krf. Na ovom jonskom ostrvu ukrštanje venecijanske tradicije sa pravoslavnim običajima iznedrilo je posebnu atrakciju koja svakog Ukrsa privuče više desetina hiljada posetilaca.

Tokom čitave Velike sedmice na Krfu se mogu pratiti različite manifestacije, ali najveća atrakcija je na Veliku Subotu. To je dan kada se sa balkona i prozora na glavni gradski trg Spianadu bacaju glineni vrčevi sa vodom, jer se veruje da se na taj način tera nesreća.
Krfljani se tog dana bude rano ujutru i već u 6 su u crkvi Panagia ton Ksenon, gde se oponaša zemljotres koji je, prema Svetom pismu, usledio nakon Prvog vaskrsenja. Potom sledi litija u crkvi Svetog Spiridona, zaštitnika ostrva, odakle kreće još jedan epitaf, ovaj put u znak sećanja na epohu venecijanske vladavine, kada je to bilo zabranjeno na Veliki Petak.

Za to vreme znatiželjni posetioci se već okupljaju na trgovima Spianada i Liston, kako bi zauzeli što bolju poziciju za posmatranje i fotografisanje bacanja glinenih bokala. Tada počinje posebna euforija, a, kažu Grci, valja se komad razbijenog bokala poneti kući, za sreću.

Svih tih prazničnih dana ulicama se širi muzika Krfske filharmonije koja važi za jednu od najstarijih i najboljih u Grčkoj.

Meteori na stenama

Svakako da je Sveta gora najsvetije mesto u Grčkoj, ali ono koje je gotovo podjednako važno, a dostupno svima, nalazi se u Tesaliji.

Na stenama visine 800 metara uzdižu se srednjovekovni manastiri poznati pod jedinsvenim nazivom Meteori. U ponoć na Vaskršnju subotu, vrata svih šest aktivnih manastira se otvaraju da dočekaju one koji žele da prisustvuju čitavom verskom obredu.
Na dan Vaskrsa, kao i u danima koji slede, u podnožju Meteora možete iskusiti narodnu proslavu, nešto poput vašara u Srbiji. Naseljem Kalambaka tada se širi miris jagnjećeg pečenja, dok se služi vino uz zvuke grčke narodne muzike, praćene folklornim nastupima.

Veliki petak: Fenjeri u Pirgosu

Santorini je jedno od retkih vulkanskih ostrva u Egejskom moru. Njegov specifični oblik i na liticama izgrađena naselja privlače milione turista, a mnogi ovdašnji zalazak sunca smatraju najromantičnijim na svetu.

Međutim, ništa manje romantičan nije ni Veliki petak. U Pirgosu, gde se pruža pogled na čitavo ostrvo, meštani na svaku kuću, crkvu, baš na svaki zid postavljaju limene fenjere. Kada se vatra upali i obasja čitavo ostrvo, epitaf koji prate hiljade vernika sa svećama u rukama, kreće niz krivudave uličice.
Rat raketama

Nesvakidašnji običaj zvani “rat raketama” odvija se na Veliku Subotu na ostrvu Hios. U večernjim časovima započinje ispaljivanje raketa, koje se pojačava u ponoć kada crkvena zvona označe Vaskrs.

 

Rat dveju parohija udaljenih jedna od druge oko 400 metara seća na tursku okupaciju, a činjenica je da je ovo ostrvo od obale današnje Turske udaljeno samo sedam kilometara. Ovaj događaj pravi je spektaktl, ali iziskuje opreznost i poštovanje sigurnosnih barijera.
Za one koji žele mirniju proslavu, postoje i druge manifestacije širom ostrva poznatog po proizvodnji mastike. Jedan od običaja koji se neguju na ovom i na drugim ostrvima je spaljivanje Jude.

“Kalo kalokeri”

Od Uskrsa simbolično počinje letnja sezona u Grčkoj, pa tada i primorska mesta oživljavaju. Taverne i smeštajni objekti otvaraju vrata posetiocima, tih dana ponajviše domaćim. Zbog toga se osim “Hristos Anesti”, neretko možete začuti i “Kalo kalokeri”, što bi značilo “Srećan početak leta”.

Tagovi:

Uskrs Turizam Grčka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure