img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Majkrosoft

Srpska tablet ćirilica

26. januar 2005, 18:15 Tamara Skrozza
Copied

Za neku godinu biće moguće hvatati beleške na ćirilici i zatim prepustiti svom Tablet PC-ju da taj rukopis prepozna i konvertuje u željenu tekstualnu formu. Zahvaljujući beogradskom predstavništvu Majkrosofta, ta rukopisna ćirilica biće i prva ćirilica u svetskoj digitalnoj arhivi rukopisa

Dešava se retko, ali se eto ipak dešava da je Srbija u nekim tehnološkim stvarima prva na svetu. U okviru beogradskog predstavništva Majkrosofta počelo je prikupljanje uzoraka ćiriličnog i latiničnog rukopisa za potrebe korisnika Tablet PC računara, a uzorci srpske ćirilice biće zapravo i prvi ćirilični uzorci uopšte. Šta to zapravo znači? Ukratko, to znači da će za neku godinu (prognoziranje je nezahvalno, ali recimo da su u pitanju dve godine) biti moguće specijalnom olovkom hvatati beleške na ćirilici i prepustiti svom Tablet PC-ju da taj rukopis prepozna i konvertuje u word, notepad ili bilo koju drugu tekstualnu formu.

Tablet PC koji omogućava ovakvo prepoznavanje rukopisa jeste uređaj čija popularnost sve više raste: od novembra 2002. godine, od kada je na tržištu, do avgusta 2004. u svetu ih je prodato milion, čemu doprinosi i sve manja razlika u ceni u odnosu na obične notebook ili laptop računare. Naime, u odnosu na njih, Tablet PC staje nekih deset odsto više, a pritom predstavlja svojevrsnu evoluciju notebooka: može se koristiti kao klasičan računar s tastaturom, a jednostavnim okretanjem monitora „pretvara“ se u prostor za beleške. Nakon unošenja beleški i „prepoznavanja“ rukopisnog teksta korisnik može korigovati eventualne greške u „čitanju“ i potom ga konvertovati u tekstualnu formu po izboru. Naravno, to ne podrazumeva specijalni softver za svaki poseban rukopis, već se na osnovu velikog broja uzoraka u bazi podataka prepoznaje rukopis bilo kog individualnog korisnika. Ovakav sistem za sada postoji na engleskom (u američkoj i britanskoj verziji), francuskom, nemačkom, španskom, italijanskom i nekoliko jezika istočne Azije, a srpska verzija biće prva koja će osim u latiničnoj, postojati i u ćiriličnoj varijanti.

Razvoj prepoznavanja rukopisa na engleskom jeziku traje već čitavih 15 godina, tako da je broj tih rukopisnih uzoraka i najveći – ukupno ih ima 20 miliona, dok je tri miliona uzoraka minimalan broj kojim eksperti moraju da raspolažu kako bi uopšte razvili ovaj sistem. Naravno, to ne znači da će u predstavništvo Majkrosofta u Beogradu morati da dođe tri miliona ljudi. Naime, prva olakšavajuća okolnost jeste da će za latiničnu verziju rukopisa na srpskom moći da se koristi već postojeća baza podataka za druge jezike – razlika između engleske i srpske latinice zapravo se svodi na samo nekoliko slova. Što se ćirilice tiče, procedura će biti nešto komplikovanija, ali će ona istovremeno pružiti solidnu bazu podataka za ćirilična pisma na čijem će se prepoznavanju tek raditi. S druge strane, broj od tri miliona uzoraka ne podrazumeva tri miliona individualnih rukopisa već tu količinu uzoraka: u taj broj ulaze uzorci štampanih slova, uzorci reči koje se često koriste, uzorci rečenica i uzorci specifičnih pisanih formi (brojevi telefona, elektronske adrese i sl.). Ukratko, u tek započetoj fazi razvoja prepoznavanja srpskog rukopisa, biće neophodno učešće 300 volontera (vidi okvir!). Ta prva faza, koja podrazumeva prikupljanje uzoraka štampanih slova i najčešće korišćenih reči, trebalo bi da potraje oko pet meseci. S tim u vezi, u Beogradu trenutno borave Bodin Drešević, američki stručnjak poreklom s naših prostora koji je u okviru Majkrosofta već godinama angažovan u Grupi za prepoznavanje rukopisa (kasnije prerasloj u Tablet PC grupu), kao i Thanh Hua, „veteranka Majkrosoftovog razvoja“ zadužena za arhivu digitalnih rukopisa. Kao treći član ekipe, tu je i Silvana Hadžić iz beogradskog predstavništva te kompanije koja će projekat neposredno koordinisati.

Prognoze je, dakle, nezahvalno davati, ali u ovom slučaju (kako god da okrenemo) izvesno je da će prva kompjuterski prepoznata rukopisna ćirilica biti upravo srpska. Pa, kad bude da bude.

Rukopis za istoriju

Svi oni koji bi želeli da bazi podataka prilože svoj rukopis, mogu da se jave Majkrosoft centru u Beogradu, da potom učestvuju u prilično zanimljivoj i brzoj proceduri i da tako, ako ništa drugo, dobiju i simboličan poklon u vidu knjige ili nekog sličnog Majkrosoft materijala. Telefon je 011/330-5500, a radno vreme od 8.30 do 16.30.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Svetsko prvenstvo

18.jul 2026. S. Ć.

FIFA: Pobednik dobija 50 miliona dolara

U nedelju 19. jula znaće se ko će biti prvak sveta u fudbalu, i ko će dobiti 50 miliona dolara

Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure