img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Majkrosoft

Srpska tablet ćirilica

26. januar 2005, 18:15 Tamara Skrozza
Copied

Za neku godinu biće moguće hvatati beleške na ćirilici i zatim prepustiti svom Tablet PC-ju da taj rukopis prepozna i konvertuje u željenu tekstualnu formu. Zahvaljujući beogradskom predstavništvu Majkrosofta, ta rukopisna ćirilica biće i prva ćirilica u svetskoj digitalnoj arhivi rukopisa

Dešava se retko, ali se eto ipak dešava da je Srbija u nekim tehnološkim stvarima prva na svetu. U okviru beogradskog predstavništva Majkrosofta počelo je prikupljanje uzoraka ćiriličnog i latiničnog rukopisa za potrebe korisnika Tablet PC računara, a uzorci srpske ćirilice biće zapravo i prvi ćirilični uzorci uopšte. Šta to zapravo znači? Ukratko, to znači da će za neku godinu (prognoziranje je nezahvalno, ali recimo da su u pitanju dve godine) biti moguće specijalnom olovkom hvatati beleške na ćirilici i prepustiti svom Tablet PC-ju da taj rukopis prepozna i konvertuje u word, notepad ili bilo koju drugu tekstualnu formu.

Tablet PC koji omogućava ovakvo prepoznavanje rukopisa jeste uređaj čija popularnost sve više raste: od novembra 2002. godine, od kada je na tržištu, do avgusta 2004. u svetu ih je prodato milion, čemu doprinosi i sve manja razlika u ceni u odnosu na obične notebook ili laptop računare. Naime, u odnosu na njih, Tablet PC staje nekih deset odsto više, a pritom predstavlja svojevrsnu evoluciju notebooka: može se koristiti kao klasičan računar s tastaturom, a jednostavnim okretanjem monitora „pretvara“ se u prostor za beleške. Nakon unošenja beleški i „prepoznavanja“ rukopisnog teksta korisnik može korigovati eventualne greške u „čitanju“ i potom ga konvertovati u tekstualnu formu po izboru. Naravno, to ne podrazumeva specijalni softver za svaki poseban rukopis, već se na osnovu velikog broja uzoraka u bazi podataka prepoznaje rukopis bilo kog individualnog korisnika. Ovakav sistem za sada postoji na engleskom (u američkoj i britanskoj verziji), francuskom, nemačkom, španskom, italijanskom i nekoliko jezika istočne Azije, a srpska verzija biće prva koja će osim u latiničnoj, postojati i u ćiriličnoj varijanti.

Razvoj prepoznavanja rukopisa na engleskom jeziku traje već čitavih 15 godina, tako da je broj tih rukopisnih uzoraka i najveći – ukupno ih ima 20 miliona, dok je tri miliona uzoraka minimalan broj kojim eksperti moraju da raspolažu kako bi uopšte razvili ovaj sistem. Naravno, to ne znači da će u predstavništvo Majkrosofta u Beogradu morati da dođe tri miliona ljudi. Naime, prva olakšavajuća okolnost jeste da će za latiničnu verziju rukopisa na srpskom moći da se koristi već postojeća baza podataka za druge jezike – razlika između engleske i srpske latinice zapravo se svodi na samo nekoliko slova. Što se ćirilice tiče, procedura će biti nešto komplikovanija, ali će ona istovremeno pružiti solidnu bazu podataka za ćirilična pisma na čijem će se prepoznavanju tek raditi. S druge strane, broj od tri miliona uzoraka ne podrazumeva tri miliona individualnih rukopisa već tu količinu uzoraka: u taj broj ulaze uzorci štampanih slova, uzorci reči koje se često koriste, uzorci rečenica i uzorci specifičnih pisanih formi (brojevi telefona, elektronske adrese i sl.). Ukratko, u tek započetoj fazi razvoja prepoznavanja srpskog rukopisa, biće neophodno učešće 300 volontera (vidi okvir!). Ta prva faza, koja podrazumeva prikupljanje uzoraka štampanih slova i najčešće korišćenih reči, trebalo bi da potraje oko pet meseci. S tim u vezi, u Beogradu trenutno borave Bodin Drešević, američki stručnjak poreklom s naših prostora koji je u okviru Majkrosofta već godinama angažovan u Grupi za prepoznavanje rukopisa (kasnije prerasloj u Tablet PC grupu), kao i Thanh Hua, „veteranka Majkrosoftovog razvoja“ zadužena za arhivu digitalnih rukopisa. Kao treći član ekipe, tu je i Silvana Hadžić iz beogradskog predstavništva te kompanije koja će projekat neposredno koordinisati.

Prognoze je, dakle, nezahvalno davati, ali u ovom slučaju (kako god da okrenemo) izvesno je da će prva kompjuterski prepoznata rukopisna ćirilica biti upravo srpska. Pa, kad bude da bude.

Rukopis za istoriju

Svi oni koji bi želeli da bazi podataka prilože svoj rukopis, mogu da se jave Majkrosoft centru u Beogradu, da potom učestvuju u prilično zanimljivoj i brzoj proceduri i da tako, ako ništa drugo, dobiju i simboličan poklon u vidu knjige ili nekog sličnog Majkrosoft materijala. Telefon je 011/330-5500, a radno vreme od 8.30 do 16.30.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Redakcija

28.jul 2026. R. V.

Stižu dvobroj „Vremena“ i poklon-članak za sve!

„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare

CERN

Ekspo 2027

28.jul 2026. A.I.

CERN potvrdio učešće na specijalizovanoj izložbi u Beogradu

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) će na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu imati sopstveni izložbeni prostor

Reno beli parkiran ispred kuće

Automobilska industrija

28.jul 2026. A.I.

„Dizelgejt“: Zašto je protiv Renoa pokrenut krivični postupak

Prvo je Folksvagen uhvaćen da vara sa emisijama izduvnih gasova. Sada je u okviru afere „dizelgejt“ u Francuskoj pokrenut krivični postupak i protiv Renoa. Tužbe su teške više desetina milijardi evra

Nova regulativa EU za modne kompanije

27.jul 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

H&M, Zara, Dior, Šanel, Adidas…: Zašto modne kompanije pale stotine hiljada tona robe

Svake godine u EU se uništi između 264.000 i 594.000 tona odeće i obuće, a da ih prethodno niko nije nosio. Neke firme to čine jer im se ne isplati da skladišti suvišnu robu, neki da bi sačuvali dizajnersku ekskluzivnost. Velikim modnim kompanijama nije padalo na pamet da odeću i obuću, recimo, ustupe Crvenom krstu

Psihologija

27.jul 2026. Dragan Radovančević

Strah od kozlića: Da li deca baš moraju da idu u školu?

Kao što bacanje dece u vodu češće stvara doživotne strahove nego plivače, tako i primoravanje na učenje može od škole da stvori moru. Ali, ako postoji izbor, onda postoji i izlaz

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure