img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Majkrosoft

Srpska tablet ćirilica

26. јануар 2005, 18:15 Tamara Skrozza
Copied

Za neku godinu biće moguće hvatati beleške na ćirilici i zatim prepustiti svom Tablet PC-ju da taj rukopis prepozna i konvertuje u željenu tekstualnu formu. Zahvaljujući beogradskom predstavništvu Majkrosofta, ta rukopisna ćirilica biće i prva ćirilica u svetskoj digitalnoj arhivi rukopisa

Dešava se retko, ali se eto ipak dešava da je Srbija u nekim tehnološkim stvarima prva na svetu. U okviru beogradskog predstavništva Majkrosofta počelo je prikupljanje uzoraka ćiriličnog i latiničnog rukopisa za potrebe korisnika Tablet PC računara, a uzorci srpske ćirilice biće zapravo i prvi ćirilični uzorci uopšte. Šta to zapravo znači? Ukratko, to znači da će za neku godinu (prognoziranje je nezahvalno, ali recimo da su u pitanju dve godine) biti moguće specijalnom olovkom hvatati beleške na ćirilici i prepustiti svom Tablet PC-ju da taj rukopis prepozna i konvertuje u word, notepad ili bilo koju drugu tekstualnu formu.

Tablet PC koji omogućava ovakvo prepoznavanje rukopisa jeste uređaj čija popularnost sve više raste: od novembra 2002. godine, od kada je na tržištu, do avgusta 2004. u svetu ih je prodato milion, čemu doprinosi i sve manja razlika u ceni u odnosu na obične notebook ili laptop računare. Naime, u odnosu na njih, Tablet PC staje nekih deset odsto više, a pritom predstavlja svojevrsnu evoluciju notebooka: može se koristiti kao klasičan računar s tastaturom, a jednostavnim okretanjem monitora „pretvara“ se u prostor za beleške. Nakon unošenja beleški i „prepoznavanja“ rukopisnog teksta korisnik može korigovati eventualne greške u „čitanju“ i potom ga konvertovati u tekstualnu formu po izboru. Naravno, to ne podrazumeva specijalni softver za svaki poseban rukopis, već se na osnovu velikog broja uzoraka u bazi podataka prepoznaje rukopis bilo kog individualnog korisnika. Ovakav sistem za sada postoji na engleskom (u američkoj i britanskoj verziji), francuskom, nemačkom, španskom, italijanskom i nekoliko jezika istočne Azije, a srpska verzija biće prva koja će osim u latiničnoj, postojati i u ćiriličnoj varijanti.

Razvoj prepoznavanja rukopisa na engleskom jeziku traje već čitavih 15 godina, tako da je broj tih rukopisnih uzoraka i najveći – ukupno ih ima 20 miliona, dok je tri miliona uzoraka minimalan broj kojim eksperti moraju da raspolažu kako bi uopšte razvili ovaj sistem. Naravno, to ne znači da će u predstavništvo Majkrosofta u Beogradu morati da dođe tri miliona ljudi. Naime, prva olakšavajuća okolnost jeste da će za latiničnu verziju rukopisa na srpskom moći da se koristi već postojeća baza podataka za druge jezike – razlika između engleske i srpske latinice zapravo se svodi na samo nekoliko slova. Što se ćirilice tiče, procedura će biti nešto komplikovanija, ali će ona istovremeno pružiti solidnu bazu podataka za ćirilična pisma na čijem će se prepoznavanju tek raditi. S druge strane, broj od tri miliona uzoraka ne podrazumeva tri miliona individualnih rukopisa već tu količinu uzoraka: u taj broj ulaze uzorci štampanih slova, uzorci reči koje se često koriste, uzorci rečenica i uzorci specifičnih pisanih formi (brojevi telefona, elektronske adrese i sl.). Ukratko, u tek započetoj fazi razvoja prepoznavanja srpskog rukopisa, biće neophodno učešće 300 volontera (vidi okvir!). Ta prva faza, koja podrazumeva prikupljanje uzoraka štampanih slova i najčešće korišćenih reči, trebalo bi da potraje oko pet meseci. S tim u vezi, u Beogradu trenutno borave Bodin Drešević, američki stručnjak poreklom s naših prostora koji je u okviru Majkrosofta već godinama angažovan u Grupi za prepoznavanje rukopisa (kasnije prerasloj u Tablet PC grupu), kao i Thanh Hua, „veteranka Majkrosoftovog razvoja“ zadužena za arhivu digitalnih rukopisa. Kao treći član ekipe, tu je i Silvana Hadžić iz beogradskog predstavništva te kompanije koja će projekat neposredno koordinisati.

Prognoze je, dakle, nezahvalno davati, ali u ovom slučaju (kako god da okrenemo) izvesno je da će prva kompjuterski prepoznata rukopisna ćirilica biti upravo srpska. Pa, kad bude da bude.

Rukopis za istoriju

Svi oni koji bi želeli da bazi podataka prilože svoj rukopis, mogu da se jave Majkrosoft centru u Beogradu, da potom učestvuju u prilično zanimljivoj i brzoj proceduri i da tako, ako ništa drugo, dobiju i simboličan poklon u vidu knjige ili nekog sličnog Majkrosoft materijala. Telefon je 011/330-5500, a radno vreme od 8.30 do 16.30.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić…

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure