img
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Majkrosoft

Srpska tablet ćirilica

26. januar 2005, 18:15 Tamara Skrozza
Copied

Za neku godinu biće moguće hvatati beleške na ćirilici i zatim prepustiti svom Tablet PC-ju da taj rukopis prepozna i konvertuje u željenu tekstualnu formu. Zahvaljujući beogradskom predstavništvu Majkrosofta, ta rukopisna ćirilica biće i prva ćirilica u svetskoj digitalnoj arhivi rukopisa

Dešava se retko, ali se eto ipak dešava da je Srbija u nekim tehnološkim stvarima prva na svetu. U okviru beogradskog predstavništva Majkrosofta počelo je prikupljanje uzoraka ćiriličnog i latiničnog rukopisa za potrebe korisnika Tablet PC računara, a uzorci srpske ćirilice biće zapravo i prvi ćirilični uzorci uopšte. Šta to zapravo znači? Ukratko, to znači da će za neku godinu (prognoziranje je nezahvalno, ali recimo da su u pitanju dve godine) biti moguće specijalnom olovkom hvatati beleške na ćirilici i prepustiti svom Tablet PC-ju da taj rukopis prepozna i konvertuje u word, notepad ili bilo koju drugu tekstualnu formu.

Tablet PC koji omogućava ovakvo prepoznavanje rukopisa jeste uređaj čija popularnost sve više raste: od novembra 2002. godine, od kada je na tržištu, do avgusta 2004. u svetu ih je prodato milion, čemu doprinosi i sve manja razlika u ceni u odnosu na obične notebook ili laptop računare. Naime, u odnosu na njih, Tablet PC staje nekih deset odsto više, a pritom predstavlja svojevrsnu evoluciju notebooka: može se koristiti kao klasičan računar s tastaturom, a jednostavnim okretanjem monitora „pretvara“ se u prostor za beleške. Nakon unošenja beleški i „prepoznavanja“ rukopisnog teksta korisnik može korigovati eventualne greške u „čitanju“ i potom ga konvertovati u tekstualnu formu po izboru. Naravno, to ne podrazumeva specijalni softver za svaki poseban rukopis, već se na osnovu velikog broja uzoraka u bazi podataka prepoznaje rukopis bilo kog individualnog korisnika. Ovakav sistem za sada postoji na engleskom (u američkoj i britanskoj verziji), francuskom, nemačkom, španskom, italijanskom i nekoliko jezika istočne Azije, a srpska verzija biće prva koja će osim u latiničnoj, postojati i u ćiriličnoj varijanti.

Razvoj prepoznavanja rukopisa na engleskom jeziku traje već čitavih 15 godina, tako da je broj tih rukopisnih uzoraka i najveći – ukupno ih ima 20 miliona, dok je tri miliona uzoraka minimalan broj kojim eksperti moraju da raspolažu kako bi uopšte razvili ovaj sistem. Naravno, to ne znači da će u predstavništvo Majkrosofta u Beogradu morati da dođe tri miliona ljudi. Naime, prva olakšavajuća okolnost jeste da će za latiničnu verziju rukopisa na srpskom moći da se koristi već postojeća baza podataka za druge jezike – razlika između engleske i srpske latinice zapravo se svodi na samo nekoliko slova. Što se ćirilice tiče, procedura će biti nešto komplikovanija, ali će ona istovremeno pružiti solidnu bazu podataka za ćirilična pisma na čijem će se prepoznavanju tek raditi. S druge strane, broj od tri miliona uzoraka ne podrazumeva tri miliona individualnih rukopisa već tu količinu uzoraka: u taj broj ulaze uzorci štampanih slova, uzorci reči koje se često koriste, uzorci rečenica i uzorci specifičnih pisanih formi (brojevi telefona, elektronske adrese i sl.). Ukratko, u tek započetoj fazi razvoja prepoznavanja srpskog rukopisa, biće neophodno učešće 300 volontera (vidi okvir!). Ta prva faza, koja podrazumeva prikupljanje uzoraka štampanih slova i najčešće korišćenih reči, trebalo bi da potraje oko pet meseci. S tim u vezi, u Beogradu trenutno borave Bodin Drešević, američki stručnjak poreklom s naših prostora koji je u okviru Majkrosofta već godinama angažovan u Grupi za prepoznavanje rukopisa (kasnije prerasloj u Tablet PC grupu), kao i Thanh Hua, „veteranka Majkrosoftovog razvoja“ zadužena za arhivu digitalnih rukopisa. Kao treći član ekipe, tu je i Silvana Hadžić iz beogradskog predstavništva te kompanije koja će projekat neposredno koordinisati.

Prognoze je, dakle, nezahvalno davati, ali u ovom slučaju (kako god da okrenemo) izvesno je da će prva kompjuterski prepoznata rukopisna ćirilica biti upravo srpska. Pa, kad bude da bude.

Rukopis za istoriju

Svi oni koji bi želeli da bazi podataka prilože svoj rukopis, mogu da se jave Majkrosoft centru u Beogradu, da potom učestvuju u prilično zanimljivoj i brzoj proceduri i da tako, ako ništa drugo, dobiju i simboličan poklon u vidu knjige ili nekog sličnog Majkrosoft materijala. Telefon je 011/330-5500, a radno vreme od 8.30 do 16.30.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Ostoja Mijailović, predsednik ABA lige i predsednik Partizana

ABA liga

28.septembar 2026. A.P.

ABA liga u problemu: Nema dogovora sa sudijama, drugo kolo pod znakom pitanja

Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici

Reprezentacija Grčke protiv Nemačke, Liga nacija

Fudbal

28.septembar 2026. Aleksa Petrovski

Novo čudo evropskog fudbala: Grčka renesansa na srpski pogon

Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala

Otkriće

23.septembar 2026. Dimitrije Vojnov

Tajna filma o kome se doskora ništa nije znalo

Film Wyznanie Vaclava Marhoula je o staljinističkim progonima, i to nije bio razlog što ga je češki reditelj Vaclav Marhoul snimao u tajnosti. A šta jeste bio, saznalo se ovih dana, pred Filmski festival u Varšavi

Esej

23.septembar 2026. Stojana Valan

O Gloriji Stajnem ili: mogu li hrišćanke da budu feministkinje

Žene danas mogu i imaju pravo da budu i Marte i Marije. I konzervativne i progresivne istovremeno. I stručnjakinje, akademkinje, umetnice i supruge i majke. Ali – moraju li? Mogu li, jednostavno, da – izaberu? Setimo se Glorije Stajnem, ikone feminizma

Strip

23.septembar 2026. Nikola Dragomirović

Autor koga je publika odmah prihvatila

Paskvale Frizenda je jedan od najpoštovanijih crtača italijanske škole stripa novije generacije. Nedavno je objavljen portfolio njegovih radova, što je uglavnom rezervisano za velikane

Komentar
Aleksandar Vučić pred podnošenje ostavke

Komentar

Predizborna ostavka Vučić Aleksandra

Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“

Andrej Ivanji
Studentska lista, predaja

Komentar

Srpska politička bajka: Časni amateri protiv profesionalnih huligana

Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure