Protekla godina bila je izuzetna smrtonosna za novinarstvo - ubijeno je 128 novinara i medijskih radnika širom sveta
Ukupno 128 novinara i medijskih radnika, među kojima 10 žena, izgubilo je život tokom 2025. godine, saopštila je Međunarodna federacija novinara (IFJ) u konačnom izveštaju o stradalima.
Region Bliskog istoka područje je s najviše ubijenih novinara, navodi se u izveštaju.
Kako se dodaje, trenutno se, prema podacima IFJ-a, u zatvorima širom sveta nalaze 533 novinara.
Na spisku se nalazi i devet slučajeva smrti koje IFJ navodi kao „nesrećan slučaj“.
Izuzetno smrtonosna godina
Federacija je, u saopštenju na zvaničnoj internet stranici, ocenila da je reč o još jednoj izuzetno smrtonosnoj godini za novinarstvo.
U saopštenju se navodi i kontinuirani neuspeh vlasti širom sveta da zaštite medijske radnike.
IFJ je pozvalo na hitne i odlučne mere kako bi se u 2026. prekinuo krug nasilja i nekažnjivosti.
Napadi na novinare u Srbiji
Foto: 021.rsSve češći napadi na novinare u Srbiji
Prema podacima Vrhovnog javnog tužilaštva u 2025. godini prijavljeno je četiri puta više fizičkih napada na novinare nego u 2024. godini. Verbalni napadi bili su gotovo svakodnevni.
Odnos režima Aleksandra Vučića prema napadima na profesionalne novinare, odnosno praktično nekažnjivost onih koji verbalno, ali sve češće i fizički, vrlo agresivno kidišu na novinare, jasan je pokazatelj da vlast i država ne žele da zaštite novinare od napada, jer bi tako morali sami sebe da sankcionišu, pisalo je ranije „Vreme“.
Visoki državni i partijski funkcioneri bez zadrške i zlonamerno, u svojim javnim istupima i obraćanjima medijima, a kroz targetiranje, omalovažavanje – i sve ćešće neskrivene pretnje – samo dodatno podstiču agresiju prema novinarima.
Zato narativ da kao zaštita novinara ostaje samo javnost polako, ali sigurno postaje preovlađujuće mišljenje, čime se bezbednost novinara iz ruku državnih institucija (koje bi po svim svojim nadležnostima morale da štite sve građane, pa i novinare) predaje u ruke amorfne, nejasno definisane javnosti koju karakteriše samo jedna konstanta – proizvoljnost u postupcima.
U tako nesigurnom okruženju pitanje je da iko zaista može da stane u zaštitu novinara, i šta bi javnost, ako je ona zaista jedina preostala zaštita novinara, trebalo da učini.
Izvor: Tanjug/Vreme
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonitepretplatusebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Najpre, držim da je od svih oblika književnog izražavanja radio-drama najbliža romanu, jer dopušta bezmalo neograničenu slobodu kretanja kako u dimenzijama vremena i prostora tako i kroz duhovni mikrokosmos... Dodaću da se radio-drama, bar kako je ja radim, piše kao pesma. Ja lično ili je u prvoj verziji napišem za nekoliko dana, ili nikad...” (Borislav Pekić, Šta je za mene radio-drama)
Vek nakon premijere filma Metropolis Frica Langa, priča o gradu podeljenom između elite i radnika smeštena u 2026, sada, u eri digitalne ekonomije, algoritama i društvene nejednakosti deluje savremeno
Tehnologija može pomoći u formulisanju rečenice, ali ne može preuzeti odgovornost za ideju. Drugim rečima, veštačka inteligencija može biti alat mišljenja, ali ne može biti njegov subjekt
Generacija nobody nije nobody zato što je beznačajna, već zato što je bila previše jedno i previše drugo, previše rano i previše kasno na svakom mestu na kome se pojavila
Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!