img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nagrade Brand Faira – Altamed, Beograd

Revita najomiljeniji domaći brend

03. март 2010, 19:36 Z. Jovanov
NAŠA KUĆA NEGUJE SAM DUH BRENDA: Mirjana Rosul, generalna direktorka Altameda
Copied

Napitak poznat širom sveta nastao je u saradnji srpske kompanije i Ruske akademije nauka, na pronalaženju najefikasnijih mogućnosti za očuvanje i zaštitu zdravlja ljudi koji žive i rade u ekstremno teškim uslovima

Na ovogodišnjem Brand Fairu (Sajam brendova, 11–13. februar u Beogradu), vodećoj regionalnoj manifestaciji u oblasti brendinga, gde je učestvovalo pedeset najboljih regionalnih i domaćih robnih marki, „revita“ kompanije Altamed osvojila je najviše priznanje. Reč je o nagradi „Najomiljeniji domaći brend“, koju su izglasali potrošači ovog napitka SMS-om. Generalna direktorka Altameda d.o.o. Mirjana Rosul ocenila je nastup najpoznatijeg brenda ove beogradske kompanije kao veoma uspešan. „Na samo Altamedu i ‘reviti’ svojstven način, uspeli smo da u konkurenciji sa najboljima pokažemo koliko možemo i koliko vredimo“, rekla je za „Vreme“ Mirjana Rosul. „Ova prestižna i laskava titula učinila je da, pored statusa koji ona sobom donosi, osećamo izuzetno zadovoljstvo što su naši korisnici svojim glasovima imenovali ‘revitu’ za najomiljeniji domaći brend. Biti najomiljeniji budi u svakom od nas duboka osećanja povezanosti i pripadnosti jednoj snažnoj, velikoj i ljubavlju prema prirodi okrenutoj ‘revita’ porodici.“ Reč je o MLM-u (multilevel, mrežni marketing) sistemu Revita Plus, čije članstvo se meri desetinama hiljada.

SPOJ PRIRODE I NAUKE: Gospođa Rosul dalje kaže: „U svakoj časi ‘revita’ napitka je deo prirode: liofolizovani matični mleč, supstanca koja predstavlja vrhunac prirodne biosinteze i najsnažniji prirodni bioregenerator i biostimulator.“ Ona objašnjava da je „revita“ nastala kao rezultat tesne saradnje kompanije Altamed i Ruske akademije nauka, na pronalaženju najefikasnijih mogućnosti za očuvanje i zaštitu zdravlja ljudi koji žive i rade u ekstremno teškim uslovima. „Nadoknađuje nam sve što svakodnevnom ishranom nismo u mogućnosti da unesemo u organizam i čini nas zdravijim, vitalnijim, otpornim na stres i punim nove energije“, tvrdi Mirjana Rosul. „Prepoznatljiv identitet brenda „revita“ je pažljivo i kompleksno građen.

Pored kreatora vizije ovog brenda, naučnika, vrhunskih istraživača, lekara, farmaceuta i nutricionista, sebe su u brend ugradili i poznati sportisti, mnogobrojne javne ličnosti i uspešni pojedinci – javni promoteri, članovi MLM sistema Revita Plus kao i svi zaposleni u kompaniji.“

NA SVETSKOM TRŽIŠTU: Svoju tržišnu promociju „revita“ je doživela u aprilu 1994. godine. Pojavom „revite dijet“ namenjene dijabetičarima, „revite Fe“ izvrsne prevencije protiv anemija, „revita“ oribleta sa većom koncentracijom matičnog mleča, „revita“ izrasta u robnu marku koja prelaskom na plasman kroz MLM sistem Revita Plus doživljava ekspanziju. „Počinje osvajanje novih tržišta, priznanja i nagrada. ‘Revitu’ piju, koriste i vole stotine hiljada ljudi u Srbiji i svetu. Izvozi se na sve širi deo svetskog tržišta: Makedonija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija, Italija, Austrija, Mađarska, Švajcarska, pa sve do daleke Australije. Plasman proizvoda na ovim tržištima obavlja se preko lokalnih kompanija prema pravilima sistema MLM Revita Plus“, navodi generalna direktorka Altameda. Ona smatra da „revita“ vodi ka ličnoj afirmaciji, inicira putovanja, druženja, društvene aktivnosti, obezbeđuje sigurnost i finansijsku stabilnost, podstiče da ostvarimo bolju ravnotežu poslovnog sa privatnim životom.

SA ZNAKOM ZDRAVE HRANE: Od pojavljivanja na tržištu, proizvodi „revita“ kontinuirano nose znak „Zdrava hrana – zelena jabuka“, koji je garancija da su svi sastojci potpuno prirodni i bez aditiva. „Proizvodnja ‘revite’ odvija se po najvišim standardima, a kontrolu sirovina i kvaliteta gotovih proizvoda vrše za to najkompetentnije institucije u svim zemljama u kojima se plasira. ‘Revita’ proizvodi imaju sertifikate ISO 22000 i HALAL“, ističe sagovornica „Vremena“.

Altamed i „revita“ nosioci su prestižnih međunarodnih priznanja dodeljenih prethodnih godina u Frankfurtu, Parizu, Beču, Ženevi i Njujorku. „Prošlogodišnja nagrada za ‘Najperspektivniji domaći brend’ i ovogodišnja titula ‘Najomiljenijeg domaćeg brenda’, obeležile su nas kao kuću koja neguje unutrašnju, duboku i živu vrednost, karakter, samu suštinu prepoznatljivosti – duh brenda“, kaže Mirjana Rosul. „Prethodna godina je za Altamed, i pored izuzetno teških uslova privređivanja u kojima je umetnost bila opstati, bila uspešna. Bila je to godina u kojoj smo proširili svoj uticaj – stigli smo na tržišta Švajcarske, Mađarske i Australije. Planovi za ovu poslovnu godinu temelje se na učvršćivanju i širenju tržišnih pozicija u zemlji i inostranstvu kao i na osvajanju novih tržišta. U toku su pregovori sa potencijalnim partnerima u Češkoj, Nemačkoj, Rumuniji i Bugarskoj“, rekla je generalna direktorka Altameda.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure