img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jubilarna, 18. Vaseljenska tucijada na Balkanu

Punoletstvo tucijade

22. april 2014, 21:29 Dragan Todorović
foto: d. todorović
Copied

Prota Grozdan, sa bine, poruči, Da dođe Dragoljub, oba, poče služba osvećenja jaja, pa prota umoči rukovet bosiljka u sveti čorbaluk, poprska košare sa jajima, jednom, drugi, treći put

Na sajtu Crkvene opštine Oglađenovac, ka’no u letopisu, ubeležene reči vladike Nikolaja, da je Balkan iznad Istoka i Zapada. Ima tu i zavetnih poslanica, misli crkvenih velikodostojnika, i na kraju, ka’no najveća mis’o i poslanica i takoreći propoved protojereja – stavrofora Grozdana Gajića, paroha oglađenovačkog: Svet zna biti veliki i mali. Svet je mali ako smo upoznali svet u sebi, i gde god da se nađemo u svetu, snaći ćemo se. Svet je veliki ako nismo upoznali svet u sebi, i gde god da se nađemo u svetu, zalutaćemo!

U odeljku o tucijadi u Oglađenovcu piše da je Vaseljensko prvenstvo – Tucijada na Balkanu obnovljeno ‘97, kao takmičenje u tucanju jajima. Od tada tucijada samo napredovala, 2001. proglašeno za Evropsko prvenstvo, a od 2008. postaje Vaseljensko prvenstvo u tucanju jajima – Tucijada na Balkanu – Oglađenovac. Tu još piše da pre desetak godina pokrenuta inicijativa da se podigne spomenik jajetu, čija visina ne sme biti manja od visine čoveka, najrazumnijeg bića na Zemlji. Za sada je pobednik Tucijade dužan da svoje jaje razbije o vrata crkve, i pojede ga, kada spomenik bude postavljen ispred Crkvenog doma, pobednik će svoje jaje razbijati o spomen-jaje. Pobednik će u prolasku kroz učesnički špalir hitati u susret spomen-jajetu, biće to susret pobednika Tucijade i spomen-jajeta, večitog pobednika Tucijade i simbola Hristovog vaskrsenja…

NARODA U IZOBILJU: Istraživački namiren reporter „Vremena“, u svoju na radost duksericu na šniranje, krene na lice mesta. Dakle, Oglađenovac, selo u brdima, administrativno pripada Valjevu, teritorijalno bliže Osečini. Crkva na visini, ispred nje razapet mušema transparent Vaseljensko prvenstvo – Tucijada na Balkanu… Tu parohijski dom, dva velika LAV suncobrana-kišobrana, pod kojima improvizovana daska bina na kojoj čet’ri velike pletene košare navršene crvenim jajima…

Reporter pravo na domaćina, protu Grozdana, koji bejaše hrišćanski gologlav, sa zlatnom Tucijada medaljom oko vrata, obeležen i crvenom legitimacijom Odnosi sa javnošću. Uvodeći nas u parohijski dom pokaza na zidu „Srpski sat“, na kome su brojevi bili kontra postavljeni. Bi kafa, prota pokaza i neko rumeno vino, mada u obaveze „srpski“ uze kaže šta ima. Slave 18 godina Tucijade, to je specijalni jubilej, postoje jubileji na 25, 50, 100 godina, međutim, ovaj je posebno vezan za ljude, kad čovek napuni 18 godina on stiče sva prava, malo veća prava. S obzirom na to da Tucijada živi svoj život, doneli odluku da bude punoletna, i da se to proslavi. Pripreme su protekle odlično, naroda ima u izobilju. Imaju i sve više disciplina, doneli odluku da bude takmičenje sa jajima koje donesu učesnici, i sa onima koje pripremi organizator, tako će se u finalu naći jaje učesnika i jaje organizatora… Što se tiče spomenika jajetu, imali obećanja raznih ministarstava, za sada od toga ništa, to stoji, imaju lokacijsku dozvolu…

Izađemo napolje, naroda baš u izobilju, volonteri dele majice sa natpisom Srećno punoletstvo, ko se upiše u knjigu utisaka, velika sveska u velike linije, dobije jaje, plus olovku. U knjizi puno slova, ima da piše „Da se Srbija vrati korenima“, ima „Mnogo mi je lepo i jako smo oduševljeni“, i ima „Ovu manifestaciju može samo neko blagosloven kao prota Grozdan tako lepo da organizuje“…

Dok je reporter pratio kako SNS gospodin sa kameru Rajko, koji obaška obnaša, kao bivši policijski pozornik, takoreći doministarsko mesto pomoćnika direktora Valjevskog centra za kulturu, profesionalno slikava u košare jaja, prota Grozdan iznenadi reportera, skide svoju zlatnu Tucijada medalju i okači je reporteru. I zatraži slikanje. Stignemo pitamo, ima li kulturno-umetnički program? Prota odgovori, kako nema, imaju ozvučenje, pojačalo, mikrofon, izvadi iz džepa mali i crni mikrofon, pa reče, Za tri minuta kulturni program. Na improvizovanu binu, pred košare sa jajima, stadoše tri starije žene u nošnji narodnoj, Sa Povlena, sa Povlena, vetar duva… Na binu stupi i umetnik sa sviralom, koji imađaše pletene čarape sa kojih su visile karanfil crvene kićanke, bi kolo, bi jošte jedno kolo.

KIĆANKA ČARAPE: Nedaleko, iz puta, džade, beše nadmetanje u bacanju kugle uzbrdo, pošto je teren bio uzbrdan, kojim je sa megafon rukovodio atletski stručnjak Hari. Hari je prenosio, 7,60, 8,10, 9 metara… Umetnice na bini su još bile na repertoaru Da moj lola više ne zasvira… jedan sa crni kačket je isprobav’o tvrdoću jaja. Uzme tako jaje, prinese ustima, pa kucne o donji zub, odvaja, kucka, donjim zubom pravi selekciju, ponovo proverava, traži pobednika. Ponovo se javi svirač sa na čarape kićankama, pop Grozdan sve pozva u veliko narodno kolo, da punoletstvo Tucijade bude srećno i blagosloveno. Narod se uhvati u kolo po asvalt džadi, pop je, preko svoj džepni mikrofon, sve bodrio sa, Bravo, bravo, SNS snimatelj Rajko je sve profesionalno snim’o, i o’zdo, i o’zgo, i sa svake strane.

Onda bi na džadi nadvalačenje sa deb’o konopac, ekipa iz Koceljeve sva nadjača, pop Grozdan sa bine objavi da će posle deliti medalje i diplome. Onda prota uze veći crni mikrofon, sve prisutne pozva da priđu pod šatru, koja bila postavljena za slučaj kiše. Među košare sa jajima izneše svećnjak sa svećom, svetu vodicu u ovećem čorbaluku, rukovet bosiljka… Pop Grozdan poimence pozva ko da izađe na binu, nađoše upaljač, upališe sveću, prota uze debelu crkvenu knjigu, uze vlaži desni kažiprst i sve da je lista. Nastavi vlaži kažiprst, još da, ko da je bože me ‘prosti prvi put ima u rukama, je lista, stade sa listanjem, počeša se po glavi, još jednom liznu kažiprst, ko da nađe šta tražio, nešto izmrmlja sebi u bradu.

Grozdan poruči, Da dođe Dragoljub, oba, popeše se još dvojica na binu, poče služba, Hristos voskrese iz mertvih… Gospodu se pomolimo… Gospode pomiluj… Amiiin! Grozdan uze onaj rukovet bosiljka, umoči u čorbaluk, pa po svakoj košari sa jajima, jednom, dva puta, treći put, Draga braćo i sestre, Hristos vaskrse, svi odgovoriše, Vaistinu vaskrese! Pop najavi da će predstavnik Gradske uprave uzme reč. Mikrofon uze jedan za koga niko nije znao kaže ko je, Želeo bih u ime grada Valjeva da pozdravim sve posetioce ove manifestacije, sve učesnike, organizatore, i sav narod ovog kraja… manifestacija je značajna za ovaj kraj, ali i za grad Valjevo u celini, jer promoviše nove vrednosti i potencijale ovog kraja. Neko javi da gospodin novi načelnik Gradske uprave za razvoj, ovaj razvojno nastavi da manifestacija značajna zbog okupljanja naroda, očuvanja vere, promocije sportskog duha i zdravog stila života. Završi, Otvaram ovogodišnju 18. po redu Vaseljensko prvenstvo tucijadu na Balkanu u Oglađenovcu otvorenom. Živeli! Pop Grozdan na otvorenom zahvali gospodinu Brankoviću, izvadi papirić i pročita ko sve sponzor i donator, Bog vas blagoslovio, neka je srećno i Bogu blagosloveno punoletstvo!

Prota najavi takmičenje dece u tračanju sa kašikom ustima u kojoj je jaje, gospodina za Razvoj, sa još onih koji doprineli punoletstvu, odvede u „kancelariju“ na ručak. Povrati se pred parohijski dom, komplet kao protojerej – stavrofor, na glavi crna srpska kamilavka, oko vrata veliki od kvalitetan čelik krst, pa se reče u kameru, Tucijada je počela pre 18 godina… naroda sve više, uključila se i Gradska uprava, to će biti sve bolje, veliki napredak, javljaju se ljudi iz zemlje, javljaju se iz inostranstva…

Poče takmičenje u tucanju jajima, takmičari su prozivani dolazili do bine, kucali jajima. To uze traje, takmičara mnogo, i jaja mnogo, treba to sve potucati. Reporter uze da se povlači, uz put, na drvenim talpama, položena ogromna granitna stena, buduće spomen-jaje. Poviše, pred oguljenom zgradom mesne zajednice, gde i prostorija lovačkog udruženja, pripreme za kad se sunce smiri narodni vašar. Društvo zaselo, a orkestar kojim rukovodi harmonikaš Jege se razvuk’o, Lepa Miro, pitaj majku/ pođi sa mnom na igranku…

…prota Grozdan;…
...prota Grozdan;...
…granit za spomenik jajetu;…
...granit za spomenik jajetu;...
…kulturnoumetnički program
...kulturnoumetnički program
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure