img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Psihodelik protiv depresije: Ipak ne treba lizati žabe

19. maj 2024, 09:59 DW
Foto: Pexels/Victor Pace
Žaba Bufo alvarius: Potencijalni lek protiv depresije.
Copied

Otrov krastače iz područja reke Kolorado jedan je od najjačih psihodelika. Naučniji imaju veliku ideju, da prirede ove supstance tako da pomažu kod depresija, ali da ne izazivaju halucinacije

„To je kao i kod većine stvari koje se susretnu u nekom nacionalnom parku, (…) suzdržite se od toga da je poližete. Hvala“, objavila je američka Agencija nacionalnih parkova u novembru 2022. godine na društvenim mrežama, piše Dojče Vele.

Mislili su na žabu krastaču sa reke Kolorado (Bufo alvarius). Nju posetioci parka ne bi trebalo da dodiruju prstima, a pogotovo ne jezikom. Ta žaba živi na jugozapadu Severne Amerike. Sa gotovo 18 santimetara jedna je od najvećih žaba Severne Amerike.

Ako se oseća ugroženom, izlučuje vrlo jak otrov, koji je štiti od neprijatelja. Otrov može da usmrti i velikog psa. Ali, izgleda da žablji otrov ipak privlači ljude.

Oni traže otrov te žabe jer sadrži supstancu 5-MeO-DMT. Ona se smatra dosad najjačim poznatim halucinogenom to jest triptaminom.

Halucinacija koju on izaziva je vrlo jaka i kratkotrajna u poređenju sa drugim psihodeličnim supstancama, traje 15 do 30 minuta.

Ali, žabu ne bi trebalo lizati, ne samo zbog zaštite životinja, nego i zato što bez sušenja, isparavanja ili slične obrade supstance, u telo mogu dospeti i drugi otrovi koji mogu da izazovu ekstremne nuspojave.

Otrov kao lek

Za tu vrstu žabe se ne zanimaju samo avanturisti i hipici, nego i naučnici.

Velik broj studija u oblasti psihoaktivnih supstanci decenijama pokazuje da naučnici imaju interesovanje za alternativne metode terapije kada je reč o psihičkom zdravlju.

Na primer uz pomoć LSD-a, psilocibina ili MDMA. Ali i 5-MeO-DMT je zbog svojih terapijskih potencijala sve više u fokusu.

Naučnici na Icahn School of Medicine u Njujorku otkrili su da tvar iz otrova ove krastače reaguje sa receptorima serotonina u mozgu. Studija je nedavno objavljena u stručnom časopisu Nature.

Receptori serotonina su u medicini važno polazište za lekove, na primer antidepresive.

Naučnici su sintetisali triptamin iz žabljeg otrova i istraživali delovanje receptora serotonina 5-HT2A i 5-HT1A, između ostalog na miševima.

Kako kaže glavni autor studije Danijel Vaker, uspeli su da strukturiraju supstancu tako da ima maksimalnu aktivnost na jedan, a minimalnu na drugi receptor.

Šta to znači? Receptori 5-HT1A se smatraju ciljnim receptorima za lečenje strahova ili depresija. Receptori 5-HT2A odgovorni su za halucinogeno delovanje izazvano psihodelicima.

Naučnici se nadaju da će uskoro biti moguće razviti lekove na temelju psihodelika, ali bez halucinogenih efekata.

U brojnim daljim istraživanjima se proverava koliko bi ovaj psihodelik mogao da se koristi za lečenje teških depresija ili strahova.

Prirodna droga

Supstancu ne proizvodi samo žaba Bufo alvarius. Taj otrov se nalazi i u nekim biljkama, na primer u semenu i kori jopa, mahunarke koje ima u Južnoj Americi.

Na brojnim područjima se supstance iz jopa već hiljadama godina koriste kao psihodelik.

Interesovanje za žabu Bufo alvarius počelo je šezdesetih godina. U međuvremenu postoje organizovana putovanja, recimo u Meksiko, na kojima se ta i neke druge supstance daju turistima zbog „spiritualnog delovanja“.

Ili kako bi se steklo to iskustvo. Meksiko je jedna od retkih zemalja u kojima je konzumiranje ovog triptomina legalno.

Psihodelici u medicini

Dok lečenje tim supstancama izvan kliničkih studija uglavnom nije dozvoljeno, Australija je od prošle godine dopustila korišćenje MDMA za lečenje posttraumatskih stresnih poremećaja (PTSP).

Psilocibin, koji se dobija iz gljiva, dozvoljen je za lečenje depresija koje se ne mogu drugačije lečiti. Ali, i tu stručnjaci još uvek izražavaju kritike.

Kaže se da je agencija za lekove popustila pod pritiskom javnosti i lobističkih grupa, jer nema dovoljno dokaza da bi se opravdala šira upotreba.

Iz Australijske agencije za lekove kažu da se lečenje odvija uz intenzivnu kontrolu psihijatra i da je ta terapija možda jedina mogućnost za pacijente otporne na druge mogućnosti lečenja.

Važe stroga pravila za izdavanje dozvole ako neki psihijatar želi da upotrebi tu supstancu.

Početkom juna 2024. će i Američka agencija za hranu i lekove raspravljati hoće li preporučiti dozvolu za upotrebu MDMA u terapiji PTSP-a.

Tagovi:

Depresija Halucinacija Otrov Žaba
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Generali osiguranje „Superlavić

Novo osiguranje

29.decembar 2025. I.M.

Generali lansirao prvo društveno odgovorno osiguranje za decu u regionu

Generali Osiguranje Srbija predstavilo je „Superlavić“, kolektivno osiguranje namenjeno kompanijama i organizacijama, koje porodicama zaposlenih obezbeđuje finansijsku i psihološku podršku u slučaju teških i retkih bolesti kod dece

Luča poslala prvi signal iz svemira

Svemirska misija

29.decembar 2025. I.M.

Crna Gora u svemiru: Satelit Luča poslao prvi signal iz orbite

Prvi crnogorski satelit Luča uspješno je poslao svoj prvi signal iz svemira, čime je zvanično započeo operativnu misiju u orbiti

Matematika i diplomatija

25.decembar 2025. N. Rujević

Kako je veleposlanik Šutanovac rešio zadatak „za genijalce“

Ambasador Srbije Dragan Šutanovac tema je pošalica na internetu pošto je javno rešavao jedan matematički zadatak. Nepravedno je to, jer rešenje je bilo tačno i pokazalo da Srbija ima superiorno osnovno obrazovanje

Pretplata

24.decembar 2025. R.V.

Novogodišnji dvobroj „Vremena“ uz veliki popust!

Stiže dvobroj „Vremena“ na više strana za iste pare. Ako se pretplatite, čitate za manje od 140 dinara po broju! Do sredine januara 25 odsto popusta na polugodišnje i godišnje pretplate

Iz njuzletera

24.decembar 2025. Dragan Radovančević

Levi i desni: Ko to laže da je srećan?

Neka istraživanja kažu da su konzervativci srećniji ljudi. Druga kažu da samo bolje glume sreću, a treća postavljaju pitanje da li je sreća jednako kvalitet života

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure