img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Psihodelik protiv depresije: Ipak ne treba lizati žabe

19. maj 2024, 09:59 DW
Foto: Pexels/Victor Pace
Žaba Bufo alvarius: Potencijalni lek protiv depresije.
Copied

Otrov krastače iz područja reke Kolorado jedan je od najjačih psihodelika. Naučniji imaju veliku ideju, da prirede ove supstance tako da pomažu kod depresija, ali da ne izazivaju halucinacije

„To je kao i kod većine stvari koje se susretnu u nekom nacionalnom parku, (…) suzdržite se od toga da je poližete. Hvala“, objavila je američka Agencija nacionalnih parkova u novembru 2022. godine na društvenim mrežama, piše Dojče Vele.

Mislili su na žabu krastaču sa reke Kolorado (Bufo alvarius). Nju posetioci parka ne bi trebalo da dodiruju prstima, a pogotovo ne jezikom. Ta žaba živi na jugozapadu Severne Amerike. Sa gotovo 18 santimetara jedna je od najvećih žaba Severne Amerike.

Ako se oseća ugroženom, izlučuje vrlo jak otrov, koji je štiti od neprijatelja. Otrov može da usmrti i velikog psa. Ali, izgleda da žablji otrov ipak privlači ljude.

Oni traže otrov te žabe jer sadrži supstancu 5-MeO-DMT. Ona se smatra dosad najjačim poznatim halucinogenom to jest triptaminom.

Halucinacija koju on izaziva je vrlo jaka i kratkotrajna u poređenju sa drugim psihodeličnim supstancama, traje 15 do 30 minuta.

Ali, žabu ne bi trebalo lizati, ne samo zbog zaštite životinja, nego i zato što bez sušenja, isparavanja ili slične obrade supstance, u telo mogu dospeti i drugi otrovi koji mogu da izazovu ekstremne nuspojave.

Otrov kao lek

Za tu vrstu žabe se ne zanimaju samo avanturisti i hipici, nego i naučnici.

Velik broj studija u oblasti psihoaktivnih supstanci decenijama pokazuje da naučnici imaju interesovanje za alternativne metode terapije kada je reč o psihičkom zdravlju.

Na primer uz pomoć LSD-a, psilocibina ili MDMA. Ali i 5-MeO-DMT je zbog svojih terapijskih potencijala sve više u fokusu.

Naučnici na Icahn School of Medicine u Njujorku otkrili su da tvar iz otrova ove krastače reaguje sa receptorima serotonina u mozgu. Studija je nedavno objavljena u stručnom časopisu Nature.

Receptori serotonina su u medicini važno polazište za lekove, na primer antidepresive.

Naučnici su sintetisali triptamin iz žabljeg otrova i istraživali delovanje receptora serotonina 5-HT2A i 5-HT1A, između ostalog na miševima.

Kako kaže glavni autor studije Danijel Vaker, uspeli su da strukturiraju supstancu tako da ima maksimalnu aktivnost na jedan, a minimalnu na drugi receptor.

Šta to znači? Receptori 5-HT1A se smatraju ciljnim receptorima za lečenje strahova ili depresija. Receptori 5-HT2A odgovorni su za halucinogeno delovanje izazvano psihodelicima.

Naučnici se nadaju da će uskoro biti moguće razviti lekove na temelju psihodelika, ali bez halucinogenih efekata.

U brojnim daljim istraživanjima se proverava koliko bi ovaj psihodelik mogao da se koristi za lečenje teških depresija ili strahova.

Prirodna droga

Supstancu ne proizvodi samo žaba Bufo alvarius. Taj otrov se nalazi i u nekim biljkama, na primer u semenu i kori jopa, mahunarke koje ima u Južnoj Americi.

Na brojnim područjima se supstance iz jopa već hiljadama godina koriste kao psihodelik.

Interesovanje za žabu Bufo alvarius počelo je šezdesetih godina. U međuvremenu postoje organizovana putovanja, recimo u Meksiko, na kojima se ta i neke druge supstance daju turistima zbog „spiritualnog delovanja“.

Ili kako bi se steklo to iskustvo. Meksiko je jedna od retkih zemalja u kojima je konzumiranje ovog triptomina legalno.

Psihodelici u medicini

Dok lečenje tim supstancama izvan kliničkih studija uglavnom nije dozvoljeno, Australija je od prošle godine dopustila korišćenje MDMA za lečenje posttraumatskih stresnih poremećaja (PTSP).

Psilocibin, koji se dobija iz gljiva, dozvoljen je za lečenje depresija koje se ne mogu drugačije lečiti. Ali, i tu stručnjaci još uvek izražavaju kritike.

Kaže se da je agencija za lekove popustila pod pritiskom javnosti i lobističkih grupa, jer nema dovoljno dokaza da bi se opravdala šira upotreba.

Iz Australijske agencije za lekove kažu da se lečenje odvija uz intenzivnu kontrolu psihijatra i da je ta terapija možda jedina mogućnost za pacijente otporne na druge mogućnosti lečenja.

Važe stroga pravila za izdavanje dozvole ako neki psihijatar želi da upotrebi tu supstancu.

Početkom juna 2024. će i Američka agencija za hranu i lekove raspravljati hoće li preporučiti dozvolu za upotrebu MDMA u terapiji PTSP-a.

Tagovi:

Otrov Halucinacija Depresija Žaba
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Zaštita od poplava

18.mart 2026. M. L. J.

„Berlinski zid“ u Vlasotincu: Šta radi vlast, a šta traže studenti i opozicija

Više od 2.000 građana Vlasotinca potpisalo je peticiju protiv betoniranja obale Vlasine. Studenti su pokušali da spreče radove, ali ih je policija udaljila

Na licu mesta

18.mart 2026. Katarina Stevanović

„Ajde bre“ u Talinu: Srpska kafana bez srpskih sastojaka u digitalnoj Estoniji

U Talinu, prestonici jedne od tehnološki najnaprednijih država Evrope, otvoren je restoran sa srpskom hranom, muzikom i enterijerom. Pomalo paradoksalno, iza njega stoji ruski preduzetnik, recepti stižu iz Zemuna, a sastojci iz Evropske unije od koje se Srbija sve više udaljava

Psi lutalice

Reportaža

18.mart 2026. Milica Srejić

Mitrovica: Kako Srbi i Albanci igraju ping-pong psima

Severna Mitrovica vrvi od pasa lutalica. Kao i u drugim gradovima, ovde ima ljudi koji napuštaju pse ili koji ih truju… ali ovde postoji još nešto – Albanci izbacuju nesretne pse u srpski deo grada, i obratno

Oskar 2026

16.mart 2026. M. L. J.

Holivud protiv Trampa: Ko su ovogodišnji dobitnici Oskara

Najprestižnije filmske nagrade prošle su u znaku politike, američke policijske države i kritika Donalda Trampa i autokratije. Ko su dobitnici Oskara

Dva crvena bolida Formule 1

Rat na Bliskom istoku

16.mart 2026. A.I.

Otkazane trke Formule 1 u Bahreinu i Saudijskoj Arabiji

Zašto su otkazane trke Formule 1 u Bahreinu i Saudijskoj Arabiji koje su bile zakazane za april

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure