img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

 

Depresija i stigma

01. april 2015, 18:03 Ivana Milanović Hrašovec
foto: fonet / ap
Copied

Zabrinuti nad naraslom opasnošću od stigmatizacije lečenih od depresije, stručnjaci su gledali da u medijima što više naglase da je reč o jednom od najčešćih poremećaja, te da čak sam podatak o prethodnom tretmanu lečenja od depresije ne mora ništa da govori o psihičkom stanju osobe danas

Ličnost kopilota Andreasa Lubica i dalje je tajanstvena. Od biografskih podataka koji se iz dana u dan dozirano serviraju, mogu se izdvojiti poneki važni životni činioci, ali nedovoljni za utisak kompletnog psihološkog profila čoveka koji je u smrt navodno odveo 150 ljudi.

Nije jasno ni zašto se sukcesivno, svakodnevno, u medijima saopštavaju delići iz njegovog zdravstvenog kartona, zašto već ne postoji jedinstveno i zvanično saopštenje o tome ko je Lubica lečio i od čega, pogotovo kada i sama lekarska etika u ovakvim situacijama nalaže potpunu otvorenost podataka.

Podsetimo, prvo obrazloženje za ovaj, navodno, samoubilački i masovno ubilački čin bilo je da je Lubica ostavila dugogodišnja devojka. Ubrzo je ipak otkriveno da je Lubic tokom obuke patio od sindroma „burn out“ tj. sagorevanja na poslu, i da mu je još tada dijagnostikovana depresija. Potom, nešto još ozbiljnije: da su pri pretresu njegove kuće pronađeni iscepani papiri, odnosno dokazi da je lečen kod psihijatara i neurologa, da su pronađene i velike količine antidepresiva, te da je onda kada je poslednji put seo u avion u stvari bio na bolovanju i pod terapijom.

Da šok bude veći, u skupu tih informacija negde je rečeno da je Lubic imao napismeno da je „nepodesan za letenje“. Krešendo u prenošenju informacija nije prestajao. Saznalo se i zašto je Lubica ostavila devojka: zbog njegovih naglih promena raspoloženja, a zapamtila je i rečenicu koju je izgovarao – da će učiniti nešto po čemu će ga svi pamtiti. U međuvremenu, njegove kolege su objavile pismo u kojem osuđuju prebrzo donošenje zaključaka o namernom padu aviona i samoubistvu, a sugrađani koji su ga poznavali opisali su da je bio „prilično tih, ali prijateljski nastrojen momak“.

Po novijem, Lubic se bojao da će oslepeti i tako ostati bez posla, a da li je ta navodna ablacija mrežnjače bila stvarna opasnost ili psihosomatski poremećaj ili možda halucinacija koja bi ukazivala na teži oblik psihičkog poremećaja, još uvek se tačno ne zna. Poslednja vest glasi da je Lubic praktično godinama bio lečen od samoubilačkih misli. Na drugoj strani, u zvaničnim saopštenjima Lufthanze odnosno Džermanvingsa stoji da je Lubic imao 630 sati letačkog iskustva, da je pri zapošljavanju prošao psihološku proveru i da pri prošlogodišnjem izdavanju dozvole za jedrilice „nije pokazivao nikakve znake koji bi mogli da ukažu na depresiju“.

Identifikovati osobu koja u sebi nosi visok rizik i za sebe i za druge, objašnjavaju stručnjaci, nije lako. Jedno je depresija, kažu, koja je po definiciji autodestruktivan poremećaj, a sasvim drugo je set ličnih i društvenih faktora iskombinovanih u jednoj ličnosti, koji će u trenutku eksplodirati na posve nepredvidiv način. Zabrinuti nad naraslom opasnosti od stigmatizacije lečenih od depresije, stručnjaci (u ovom slučaju, britanski psihijatri i profesori) gledali su da u medijima što više naglase da je reč o jednom od najčešćih poremećaja, te da čak sam podatak o prethodnom tretmanu lečenja od depresije ne mora ništa da govori o psihičkom stanju osobe danas. Jedan stariji pilot je otvoreno za medije ispričao o dvojici mlađih kolega, kako kaže odličnih pilota, i njihovim stanjima depresije koja su još davno uspešno prevaziđena. Stigma je zapravo ono na šta su zdravstveni stručnjaci u svetu najviše obratili pažnju posle saznanja i komentara o Lubicu, nazivajući je najvećom barijerom pri traženju lekarske pomoći. I to naročito kod letačkog osoblja, koje zbog straha od stigme i gubitka posla nekad ne želi da prijavi ni jedan jedini simptom.

A šta se zaista dogodilo u glavi Andreasa Lubica kada je, verovatno, odlučio da obori avion, da ubije sebe i sve ostale putnike – još uvek je neobjašnjivo. Jer depresija i suicidalne misli ne objašnjavaju do kraja ovaj potez. Morale bi se detaljnije poznavati istorija njegove bolesti, istorija ponašanja, procene lekara i tačna dijagnoza, pa tek onda imati potpuniji uvid, recimo, u kojoj fazi bolesti je zapravo Lubic bio. I da li je reč o neurozi, psihozi ili samom „početku“ psihotičnog stanja, da li je reč o kakvom depresivno-megalomanskom duševnom rastrojstvu u kome se gubi empatija prema drugom i da li je Lubic možda odranije nosio u sebi sociopatske crte koje je vešto skrivao od drugih.

„Bio je srećan zbog svog posla u kompaniji i dobro mu je išlo“, rekao je jedan njegov kolega. „Odavao je utisak momka koji je zadovoljan.“ Samo, svog kolegu Lubic je još i mogao da prevari, ali kompaniji to naprosto nije smelo da se dogodi. Lubic tog dana, a možda i svakog drugog, nije smeo da upravlja avionom, a zašto ipak jeste i kako mu je to uspelo, o tome se još detaljno ne govori.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure