

Istorija nas uči
Pobegli od Istoka, stigli na Istok
Uticaj Rusije na politiku Srbije od Karađorđa do sad, ili: kako smo ginuli da bi Rusija ostvarila svoju interesnu zonu u Evropi i kako smo sami sebi minirali put ka Evropi




Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana
Slike koje generiše veštačka inteligencija danas su igračka dokonih. Mogu da služe za montaže koje nekome mogu da upropaste život. Ili medijima da uštede na fotografima i ilustratorima. Ali, može i drukgačije.
„Ako se koristi kako treba, veštačka inteligencija može da doprinese obnovi klasičnih nauka, ilustrujući klasični svet na način da se u njega uroni“, kaže Gabrijel Zuhtrigel iz Arheološkog parka Pompeja.
Naime, tamošnji arheolozi su prvi put iskoristili veštačku inteligenciju da rekonstruišu izgled jedne od žrtava erupcije vulkana koja je uništila ovaj grad pre gotovo 2.000 godina.


Slika, već na prvi pogled delo veštačke inteligencije, pokazuje čoveka koji se sklanja dok drži činiju iznad glave, sa gorućim Vezuvom u pozadini.
Bazirana je na nedavnom otkriću ostataka odraslog muškarca, tik izvan jedne od južnih kapija grada, koji su bili pored maltera od terakote koji je navodno koristio za zaštitu.
Arheolozi veruju da je muškarca ubila kiša vulkanskog kamenja, u ranim satima drugog dana erupcije, dok je pokušavao da pobegne prema moru. Takođe je nosio lampu i deset bronzanih novčića, navodi se.
Nekada napredni grad Pompeja, oko 25 km jugoistočno od Napulja, zakopan je u erupciji Vezuva 79. godine dok su zgrade, objekti i grafiti ostali ispod metara pepela.
Ponovo je otkriven u 18. veku, a sada je jedno od svetskih najznačajnijih arheoloških nalazišta i jedno od najpopularnijih turističkih mesta u Italiji koje godišnje poseti preko četiri miliona ljudi.
Izvor: Rojters, Arheološki park Pompeji
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Uticaj Rusije na politiku Srbije od Karađorđa do sad, ili: kako smo ginuli da bi Rusija ostvarila svoju interesnu zonu u Evropi i kako smo sami sebi minirali put ka Evropi


Od 2001. do 2007. na Beogradskoj tvrđavi obnovljeno je oko 40 objekata i delova utvrđenja, što je oko 30 000m2 bedema, zidova kapija, mostova... Sad je drveni most ispred Kralj kapije zabetoniran, a deluje da su “Beli orlovi” glavno znamenje ovog kulturnog dobra od izuzetnog značaja


Stigao je novi Džejms Bond, ali ne na velika platna, već na ekrane gedžeta video-igara. Da li je igra prepoznala kakav je Bond potreban današnjem svetu


Prenose utakmica Svetskog prvenstva možete pratiti na kanalima Radio televizije Srbije i televizije Arene Sport


Veštačka inteligencija danas može da obavi mnoge poslove i mnoge ostavi bez posla. Ali ne ume da kreči, promeni svećicu na autu ili postavi pločice u kupatilu. A oni koji umeju, zarađuju sve bolje
Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice
Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve