img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tehnički aspekt digitalizacije

Pripreme za novi TV ugođaj

22. decembar 2010, 14:27  
Copied

U procesu digitalizacije, glavni posao RTS-a je da proizvede televizijski signal koji odgovara novim tehničkim pravilima i standardima. Takav signal predaje se terminalu, odnosno Javnom preduzeću Emisiona tehnika i veze, koje ga dalje distribuira gledaocima u čitavoj zemlji.

U tehničkom smislu, postoje dva glavna zahteva prilikom pravljenja slike: da ona bude digitalna, i da odnos stranica te slike bude 16:9, a ne kao do sada 4:3 (vidi ilustraciju).

Milena Vučetić, tehnička direktorka RTS-a, objašnjava da se sa digitalizacijom u suštini proces pravljenja slike ne menja mnogo, jer je ova televizija još devedesetih godina, kada su počeli da rade sa različitim uređajima za digitalne efekte, ušla u digitalnu sferu. Sredinom devedesetih svi značajni proizvođači profesionalne ENG opreme emigrirali su na digitalni zapis, pa je i RTS 1996. godine usvojio kao standard DVCPRO format za snimanje i emitovanje programa.

„RTS nema problem sa emitovanjem digitalnog signala, već sa firmatom slike. Mi u velikoj meri koristimo uređaje koji ne mogu da proizvedu sliku sa odnosom stranica 16:9 – tu uglavnom mislim na kamere, one su najveći problem. Kada kamera proizvede 16:9 sliku, onda je i sve dalje u lancu takođe podržava. Podržana je čak i HD slika koja će doći kasnije. O tome smo vodili računa prilikom nabavke opreme“, kaže Vučetićka.

Postojeće kamere koje snimaju samo 4:3 sliku kupovane su oko 2000. godine, posle bombardovanja Srbije, kada se o digitalizaciji nije mnogo razmišljalo, i kada su 16:9 kamere bile drastično skuplje. Međutim, već 2003. godine za opremanje studija u Košutnjaku nabavljane su kamere koje mogu da snimaju u 16:9 formatu.

Međutim, postoje i drugi načini na koje se 4:3 slika može pretvoriti u 16:9, ukoliko je to nužno. Na primer, slika može da se raširi po horizontali, a zatim iseče s gornje i donje strane, tzv. letterbox ili da se „kropuje“, tako da se dobije traženi odnos stranica, odnosno da joj se pridoda maska sa leve i desne strane, pa se na taj način popuni ceo ekran. Upravo na ovaj drugi način rešen je problem sa arhivskim materijalima koji se emituju na programu RTS Digitala jer su oni izvorno snimljeni u 4:3 formatu. Zato imamo onu prepoznatljivu sivu masku s leve strane koja popunjava sliku do odgovarajućeg odnosa stranica.

Sve ovo znači da bi RTS tehnički već sada mogao da ispuni najosnovnije uslove za emitovanje digitalne slike. Međutim, da li to znači i da ćemo u trenutku kada Srbija pređe na digitalno emitovanje moći da gledamo neku fudbalsku utakmicu u visokoj definiciji, na 16:9 formatu?

„Već u ovom trenutku možemo da emitujemo takvu sliku, a onaj ko ima digitalni tjuner može da je gleda na našem test kanalu koji se emituje sa Avale“, kaže Milena Vučetić. „Važno je da gledalac ima LCD ili plazma televizor sa DVB-T ili DVB-T2 tjunerom i da podržavaju MPEG-4. Trenutno testiramo i 5:1 surround zvuk, pa se pojedini programi na test kanalu već emituju na takav način“, objašnjava ona.

Pomenuti terminu DVB-T2 i MPEG-4 su veoma značajni za razumevanje tehničkog aspekta pravljenja i distribucije TV slike. DVB-T2 (od Digital Video Broadcasting — Terrestrial) označava evropski standard za emitovanje digitalne televizije zemaljskim putem. Standard DVB-T je prva usvojila Velika Britanija još 1997. godine, a DVB-T2 je sledeća generacija i on tek sada ulazi u upotrebu. Koristi se u Italiji, Velikoj Britaniji i Švedskoj, i u tom smislu Srbija je izabrala napredniji standard koji će biti opšteprihvaćen u trenutku kada naša zemlja uhvati korak sa digitalizacijom.

MPEG-4 je oznaka za način kompresije audio i video podataka i takođe je reč o unapređenom standardu u odnosu na MPEG-2, koji se uglavnom koristi u evropskim televizijama.

Milena Vučetić objašnjava da ova dva pojma za građane u praktičnom smislu znače samo to da će imati veći izbor programa. „Ta tehnologija omogućiće nam da u etru imamo, kako se planira, četiri multipleksa. Multipleks je grupa kanala koja se emituje na istoj frekvenciji. Ako bismo koristili DVB-T standard i MPEG-2 konverziju, u jednom multipleksu bi moglo da stane najviše šest kanala. Međutim, Srbija će primenjivati noviji DVB-T2 standard, koji je podržan MPEG-4 konverzijom, pa će obrada signala za prenos biti kvalitetnija. Umesto šest, u jednom multipleksu na istoj frekvenciji može da se prenese 14 kanala standardne definicije. Unapređenjem ovih standarda prenosi se drastično manje podataka do televizora, a kvalitet slike je isti ili bolji“, objašnjava ona, dodajući da je u analognom domenu bilo mnogo lakše opisati i preneti sliku. Sada, svaka tačka na ekranu treba da bude opisana nulama i jedinicama. Što je kvalitetnija slika, tj. veća rezolucija, taj broj je veći.

NOVO I STARO: Milena Vučetić, tehnička direktorka RTS-a, na ekranima formata 16:9 i 4:3
NOVO I STARO: Milena Vučetić, tehnička direktorka RTS-a, na ekranima formata 16:9 i 4:3
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Velike vrućine

07.avgust 2025. N. M.

Sledi još jedan toplotni talas, temperature i preko 38 stepeni

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) već od sutra (8. avgust) se očekuje porast temperature koja će ići i do 35 stepeni Celzijusa. Za vikend u nekim mestima i preko 38 stepeni

Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Razgrađivanje plastike

06.avgust 2025. Luka Stokić (DW)

Revolucionarno otkriće u Srbiji: Crvi koji jedu stiropor i prave đubrivo

Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure