img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novac Đoković

Pred početak naplate

14. septembar 2011, 00:41 Slobodan Georgijev
fotografije: reuters
Copied

Prvo mesto na ATP listi i istorijska sezona tek treba da budu potvrđeni komercijalnim uspehom, ali kakve to veze ima sa životom u Srbiji

Vrhunski sport i način na koji se u njemu zarađuje novac može da bude dobar pokazatelj i za obične ljude. Dve kategorije uspevaju da na tržištu, dakle, van terena, naplate ono čime izazivaju divljenje na terenu: istinske lepotice i velemajstori sporta.

Pogledajte tenis: godinama unazad najviše zarađuju, prema listama koje američki magazin „Forbs“ objavljuje svakog leta, Marija Šarapova i Rodžer Federer. Šarapova svakako nije najbolja koja je igrala tenis, zapravo, daleko je od tog kluba, poslednjih sezona ne igra značajnu ulogu jer je bila dugo povređena, ali uspeva da zaradi preko 24 miliona dolara godišnje, od čega najmanji deo čini novac zarađen na turnirima.

LIKOVI SVETSKE REKLAME: Marija Šarapova,…

U poslednjih godinu dana Federer je imao najslabije rezultate još od 2002. ali ga to nije sprečilo da na račun svog imena i dokazanog majstorstva, aure najvećeg igrača svih vremena, zaradi više od 47 miliona dolara između jula 2010. i jula 2011. godine.

NOVO LICE SRBIJE: Pored toga, osim u državama gde narod zaista nema šta drugo da radi nego da gleda mečeve koji traju satima, tenis nije nešto što ima visoke TV rejtinge i u tom smislu nije lukrativan sport.

Gde je tu Novak Đoković, mladić sa prebivalištem u Monte Karlu i trenutno najbolji teniser na svetu, i zašto izgleda da se njegov „komercijalni kapacitet“ prepoznaje u najvećoj meri kao „lice nove Srbije“ – prema shvatanju u Srbiji – a ne i kao lice za koje bi jedan „Žilet“ dao milione dolara za pojavljivanje u njihovim reklamnim kampanjama? A Novak ima izrazito oštru bradu.

…Endi Mari,…

Superiornost koju je ove godine pokazao na svim podlogama još uvek nije naplatio kod velikih sponzora. Prema „Forbsovoj“ listi on je ukupno zaradio nešto preko 18 miliona dolara, s tim što je gro tog novca zarađen posle hektolitara znoja prolivenog na teniskim terenima.

Đoković skoro da u potpunosti živi od svog rada, a na „ime“ dobija znatno manje od svojih glavnih konkurenata. Od njega, na polju reklama i unosnih ugovora više zarađuju i Endi Mari i Endi Rodik, koji su daleko iza po rezultatima, ali je njihovo ime prepoznato kao značajno u svetu oglašavanja. Đoković, koji je poslednje četiri godine u apsolutnom svetskom vrhu, nije još uvek uspeo da zagrebe sa stola velikih kompanija koje svoje brendove vezuju za ime vrhunskih ili lepih sportista i sportistkinja.

Na listi njegovih sponzora su samo proizvođači sportske opreme Hed i „Serđo Takini“, nemački Fitlajn i Telekom Srbija. S druge strane, pored ogromnih ugovora sa Najkijem, Federer i Nadal „vuku“ za sobom „domaće kompanije“ koje em dobijaju kod kuće, kod publike u Španiji odnosno Švajcarskoj, em postaju međunarodno poznati brendovi.

…Endi Rodik…

MIRSADOV AKSIOM: Revolucija za koju je u najvećoj meri na globalnom nivou zaslužan Dejvid Bekam, fudbaler LA Galaksija a ranije Mančester junajteda, Reala i engleske reprezentacije, postavši u devedesetim najveća pop zvezda sporta, utabala je stazu koju danas slede svi koji nešto znače u svetu industrije sporta i marketinga, pa se krilatica „uzmi sve što ti fudbal pruža“ (autor Mirsad Baljić, FK Željezničar iz Sarajeva) pretvorila u „uzmi sve što ti reklamne agencije pružaju“, a ono sa terena ostaje za kikiriki i semenke.

Đoković nije Bekam svetskog tenisa, ali će ubuduće verovatno zarađivati znatno više nego što je to danas slučaj. Njemu se „spočitava“ što je iz velikog Adidasa prešao u lokalni „Serđo Takini“ brend, ali izgleda da je to bila strateška odluka porodice Đoković, koja kroz svoju kompaniju Femili sport pokušava da proširi poslove na region Balkana i šire u svojstvu zastupanja ove italijanske modne kuće. Često se govori da je Đokovićev šarm nešto čime on pleni, ali to može da bude dvosekli mač u svetu marketinga, osim ako neko ne proceni da je njegov talenat za imitaciju nešto na čemu se može postaviti reklamna kampanja.

S druge strane, fizička superiornost koju demonstrira poslednjih godinu dana, koja ga je dovela do pozicije Nea svetskog tenisa (Nadal je agent Smit iz trilogije Matriks), nešto je na čemu će agencije koje se bave prodajom njegovog imena još morati da rade. Zvuči i izgleda sjajno kada vidimo da Novak igra kolo na velikoj američkoj televiziji kod Džeja Lenoa, ali to neće prodati ni srpsku šljivovicu ni već pominjani Žilet.

Kod kuće, u Srbiji, stvari su nešto drugačije. Novak je maneken Telekoma Srbija i pojavljivao se u najavi akcije „Očistimo Srbiju“ koju je sprovodilo Ministarstvo za zaštitu životne sredine, rudarstvo i prostorno planiranje. Kolika je vrednost ugovora sa kompanijom Telekom ne znamo, njihov logo stoji na sajtu ovog tenisera. Za učešće u kampanji Ministarstva na čijem je čelu Oliver Dulić Novak je – odnosno kompanija Femili sport – „prihodovao“ nešto preko 23 miliona dinara u 2010. godini, a za 2011. se procenjuje da je ta suma još veća. Na Đokovićevom zvaničnom veb-portalu nema logoa ni ove akcije ni ove institucije, a isti je slučaj i sa portalom turnira Belgrejd open i kompanije Femili sport.

…i Goran Bregović, koji sam sebi određuje cenu

PORODIČNA POSLA: Izgleda da je Novak pozajmio deo svoje harizme porodičnom preduzeću, što je na liniji ranije izjave njegovog oca Srđana da su svi njegovi uspesi zapravo delo kolektiva porodice/familije Đoković, što nije novost u svetu sporta, naročito u tenisu. Ono što se do sada nije dogodilo jeste da osim podrške iz ovih državnih/javnih fondova, Đoković ili nije bio prepoznat ili nije mogao da bude plaćen od strane domaćih kompanija, što manje govori o njemu a više o generalnom zdravstvenom kartonu srpske/regionalne privrede. Srbija, odnosno njena privreda i njeni preduzetnici za sada jesu mali za tako veliko svetsko ime, što ne znači da se situacija neće promeniti u narednim godinama. Možda će sa hrvatskim ulaskom u Evropsku uniju Agrokor prepoznati značaj Đokovića u regionalnim okvirima, ili će Crna Gora i Bugarska reklamirati svoje more sa Đokovićem kao manekenom. Možda Turkiš erlajns, koji se pominje kao potencijalni partner srpske nacionalne avio-kompanije, odluči da, pored Karoline Vožnjacki, promoter njihove nove biznis klase bude baš Novak Đoković.

A možda se dogodi da ovaj teniser za godinu-dve ponavlja rečenicu potencijalnim kupcima njegovog imena, onu koja se često pripisuje drugoj globalnoj zvezdi sa „ovih prostora“, Goranu Bregoviću: „Šta ću vam ja, to vam je skupo.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure