img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbor košarkaškog selektora

Pešić po drugi put među plavima

28. decembar 2005, 19:07 Vladimir Stanković
Copied

Poslednji "zlatni selektor" (EP u Istanbulu 2001, SP u Indijanapolisu 2002) zatražio "tajm-aut" do 1. februara, ali sve upućuje da će se vratiti na mesto uspeha ako njegovi uslovi (ne samo materijalni) budu ispunjeni

Stručni savet Košarkaškog saveza Srbije i Crne Gore, naš trust košarkaških mozgova sa gomilom nacionalnih i internacionalnih titula sa klubovima i reprezentacijama, predložio je u subotu 24. decembra jednoglasno (bili su odsutni samo poslednji selektor Željko Obradović i Dražen Dalipagić) Svetislava Pešića za novog selektora košarkaške reprezentacije. Prisutni Pešić, i sam član Stručnog saveta, zatražio je malo duži tajm-aut, do 1. februara, pre nego što kaže svoje konačno „da“ ili, možda, „ne“. U ovo drugo, kako danas stvari stoje, malo ko veruje i niko zato i ne pomišlja na rezervno rešenje. Ali bez obzira na to što sve upućuje na zaključak da će se trofejni trener vratiti na kormilo reprezentacije koja je s njim na klupi ostvarila dva poslednja velika uspeha (zlatne medalje na EP-u u Istanbulu 2001. i Svetskom prvenstvu u Indijanpolisu 2002), određena doza opreznosti nije na odmet. Zapravo, problem u narednom periodu neće biti sam Pešić, koji je intimno u sebi prelomio povratak, već ispunjenje uslova koje će bivši/budući selektor postaviti.

DIVAC KAO KIŠOBRAN: Kada je reč o uslovima, ne radi se samo o njegovoj godišnjoj plati. Savez ima para da pristojno nagradi selektora, kao što je to i dosad radio, tim pre ako ovaj prihvati da bude profesionalac, odnosno da radi samo taj posao. Radi se o ekipi ljudi s kojom bi selektor želeo da radi. I nije reč samo o onom čisto stručnom delu koji podrazumeva pomoćnike i saradnike svih vrsta, već o nekoj vrsti „institucionalne zaštite“, jer je selektor svestan da od verbalne podrške koju će dobiti u čašu imenovanja vrlo brzo neće imati ništa i da će jos brže početi da se sreće sa gomilom problema, od praktičnih do globalnih. Zato će Pešić, paralelno sa rešavanjem svog statusa u Lotomaci iz Rima, sa kojom ima ugovor da kraja naredne sezone, tražiti određene garancije od KSSCG-a.

Pre svega, Pešić hoće Vladu Divca, i to ne samo kao člana stručnog štaba već i kao člana budućeg proširenog Upravnog odbora u kome bi Divac, po Pešićevoj viziji, trebalo da bude „zadužen za reprezentaciju“. Pešićeva logika je jasna i krajnje racionalna: čovek Divčevih kvaliteta i ugleda bio bi idealno rešenje za mnoge probleme, od krajnje osetljivog odnosa sa sujetnim igračima preko, veze sa medijima do odnosa sa sponzorima. Divac je jedna od najomiljenijih ličnosti u zemlji, čovek neokaljanog lika, moralne čistote i dokazanog patriotizma, uprkos svemu što mu je njegova rođena zemlja radila, od saplitanja pri pokušaju kupovine „Knjaza Miloša“ do krivične prijave zbog „neispunjene vojne obaveze“.

Pešić ima odličan odnos sa Divcem još iz vremena kada ga je trenirao u kadetskoj i juniorskoj reprezentaciji 1985–1987. godine. Uostalom, Divac se 2002. vratio u reprezentaciju uglavnom zbog njega i sada je takođe spreman da pomogne. Po isteku ove sezone, u kojoj drugu godinu ugovor sa Lejkersima odrađuje kao njihov skaut za Evropu, Divac se sa porodicom vraća u Evropu. Odabrao je Madrid za mesto boravka, biće na dva i po sata od Beograda. Međutim, neće biti lako ubediti ga da prihvati ono što od njega traži Pešić jer bivši as stoji na stanovištu da se ne angažuje u KSSCG-u dok u njemu „sede neki ljudi“. U razgovoru za „Vreme“ Divac je potvrdio da je sa Pešićem obavio prelimanarni razgovor na tu temu i da je „spreman da pomogne“, ali svoje angažovanje uslovljava „odlaskom ljudi koji su doveli do ovakvog stanja“. Divac je takođe protiv proširenja Upravnog odbora jer misli da bi se angažovanjem novih ljudi samo ojačala pozicija postojeće strukture na vlasti. Pešić, s druge strane, misli da proširenje Upravnog odbora ima smisla ako u rukovodstvo uđu pravi ljudi, oni koji hoće, mogu i znaju da pomognu. Pešićeva je ideja da u Upravnom odboru bude i jedan član Stručnog saveta (recimo, najstariji i u neku ruku „pater familias“ među našim uglednim trenerima, Dušan Ivković), čime bi se obezbedila direktnija veza između stručnog tela koje po imenima zvuči strahovito autoritativno, ali koje u praksi nema gotovo nikakav uticaj ni na šta. Funkcija Stručnog saveta svela se, nažalost, samo na predlaganje selektora A selekcije i mlađih kategorija, a posle sav posao i sva odgovornost padaju na pleća selektora.

JEDINSTVO NEJEDINSTVENIH: Činjenica da je Stručni savet jedinstveno predložio Pešića kao jedino moguće rešenje za izlazak iz krize samo potvrđuje ozbiljnost situacije u kojoj se naša košarka našla. Ujedinjenje oko Pešića nije samo rezultat slepog poverenja u njegove trenerske i ostale kvalitete već i posledica opasnosti da se (i) njihov trenerski autoritet (a i cena) u inostranstvu ne uruši posle serije neuspeha reprezentacije. Fama o najboljoj (srpskoj) trenerskoj školi na svetu stvorena je prvo na uspesima državnog tima, a tek kasnije su pridodati uspesi sa domaćim i inostranim klubovima. Pešić je odabran i zato što drugi ne mogu (Maljković i Ivanović jer rade u Španiji čija liga zabranjuje rad u klubu i reprezentaciji), neće (Ivković, povukao se još 1996), ili njih neće (Vujošević, Šakota, Slavnić, Đurović) iz ovog ili onog razloga.

Članovi Stručnog saveta i uopšte trenerski krem zemlje nisu u međusobno dobrim odnosima, ma koliko se trudili da to zabašure. Svi koji su iole u košarci znaju ko je s kim dobar, ko koga privatno ogovara kako stigne i gde stigne. Njihovoj sujeti, ljubomori i zavisti kao da nema kraja. Vremena u kojima su makar dvojica u lošijim odnosima bila retkost a svakodnevna razmena informacija uobičajena praksa, na opštu korist, pripadaju prošlosti. Našim trenerima doskora niko nije mogao da proda „rog za sveću“ jer je uvek postojao kolega koji je već trenirao dotičnog igrača ili ga poznaje iz zemlje u kojoj radi tako da je informacija uvek bila pravovremena i tačna. U noći u kojoj je Pešić predložen čuli su se zluradi komentari da je on pristao „zato što je pred otkazom u Romi“, dok je Miroslav Nikolić Muta, trener bez posla, ovako prokomentarisao „jedinstvo“ Stručnog saveta:

„Toliko su jedinstveni da su otišli na večeru u tri kafane…“

Utisak je, međutim, da su stručnjaci ovog puta zaista jedinstveno zabrinuti za budućnost reprezentacije jer su svesni da dalje rušenje godinama sticanog ugleda u perspektivi može da komplikuje i njihove lične situacije i planove. Zato su spremni da podrže Pešića, ali sada je na potezu novi predsednik KSSCG-a Goran Knežević, koji ima šansu da pokaže da li je on pobedio na izborima zato što vredi ili zato što je izgubio njegov protivkandidat i prezimenjak Duško Knežević. Goran ima šansu da pokaže da nije ničiji pulen i da je samo čovek košarke. Od njegove spremnosti da razume Pešića i ispuni najveći deo onoga što će on od njega tražiti zavisi da li ćemo 1. februara čuti očekivano i priželjkivano Pešićevo „da“. Selektor, kao i svaki mandatar, ima pravo da bira ministre i saradnike, i Pešić ne bi trebalo da bude izuzetak. Ako se to shvati, možda dobijemo selektora do Olimpijskih igara u Pekingu 2008. sa šansom da na narednim velikim takmičenjima, SP-u u Japanu 2006, EP-u u Španiji 2007. i Olimpijadi u Pekingu, vratimo bar deo poljuljanog ugleda.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr