Različite verzije likova Dedpula spojene su u jedan kako bi savladao moćnog nagativca koji preti svemu dobrom i nevinom. Tako je stvoren Korpus Dedpula, prijemčiv antijunak posebno zbog referenci na poznate nam pojmove aktuelne pop scene
Dedpul je nesumnjivo jedan od trenutno najpopularnijih strip likova. Neću ga nazvati junakom, tokom svog skoro 30-godišnjeg pop-kulturnog postojanja pokazao je da je suprotno od toga, da je antiheroj. Njegova glavna karakteristika, koja ga izdvaja od ostalih superheroja Marvel kuhinje, jeste autentičan i provokativan humor. U Korpusu Dedpula, priči u dva dela koju je nedavno objavila Čarobna knjiga, prikazan je kao skup njegovih raznih verzija.
Korpus Dedpula- naslovna strana…
U Korpusu se te verzije radikalno razlikuju. Osim standardnog Dedpula, pojavljuje se i u obliku psa, žene i bestelesnog zombija. Spaja ih potreba za čestim doskočicama, za koje nije potrebno spomenuti da ih ovde ima dosta.
Zaplet je prilično jednostavan: protagonisti stripa, Dedpuli iz različitih, paralelnih svetova, ujedinjuju se kako bi se suprotstavili velikom, moćnom negativcu koji svojim zlim planom preti svemu dobrom i nevinom. Od nastanka do skorijih serijala, Dedpul je zadržao prepoznatljiv duh i karakteristsike. Avanture mogu biti prizemnije ili nadrealnije, ali Dedpul će skoro uvek predstavljati haotični, neočekivani element – šizofrenog plaćenika sa regenerativnim sposobnostima, raznolikim arsenalom i konstantnom potrebom za pričanje šala. Kakav nemir ovo može da izazove ako se umnoži, prikazano je u Korpusu Dedpula.
Ova premisa je samo izgovor za gomilu doskočica i šala koje Dedpul, u svojim različitim verzijama, izgovara. Interakcija verzija je glavni cilj stripa, pa pisac Viktor Gišler, koji je potpisao nekoliko Depdpulovih avantura, pozadinsku priču gradi tako da ona deluje skrajnuto i naivno, kako bi se što više istakla ona osnovna, zbog koje je Korpus i nastao. Veći deo zapleta odvija se u svemiru, zbog čega su neizbežne naučnofantastične reference i aluzije na popularna dela iz ovog domena.
Korpus Dedpula nije strip koji će redefinisati naslovnog junaka, ili predstaviti novu, drugačiju interpretaciju. Ovo nije nužno kritika, jer Korpus Dedpula ima samo jedan cilj – da pruži zabavu na već poznat način. Taj način je svojevrsna “Dedpul formula”, s kojom se domaća publika već susretala: mnogo nasilja, humora, pop-kulturnih referenci i ne mnogo razmišljanja o samom sadržaju. Izbor crtača Roba Lajfelda takođe ide u korist ovakve slike Dedpula. Iako su Lajfeldovi crteži često generički i nehajno odrađeni, važno je spomenuti da je on jedan od stvaralaca Dedpula, pa lako upotpunjuje spomenutu formulu.
U njegovom domaćem izdanju, šale su izmenjene i lokalizovane. Kao ostala Dedpul izdanja, i ovo je preveo Draško Roganović. Prepoznatljiv stil njegovog prevoda sadrži reference, fore, doskočice domaće pop-kulturne scene iz različitih vremenskih perioda. Tako, na primer, glavno prevozno sredstvo protagonista, veliki svemirski brod, u domaćoj verziji nazvan je po filmskoj divi Miri Furlan, dok su plavi vanzemaljaci – Štrumfovi. Sloboda u prevođenju je i najvažnija karakteristika ovog izdanja, i čini da banalnost radnje i slaba karakterizacija postaju manje primetne, a svaka nelogičnost se lako oprašta zbog simpatičnih dosetki, poput onih u scenama borbi – “picousti” ili “mandarinko”.
Dedpul je svestan da je u stripu, zbog čega često “razbija četvrti zid”, obraćajući se direktno čitaocu. Zbog toga, različita spominjanja domaćih glumaca, muzičara i istorijskih događaja imaju određenog uvrnutog smisla. Nije teško priznati da se Dedpul, nakon više izdanja, odomaćio kod ovdašnje publike i stvorio svoj lokalni izraz. Starije čitaoce će podsetiti na Alana Forda, Džonija Logana, dok bi mu savremenije kolege mogli biti stripovi autora Zerocalcarea. Svrstati Dedpul stripove u isti red sa Alanom Fordom nije malo dostignuće, zbog čega bi sigurno mogli da zaintriguraju i starije čitaoce.
Korpus Dedpula je pre svega namenjen ljubiteljima ovog heroja i njegovih prethodnih avantura. Ostale čitaoce, iako možda odbije nelogičan i pomalo detinjast zaplet, nesumnjivo će zabaviti humor, slobodan prevod i različite domaće reference, i može biti povod za čitanje i drugih Dedpul priča.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na današnji dan pre 27 godina NATO je počeo da bombarduje Srbiju i Crnu Goru. Potmule eksplozije, štektanje protivvazdušne odbrane, siktanje krstarećih raketa, zavijanje sirena za uzbunu, vanredno stanje, kolaterlna šteta, civilne žrtve, gušenje medija, Kumanovski poraz, povlačenje vojske i policije sa Kosova urezali su se duboko u srpsko kolektivno pamćenje i dan danas izazivaju kod mnogih građana antizapadna osećanja. Objavljujemo šta je ekipa izveštača „Vremena“ zabeležila prvih dana bombardovanja u vanrednom izdanju 27. marta 1999.
O razlici između benignog identitetskog liderstva, koje neguje demokratiju iznutra i promoviše harmoniju i uključivost spolja, i toksičnog liderstva, koje podrazumeva tiraniju unutar grupe i podsticanje antipatija prema drugim grupama, i o još mnogim detaljima o onima koji su na čelu društva
Više od 2.000 građana Vlasotinca potpisalo je peticiju protiv betoniranja obale Vlasine. Studenti su pokušali da spreče radove, ali ih je policija udaljila
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!