
Psihologija
Život pod rafalom loših vesti
Sa medija i pogotovo društvenih mreža čeka nas baražna paljba loših vesti. Kako ne potonuti u njih, a ipak znati šta se dešava oko nas
Na reci Đetinji, ispod zidina srednjovekovnog Užica, nalazi se mala hidroelektrana „Pod gradom“ – pionir primene Teslinog višefaznog sistema naizmenične struje
Najstarija hidroelektrana u Srbiji, male HE „Pod gradom“ nalazi se u Užicu, na reci Đetinji, ispod zidina srednjovekovnog grada, po čemu je i dobila ime. Danas je spomenik kulture i ponos je „Elektroprivrede Srbije“.
Još je svetski poznati stručnjak sa prelaza 19. na 20 vek Đorđe Stanojević predložio Užičanima da iskoriste snagu Đetinje za rad pogona u Tkačkoj radionici i da podignu hidroelektranu. Preduzimljivi Užičani shvatili su da elektrika vodi boljitku, osnovali su akcionarsko društvo i uz veliku svečanost položen je kamen temeljac. Elektrana je počela da radi na Svetog Iliju, 2. avgusta 1900. godine. Toga dana Užice je dobilo javno električno osvetljenje, mašine u Tkačkoj radionici imale su električni pogon, a oko 400 domaćinstava uvelo je elektriku u svoje domove.
Opremu za hidroelektranu odabrao je i naručio pomenuti srpski naučnik Đorđe Stanojević. I to ne bilo kakvu, već onu koja je omogućila primenu Teslinih principa u radu elektrane i u prenosu električne energije. Hidroelektrana „Pod gradom“ je prva u Srbiji koja je radila po Teslinom višefaznom sistemu naizmenične struje. Oprema je dopremljena železnicom iz Beča i Budimpešte do Kragujevca, a onda je utovarena na rabadžijska kola koja je vuklo šest pari volova, preko visova Jelice i strmog Potajnika do Užica.
Kompleks „Pod gradom“ danas predstavlja tehničku, kulturnu, muzejsku i turističku celinu.
Šest kilometara uzvodno od Užica, 1929. godine podignuta je i druga hidrocentrala na Đetinji – HE „Turica“. Posle Prvog svetskog rata bila je sve veća potreba za električnom energijom – ne samo Tkačke radionice već i običnog sveta. Elektrifikacija u Srbiji bila je u zamahu i električna energija nije više bila luksuz već osnovna potreba.
Sa medija i pogotovo društvenih mreža čeka nas baražna paljba loših vesti. Kako ne potonuti u njih, a ipak znati šta se dešava oko nas
Nepune dve godine pošto je svečano otvorena, železnička stanica „Beograd Centar“ – poznatija kao Prokop – suočava se sa problemima. Pukotine u peronskim gredama i nedovoljna armatura zahtevaju rekonstrukciju, a nadležni su već pokrenuli postupke za odobrenje radova, piše „Forbes Srbija". Oglasila se je i „Infrastruktura železnice Srbije“, koja tvrdi da je železnička stanica u Prokopu bezbedna za korišćenje, kao i da se planirani radovi na ojačanju peronskih greda odnose se na one koje su izgrađene 1997. godine
Manifest protiv kolonijalne vlasti, analiza različitih mehanizama ekonomske eksploatacije, ali i autobiografija sina roba, i naličje razvijenog društva Holandije – sve to je knjiga Antona de Koma Mi, surinamski robovi
Osim luksuznih hotela, apartmanskih naselja i golf terena, poluostrvo Luštica u Boki kotorskoj krije i brojne prirodne, istorijske i arhitektonske bisere koje je najlakše istražiti na dva točka
Novak Đoković savladao je Flavia Kobolija u četvrtfinalu Vimbldona i pobedu proslavio uz novu turu pumpanja pred londonskom publikom, nastavljajući podršku protestima u Srbiji. U polufinalu ga čeka prvoplasirani na ATP listi Janik Siner
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve