img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija tepiha

Letećim tepihom kroz vekove

06. maj 2009, 12:46 Goran Kosanović
Copied

Tepih je jedan od nezamenljivih elemenata u dekoru i opremi svakog doma, pa je stoga kroz istoriju i njegova funkcija bila u zaštiti od niskih temperatura i prašine, ali i estetska, umetnička i dekorativna, da ulepšava prostor u kome provodimo vreme. Takođe, tepih predstavlja formu vizuelnog izražavanja koja je kod nepismenih nomada zamenjivala pismo, a u mnogim delovima Orijenta to predstavlja i danas. Osim toga, dobar i bogato dekorisan tepih oduvek je bio i stvar prestiža jer je odslikavao bogatstvo i moć njegovog vlasnika. Pošto je tepih, u odnosu na druga umetnička dela kao što su vajarska ili slikarska, načinjen od manje trajnih materijala, a i zbog svakodnevne upotrebe, broj sačuvanih tepiha iz najranijih vremena je veoma mali i uglavnom na nivou fragmenata ili posrednih dokaza. Tako mi danas imamo samo pretpostavke o nastanku i počecima izrade tepiha

Izraz „orijentalni tepih“ označava tepih sa Istoka i može se s pravom odnositi na bilo koji tepih orijentalnog porekla, bez obzira na izgled ili način izrade. Izraz se obično koristi da opiše tepihe izrađene ručno, po tradicionalnim metodama u prostranim oblastima Anadolije (Turska), Persije (Iran), Avganistana, Belukistana, Turkmenistana, na Kavkazu, u nekim delovima Indije, u Kini, Pakistanu i delom na Balkanu (Rumunija, dok su kod nas poznati pirotski ćilimi).

Iran/Persija

Persijski tepisi su vrhunac umetničkog izraza a izrađuju se već 2500 godina. Persijski tepisi spadaju u grupu orijentalnih tepiha i njihovi su najznačajniji i najkvalitetniji predstavnici kako po kvalitetu izrade i dizajnu tako i po tradiciji i reputaciji koju uživaju u svetu.

Prvi dokumentovani dokazi o postojanju persijskih tepiha dolaze iz kineskih tekstova koji opisuju tepihe iz vremena Sasanid dinastije (224–641). Huan Tsang, kineski putopisac iz sedmog veka nove ere, pisao je u svojim rukopisima o umetnosti izrade persijskih tepiha. Posle perioda dominacije arapskih kalifata Turci Seldžuci su osvojili Persiju. Njihova vladavina od 1038. do 1194. godine bila je značajna za proizvodnju persijskog tepiha. U provincijama Azerbejdžan i Hamadan, gde je uticaj Seldžuka i najduže trajao, turski čvor se koristi i dan-danas.

Turska

Među najpoznatijim proizvođačima tepiha na svetu smatraju se majstori ovoga zanata koji dolaze iz Turske, tačnije iz Anadolije. Pretpostavlja se da su upravo iz Turske, a preko Venecije u XVI veku tepisi stigli u Evropu. Mnogi evropski slikari kao Lorenco Loto, Holbein i Vermer svoju umetnost predstavljaju preko tapiserija, koje u to vreme doživljavaju veliku popularnost naročito na evropskim dvorovima.

Centralna Azija

Region Centralne Azije spada u sam vrh svetske proizvodnje tepiha. Avganistan, Turkistan, Uzbekistan, Kazahstan i Mongolija su zemlje sa istorijom izrade tepiha dužom od 2000 godina.

„Ratni tepisi“

Koliko je duboka tradicija izrade tepiha za narode Avganistana govori i podatak da su tokom sovjetske invazije na ovu zemlju 1979. godine i nešto kasnije, kada su Sovjete zamenili Amerikanci (2001), u lokalnim manufakturama nastali „ratni tepisi“.

Indija i Pakistan

Prvi izrađeni tepisi u Indiji vezuju se za vreme vladavine dinastije Mogul (1556–1602) u gradovima Agra, Sikri i Lahor. Na početku, pod uticajem persijskih tepiha, vrlo brzo uspevaju da proizvedu tepihe sa autentičnim dizajnom i načinom izrade koji se i do danas primenjuje. Klasični indijski tepih karakterišu žuta, pink, svetloplava i zelena boja.

Maroko

Kraljevinu Maroko pored arapskog naroda čine i mnoga nomadska plemena kao Berberi, Beduini, Kurdi i Persijanci koji su sa sobom doneli i izradu tepiha. Zbog izuzetno surovih vremenskih prilika (preko dana temperatura dostiže 50 stepeni dok se preko noći spušta i ispod nule) mnoga nomadska plemena bila su primorana da izrađuju tepihe da bi se zaštitila. Tepisi su izrađeni u atraktivnim bojama, geometrijskog dizajna i primitivnog kvaliteta u izradi.

Kina

U Kini imamo nekoliko glavnih centara izrade tepiha koji su poznati širom sveta. Peking, Tientsin, Suijan i Kansu su samo neki od gradova gde je tradicija izrade tepiha stara stotinama godina. U zavisnosti od grada ili regiona koriste se i različiti likovni motivi u izradi tepiha. Najčešći motivi su cveće, ptice, drveće i zmajevi, ali se mogu sresti i razni geometrijski oblici kao trouglovi i svastika.

Francuska

Francuski kralj Henri VI pokrenuo je 1608. godine inicijativu za proizvodnju tepiha. Simon Lurdet je postavljen za direktora novonastale fabrike, koja se uskoro seli u zapadni Pariz u fabriku Savoneri. Najpoznatiji primerci iz ove fabrike, 105 komada, nisu nikada stigli u Luvr, već su prosleđeni u palatu Versaj. U mestu Obuson proizvodnja tepiha počinje 1743. godine da bi u sledećim godinama umeće i proizvodi koji su dolazili iz ove dve fabrike potpuno osvojili prvo Francusku a onda i svet.

Velika Britanija

Engleska je prva evropska zemlja u kojoj je proizvodnja tepiha postala lokalna tradicija i vrlo važan izvozni proizvod. U XVI veku najpoznatiji su tepisi koji su dolazili iz Norviča, a pravljeni po uzoru na turske i persijske. Srce industrije tepiha u industrijskoj revoluciji je u gradiću Kiderministeru u Vorčesterširu, gde i danas većina od 55.000 stanovnika radi u industriji tepiha.

Severna Amerika

Rani kolonisti su, u zavisnosti od zemlje iz koje su dolazili, donosili svoje običaje izrade tepiha. Francuski seljaci iz Kvebeka i Nove Škotske bili su poznati po dizajnu, a najčešće su koristili cveće i životinje kao motiv. Sa razvojem tekstilne industrije niču mnoge manufakture od kojih se po kvalitetu i dizajnu ističu pre svih proizvođači tepiha iz Nove Engleske

Tepisi plemena Navaho

Navaho tepisi na jedinstven način, više od 300 godina, odslikavaju kulturu i tradiciju ovog indijanskog plemena sa današnje južne granice SAD. Legenda kaže da su Španci svojim iskrcavanjem u blizini Novog Meksika doneli sa sobom ovce od kojih su kasnije Navaho Indijanci počeli da proizvode vunu. Koristili su je za izradu tepiha i krpara sa autentičnim dizajnom koji se održao i do današnjih dana.

Južna Amerika

Peruanska tradicija izrade tepiha i u istorijskim okvirima jedna je od najdužih na svetu. U dolini u centralnom delu zemlje, tepisi su se izrađivali i 100 godina pre nove ere. Danas je izrada tepiha važan svakodnevni posao mnogih lokalnih manufaktura u Južnoj Americi, od kojih svaka neguje svoj stil izrade i dizajn.

Moderna vremena

Nakon sto je tepih stigao u zapadnu Evropu, krajem XI veka, kada su ga krstaši doneli sa krvavih pohoda po Istoku, vrlo brzo niču mnoge manufakture. Naročitu ekspanziju proizvodnja tepiha doživljava u drugoj polovini XVIII veka u Engleskoj. Vilijam Moris proizvodi seriju tepiha jednostavnog dizajna i izrade koji brzo stiču veliku popularnost. U čuvenom Bauhausu je dvadesetih godina prošlog veka proizvedeno nekoliko unikatnih modela od kojih su mnogi završili u privatnim kolekcijama. U tridesetim godinama u Francuskoj, u okviru umetničkog pravca art deko nastaju neki od najlepših primeraka izrade tepiha. Po svom kvalitetu izdvajaju se tepisi koje su dizajnirali Žan-Fransoa Tomas, Rene Herbst i Moris Dufren. U to vreme se u Engleskoj, u okviru kompanije Wilton Royal Carpet Manufacturing Company, izdvajaju tepisi koje su dizajnirali Džon Tendi, Ronald Grierson i Marian Dorn.

Pazirik tepih

Najstariji sačuvani primerak tepiha rađenog tehnikom čvorovanja, koja se i danas koristi u maniru današnjih orijentalnih tepiha, jeste čuveni „pazirik“. Tepih su 1949. godine pronašli ruski arheolozi na području planine Altaj blizu mongolske granice. Tepih potiče iz V veka pre nove ere, sačuvan je slučajno jer je bio konzerviran u ledu, koji je nastao tako što su drevni pljačkaši grobnica ostavili rupu kroz koju je ušla voda. Tepih se danas čuva u muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu. Tepih je dimenzija: 200 × 183 cm.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Cirkus

14.januar 2026. Novak Marković

Klovnova ima, ali pravih slabo

Gde se deo cirkus? U Srbiji se jedva još može videti, a i to što ima preživljava na entuzijazmu pojedinaca

vaterpolisti u bazenu

Sport

13.januar 2026. K. S.

Evropsko prvenstvo u vaterpolu: Zašto su tribine polupune čak i kad igra Srbija

Pred gotovo praznim tribinama, najbolje evropske vaterpolo reprezentacije, ovih dana u Beogradskoj areni bore se za novu titulu. Zašto su tribine prazne osim kad igra Srbija

Supermen

Aukcija

11.januar 2026. I.M.

Retki strip o Supermenu prodat za rekordnih 15 miliona dolara

Retki primerak stripa u kojem je debitovao Supermen prodat je za rekordnih 15 miliona dolara. Zanimljivo je da je ovaj strip pre više od dve decenije ukraden iz privatne kolekcije Nikolasa Kejdža

Lopta u bazenu

Evropsko prvenstvo u vaterpolu

10.januar 2026. K. S.

Borba za zlato u bazenu: Počinje Evropsko prvenstvo u vaterpolu u Beogradu

U Beogradskoj areni, najbolje evropske vaterpolo reprezentacije narednih 10 dana boriće se za titulu šampiona na Evropskom prvenstvu

PR

09.januar 2026. R.V.

Yettel najavio širenje 5G mreže u 2026. i pravno spajanje sa kompanijom SBB 1. aprila

Generalni direktor kompanije Yettel Majk Mišel (Mike Michel) izjavio je danas da će kompanija u 2026. nastaviti širenje 5G mreže u Srbiji i najavio da je pravno spajanje sa kompanijom SBB planirano za 1. april ove godine, kada će SBB kao pravno lice prestati da postoji, a poslovanje će se nastaviti kroz Yettel.

Komentar
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure