
Odevanje
U modi je studentski kod otpora
Nije isključeno da će crvene rukavice, prsluci i druga spontana uniforma studentskog otpora postati trajni svakodnevni modni stil kao obeležje otpora
Ljudi kasne na let najčešće tako što prekasno dođu. Ali, ima i onih kojima kasni dolazni let ili se napiju u tranzitnoj zoni aerodroma
Sa razglasa na aerodromu se stalno objavljuju neka imena. Ljudi kasne ili ne dolaze. Svi ih traže, ponekad bi ih proveli kroz kontrole preko reda. Često ni to ne vredi.
Pa, kako se to desi?
„Najčešće ljudi naprosto kasno dođu. Misle, čekirali se onlajn pa imaju fore. Ali, zakasne“, kaže nam Jovan Joković, koji je deset godina radio na beogradskom aerodromu kao zemaljski stjuart.
„Ili ne isprate gde je avion. Recimo, promeni se gejt jer se menja avion. Ili aerodrom promeni mesto pristupanja. A ljudi ne gledaju tablu sve vreme“, priča on.
Upućeni u tematiku kažu da često kasne naši pevači kad idu u Frankfurt i Diseldorf da obraduju pečalbare.
Joković za naš njuzleter Međuvreme priča o „rekorderki“ koje se seća: „Jedna žena je putovala četiri dana – napije se u tranzitu, propusti let, kupi novu kartu. Opet se napije i tako ukrug. Našla je i društvo da cirkaju zajedno.“
Niko nije dužan da zove ljude
Aerodrom nije u obavezi da putnike koji su se čekirali zove preko razglasa. Zapravo, to aerodrom i ne radi već avio-kompanije.
Kako nam kažu iz Aerodroma „Nikola Tesla“, imena koja se čuju su samo čekirani putnici. „Putnici koji nisu prošli proces prijave na let ne mogu biti pozvani putem javnog razglasa, jer ih avio-kompanije nemaju evidentirane.“
A ako se jave negde, onda će uglavnom biti prozvani ili sprovedeni preko reda. „Desi se da nema dovoljno osoblja na aerodromu da love putnike“, priča Joković.
Avio-kompanije odlučuju kada je šlus – neke zatvaraju ukrcavanje dvadeset, neke samo deset minuta pre poletanja.
Zapravo nema mnogo kašnjenja
Pa, koliko ljudi u proseku propusti let? O tome izgleda ne postoje evidencije. Iz Er Srbije su ignorisali upite Međuvremena.
Joković priča iz iskustva: „Svojom krivicom zakasni manje od jedan odsto ljudi. U jednom avionu se desi da ne dođu jedan ili dvoje, ali i to ne na svakom letu.“
Druga je stvar ako se preseda pa kasni veza. „Kod transfernih putnika, ako kasni dolazni let, kompanija sama skine i po dvadeset putnika sa leta.“
„Oni većaju da li im se isplati da čekaju, da li avion dalje ima bitne rotacije. Recimo, uveče često čekaju. Imaju celu noć fore jer je idući let tek ujutru.“
U tom slučaju, kad nije krivica putnika, često se o trošku avio-kompanije smeste u hotel da sačekaju idući let.
Kad se kapetan naljuti
Ima još jedna glupa situacija sa kašnjenjima. Neko preda prtljag, ali zaglavi na aerodromu i ne stigne u avion.
„Prtljag ne sme da ode sam. Može putnik bez prtljaga, ali obratno ne može. To je zbog mogućnosti da se podmetne nešto u prtljag“, priča Joković.
„Tada svi psuju. Zamisli, ako se taj prvi čekirao, pa je torba prva. Vadi se ceo bagaž. I šta onda ako se putnik pojavi? Onda kapetan neće ni da čuje da ga primi nazad jer je već ušao u kašnjenje zbog njegovog kofera.“
Nije isključeno da će crvene rukavice, prsluci i druga spontana uniforma studentskog otpora postati trajni svakodnevni modni stil kao obeležje otpora
“Zvezdana kapija” je inicijativa Trampove administracije da pomeri granice tehnološkog razvoja SAD otvarajući vrata novih mogućnosti u svetu veštačke inteligencije i inovacija. Isto to bi hteli i Kinezi sa svojim “Dipsikom”
Da muzeji nisu nedostupni lopovima i da lopovi muzeja nisu dostupni policiji, odnosno da su neprocenjive ukradene vrednosti najverovatnije zauvek izgubljene, ukazuje nekoliko primera još uvek nerazjašnjenih muzejskih pljački
Sa približno istim brojem stanovnika kao Beograd, Porto godišnje poseti trostruko više turista nego srpsku prestonicu. Prosečne plate su im dva puta veće od naših, a cene u restoranima i prodavnicama – dvostruko niže
Osnivač Majkrosofta, Bil Gejts, objavio je prvi deo svojih memoara pod nazivom „Izvorni kod: Moji počeci“. U ovoj knjizi otkriva kako je od radoznalog dečaka iz bogate porodice postao jedan od najuticajnijih tehnoloških lidera
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve