Uspeh srednjoškolaca u Bugarskoj
Ekipa Srbije osvojila na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi šest medalja
Na takmičenju u Varni je učestvovalo 132 takmičara iz 22 zemlje - 10 balkanskih i 12 gostujućih reprezentacija
4500 p.n.e.
Najstariji pronađeni solarni sat u vidu lenjira-glavaša koristio se u Egiptu, pre oko 4500 godina.
4000 p.n.e.
Najstariji do danas sačuvani gnomoni, granitni bacači senki u sunčevim satovima, nalaze se u Londonu i u Central parku u Njujorku. Pre četiri milenijuma pokazivali su vreme ispred hrama u egipatskom gradu Heliopolisu.
800. godina
U srednjem veku dužina sati i dana nije bila apsolutna. Od svitanja do zalaska sunca uvek je proticalo dvanaest sati bez obzira na doba godine.
997. godina
Prvi mehanički sat je u X veku napravio opat Gerbert (947–1003). U nemačkoj hronici iz 997. godine, biskup Titmar kaže da je „Gerbert u Magdeburgu gradio satove i to veoma dobro jer je različitim spravama posmatrao zvezde, prema kojima se upravljaju pomorci na svojim putovanjima“.
1301. godina
Današnja vremenska skala postala je opšteprihvaćena u XIV veku. Merenje vremena prestalo da bude zavisno od sunčeve senke, a u širu upotrebu uvedeni su mehanički časovnici.
1336. godina
Najstariji satni mehanizam prilagođen ekvinocijalnom sistemu sagrađen je u Milanu 1336. godine. Pogon mehanizma obezbeđivali su tegovi. Ovakvi satovi obično su imali jednu kazaljku, a u blizini je po pravilu postavljan još jedan sunčev sat da bi se po njemu, ako zatreba, doterivalo vreme na mehaničkom časovniku.
1364. godina
Đovani de Dondi je u XIV veku izgradio prvi astronomski sat. Astronomarijum je sadržao večiti kalendar i prikazivao kretanje Sunca, Meseca i planeta.
1550. godina
Prvi proizvođač džepnih satova bio je nirnberški bravar Peter Henlajn (1480–1542), ali danas nijedan od njegovih satova nije sačuvan. Najstariji sačuvani džepni časovnici potiču iz 1550. i poznati su kao „nirnberška jaja“.
1775. godina
Godine 1775. u Ženevi je podignuta prva fabrika satova pod nazivom „Vašeron i Konstantin“, koja postoji i danas.
1656. godina
Prvi časovnik sa klatnom, koji je u XVII veku izmislio holandski fizičar Kristijan Hajgens, danas se čuva u Muzeju istorije nauke u holandskom gradu Lajdenu.
1890. godina
Prvi satovi koji se nose na zglobu pravljeni su krajem XIX veka. To su bile narukvice za dame koje su usput pokazivale i tačno vreme.
1949. godina
Najprecizniji časovnici su atomski, zbog čega se koriste za kalibraciju drugih pokazivača vremena. Prvi atomski časovnik konstruisan je 1949. godine u Nacionalnom birou za standarde SAD, ali on je bio mnogo manje precizan od postojećih kvarcnih časovnika.
1905. godina: Ajnštajnovo vreme
Kada je mladi službenik patentnog zavoda u Bernu Albert Ajnštajn (1878–1955) tokom 1905. godine objavio pet svojih, ne tako dugih radova, rodila se uz druge oblasti i takozvana Specijalna teorija relativnosti, koja će redefinisati pojam vremena i vezati ga za posmatrača u referentnom sistemu. Drevni koncept apsolutnog vremena na kom je počivala Njutnova fizika je postao prevaziđen.
1961. godina: 108 minuta
„Rodina slišat, rodina znajet“, izgovorio je 12. aprila 1961. slavni ruski kosmonaut Jurij Gagarin, prvi čovek koji je poleteo u svemir. Nakon leta od 108 minuta u svemirskom brodu Vostok 1, Gagarin se bezbedno prizemljio, i tako postao prvi čovek koji je preleteo sve 24-časovne zone. Povodom 50 godina Gagarinovog leta „Vreme “ priprema posebnu priču u narednim brojevima.
Kristijan Hajgens radi na izumu, časovniku s klatnom
Na takmičenju u Varni je učestvovalo 132 takmičara iz 22 zemlje - 10 balkanskih i 12 gostujućih reprezentacija
Za ovu pitu treba pola sata, a ono što je razlikuje od stotinu drugih koje smo probali je - ukus jabuka., Testo ovde služi samo da ih pridržava
Ako na tortu sa fotografije umesto cveća stavite šarena jaja, zečiće i piliće, dobićete raskošnu a laku za pravljenje tortu za Uskrs. Iskreno, biće dovoljno praznična i bez toga
Oluje koje nose prašinu iz Sahare u evropske prestonice su, međutim, uobičajene i dešavaju se godinama. Nastaju kada jaki vetrovi duvaju u suvim uslovima kroz Saharu, koja se proteže širom severne Afrike
Džepni sat Džona Džejkoba Astora Četvrtog prodat je na aukciji za rekordnu sumu među predmetima sa čuvenog broda koji je doživeo još čuveniji brodolom pre više od sto godina
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve