
Psihologija
Život pod rafalom loših vesti
Sa medija i pogotovo društvenih mreža čeka nas baražna paljba loših vesti. Kako ne potonuti u njih, a ipak znati šta se dešava oko nas
Replika monumentalne statue koju je Veliki imperator naručio za sebe 312. godine, od juče je u Rimu zahvaljujući 3D tehnologiji
Želja Velikog rimskog imperatora Konstantina je ispunjena: monumentalna statua koju je naručio za sebe 312 godine, od juče se nalazi u Rimu!
Istina samo njena replika, ali je identična originalu iz četvrtog veka.
Tamošnje vlasti su juče otkrile repliku statue visoku 13 metara, načinjenu pomoću 3D tehnologije skeniranjem devet džinovskih originalnih delova tela od mermera koji su sačuvani od originalne skulpture.
Replika je napravljena od smole, poliuretana i mermernog praha za telo, i zlatnih listića i gipsa za pozlaćenu tuniku.
Predstavljen je car Konstantin koji sedi, ogrnut je pozlaćenom tunikom, drži skiptar i kuglu, i gleda na svoj Rim iz vrta vile Kaffarelli u Capitoline muzeju, u blizini originalnih fragmenata svoje skulpture.
Džinovskih stopala, ruke i glava velikog cara, ostaci njegove skulpture nalaze se odmah iza ugla dvorišta, i jedna su od obaveznih turističkih atrakcija.
Skulptura, svojom monumentalnošću, izaziva strahopoštovanje kod posetilaca, baš kao i Konstantin kod svojih podanika – rečeno prilikom otkrivanja statue.
„U ovoj statui ne postoji samo lepota, postoji i nasilje moći“, rekao je Salvatore Setis, arheolog i istoričar umetnosti koji je u upravnom odboru Fondazione Prada, kulturnog i obrazovnog ogranka modne kuće iz Milana koja je finansirala izradu statue. Repliku je napravila Fondacija Factum, neprofitna organizacija sa sedištem u Madridu koja stvara digitalne replike svetske kulturne baštine visoke rezolucije.
Zvaničnici su odbili da kažu koliko košta replika.
Druga kopija replike biće postavljena u severoistočnoj Engleskoj, gde je Konstantin čuvao utvrđenje Hadrijanovog zida pre nego što je krunisan za cara u Rimu.
Sa medija i pogotovo društvenih mreža čeka nas baražna paljba loših vesti. Kako ne potonuti u njih, a ipak znati šta se dešava oko nas
Nepune dve godine pošto je svečano otvorena, železnička stanica „Beograd Centar“ – poznatija kao Prokop – suočava se sa problemima. Pukotine u peronskim gredama i nedovoljna armatura zahtevaju rekonstrukciju, a nadležni su već pokrenuli postupke za odobrenje radova, piše „Forbes Srbija". Oglasila se je i „Infrastruktura železnice Srbije“, koja tvrdi da je železnička stanica u Prokopu bezbedna za korišćenje, kao i da se planirani radovi na ojačanju peronskih greda odnose se na one koje su izgrađene 1997. godine
Manifest protiv kolonijalne vlasti, analiza različitih mehanizama ekonomske eksploatacije, ali i autobiografija sina roba, i naličje razvijenog društva Holandije – sve to je knjiga Antona de Koma Mi, surinamski robovi
Osim luksuznih hotela, apartmanskih naselja i golf terena, poluostrvo Luštica u Boki kotorskoj krije i brojne prirodne, istorijske i arhitektonske bisere koje je najlakše istražiti na dva točka
Novak Đoković savladao je Flavia Kobolija u četvrtfinalu Vimbldona i pobedu proslavio uz novu turu pumpanja pred londonskom publikom, nastavljajući podršku protestima u Srbiji. U polufinalu ga čeka prvoplasirani na ATP listi Janik Siner
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve