Iz kancelarije šerifa u Santa Fea u izjavi za Skaj njuz su naveli da trenutno nema dokaza da je u pitanju zla namera, ali da tačan uzrok smrti za sada nije utvrđen
Glumac Džin Hekmen i njegova supruga Betsi Arakava pronađeni su mrtvi u svom domu u Santa Feu, objavio je BBC.
Tokom karijere duge skoro šest decenija, Hekmen je dvostruki dobitnik nagrada Oskar, Bafta, dobitnik je četiri Zlatna globusa i Nagrade udruženja filmskih glumaca.
Okružni šerif potvrdio je medijima da su i Hekmen i njegova supruga pronađeni mrtvi, kao i njihov pas u sredu popodne i da je otvorena istraga.
Hekmen je imao 95 godina, a njegova supruga 63.
Osvojio je dva Oskara – i bio nominovan za još tri – igrajući agresivne likove, ali se jednako dobro snalazio i u komedijama, piše BBC.
Foto: AP Photo/FileHekman sa suprugom Betsi, jun 1993.
Bogata filmska karijera
Rođen 1930. godine, Džin Hekman se pridružio marincima krajem četrdesetih, a krajem pedesetih odlučio da studira glumu. Nakon četrdeset godina karijere na filmu, penzionisao se 2004. godine, po savetu svog kardiologa. Retko je davao intervjue nakon toga, opredelivši se za miran život u Novom Meksiku sa svojom drugom suprugom, Betsi.
Iza sebe je ostavio brojne uloge u poznatim filmskim ostvarenjima. Sprijateljio se sa Dastinom Hofmanom u pozorištu „Pasadena Playhouse“ gde su obojica bili proglašeni za „najmanje verovatne da uspeju“. Nakon brojnih manjih uloga na televiziji i pozorištu, Hekman je debitovao na velikom platnu uz Vorena Bitija u melodrami „Lilith“ 1964. godine.
Tri godine kasnije, ostavio je prvi pravi utisak sa još jednom ulogom pored Bitija. Igrajući Baka Beroua u filmu „Bonnie and Clyde“, osvojio je prvu nominaciju za Oskara za najboljeg sporednog glumca. Iako je izgubio, ova uloga mu je donela prvu glavnu rolu u filmu „I Never Sang For My Father“ (1970) sa Melvinom Daglasom.
Glumac je nastavio uspehe u sedamdesetim godinama prošlog ceka, sa ulogama u filmovima „The Poseidon Adventure“ i „A Bridge Too Far“, a pokazao je i talenat za komediju sa hvaljenim ulogama u „Young Frankenstein“ i „Superman“, gde je igrao Supermanovog neprijatelja Leksa Lutora. Zapravo, Hekman je tokom ove decenije postao jedno od zaštitnih lica antiheroja holivudskog filma.
Foto. AP Photo/FileEkipa filma „The French Connection“ pozira nakon dodele Oskara
Probijanje u A-listu
Iako su sedamdesete za Hekmana bile plodonosne, u tom periodu je odbio uloge u poznatim filmovima „Jaws“, „Close Encounters of the Third Kind“ i „Raiders of the Lost Ark“.
Godinu dana nakon prve glavne uloge u filmu „I Never Sang For My Father“, Hekman je preuzeo glavnu ulogu u akcionom trileru „The French Connection“ i, zahvaljujući ogromnom uspehu ovog filma, postao prava holivudska zvezda. Uloga Džimija „Popaja“ Dojla obezbedila mu je prvog Oskara.
Tokom osamdesetih, nastavio je da igra Lexa Lutora u nastavcima serijala o Supermenu, a glumio je i u filmovima „Reds“, „Hoosiers“ i „No Way Out“. Osvojio je još jednu nominaciju za Oskara za „Mississippi Burning“, pre nego što je dobio drugi Oskar 1992. za ulogu u filmu „Unforgiven“ Klinta Istvuda. Iste decenije pojavio se u filovima „The Firm“, „Crimson Tide“ i „The Birdcage“.
Uporedo sa glumom, Hekman je sa knjigom „Wake of the Perdido Star“ započeo karijeru kao pisac. Objavio je pet knjiga, od kojih je poslednja izašla 2013. godine.
Njegove kasnije filmske uloge uključivale su hvaljene komične izvedbe u „Heartbreakers“ i „The Royal Tenenbaums“, kao i trilerima poput „Heist“ i „Runaway Jury“. Poslednji film u kom je igrao bila je komedija „Welcome to Mooseport“ iz 2004. godine.
Foto: AP Photo/FileHekmanov drugi Oskar, 1993.
„Pokušao je“
U intervjuu za „Empire“ magazin 2009. godine, Hekman je rekao: „Trudim se da vodim računa o sebi. Nemam mnogo strahova.
„Imam onaj normalan strah od smrti. Znate, verujem da svi o tome razmišljamo, posebno kada dođemo u određene godine. Želim da osiguram da su moja supruga i moja porodica zbrinuti. Osim toga, nemam mnogo strahova.“
Dve godine kasnije, na pitanje novinara kako bi opisao svoj život, rekao je: „‘Pokušao je.’ Mislim da bi to bilo prilično tačno.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nikola Kalinić prošao je buran put u odnosu sa navijačima i Crvenom zvezdom. Godinu dana pre isteka ugovora, završava igračku karijeru i ostaje u klubu kao pomoćni trener, ali ostaje pitanje ko je zapravo doneo odluku da je vreme za kraj
Grčka je omiljena destinacija srpskih turista, ali na pojedinim plažama more krije opasnosti koje ne treba potcenjivati. Jake struje i veliki talasi mogu da ugroze i iskusne plivače
Nemačka Crnomorska flotila namerno je u jesen 1944. godine, tokom povlačenja pred Crvenom armijom, potopljena kod Prahova. Sada se koristi rekordno nizak vodostaj Dunava da se ratni brodovi konačno izvade iz rečnog korita
Dokumentarni film „Novak Đoković: The Wolf in Winter“ o životu i karijeri najboljeg tenisera svih vremena svetsku premijeru imao je u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku (MOMA), a balkanska premijera održana je u utorak 11. avgusta na Lovćenu
“Čovek se nekako stalno pita da li igrati ili ne igrati. Pa ipak, ja zaista mislim da su festivali jedine slobodne zone gde se srećemo sa sobom, drugima, delima, gde nešto razmenimo, neko pitanje postavimo, jer ništa nećemo dobiti ako ne igramo, ako nas nema, ako se povučemo”
Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna
Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.