img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Običaji i tradicija

Folklor se prenosi s kolena na koleno, a sada i – onlajn

28. septembar 2024, 08:09 Mila Jovanović
Foto: Petar Milošević/Wikipedia
Copied

Mladi u Srbiji se još bave foklorom, a sada niče i onlajn-platforma za učenje

Emilija Milošević iz Niša se dugi niz godina bavi folklorom i stalni je deo postavke Akademskog folklornog ansambla „Oro”. Ljubav prema folkloru je, kako kaže, maltene nasledila od roditelja.

„Folklor nisu samo igre i pesma, to je mnogo širi pojam. Ljubav prema ovom umetničkom sportu razvila sam davno. Moja majka i dan danas igra folklor, pa se može reći da sam krenula njenim stopama i prosto zavolela sve to”, kaže Emilija.

Delatnost koja ima ulogu da štiti i brani kulturne vrednosti i narodne običaje itekako je popularna među mladim naraštajima.

„Ima dosta nas koji smo mlađi i aktivno se bavimo folklorom. Tradicija je još tu, nije zamrla”, kaže naša sagovornica.

Za nju, folklor je i način da se poveže sa svojom kulturom, ali i kulturama drugih zemalja. Svake godine, u Nišu se tokom leta održava Međunarodni studentski festival folklora, na kome gostuju ansambli iz drugih država.

„Osim gostiju iz obližnjih država poput Bugarske i Grčke, ove godine festival su posetili i članovi ansambla iz Kine i Kolumbije”, objašnjava Emilija.

Spoj tradicionalnog i digitalnog

Nikola Blagojević, takođe član ansambla „Oro”, naziva sebe zaljubljenikom u izvornu muziku i izvornu igru. U razgovoru za portal „Vremena” otkriva na koji način ga je folklor oblikovao kao osobu.

„Pored toga što folklor doprinosi fizičkom i psihičkom zdravlju, kao i fleksibilnosti tela, on pomaže u razvijanju socijalne inteligencije, ritma i muzikalnosti. Počeo sam da igram 2014. godine, a sada, početkom ove godine, prošao sam prvu audiciju i trenutno kao volonter učim koreografije „Venca”, nacionalnog ansambla Kosova i Metohije”, objašnjava Nikola.

Nikola folklor naziva mostom između sadašnjosti i budućnosti, pa je svoj pravac razmišljanja usmerio ka tome kako da još više približi tradiciju mladim ljudima, često vezanim za digitalni prostor.

„Izvorna igra se prenosi sa kolena na koleno, decenijama i vekovima, a nažalost, sve je manje načina da je izučavamo. Zbog toga planiramo da pokrenemo onlajn platformu „Nauči kolo”, gde ćemo predstaviti izvorne igre našeg naroda”, objašnjava on.

Deca vole da neguju tradiciju

Akademski folklorni ansambl „Oro”, koji se nalazi u okviru niškog Studentskog kulturnog centra, ove godine je proslavio svoj 65. rođendan. Kroz ansambl je do sada prošlo preko deset hiljada igrača, rešenih da neguju narodne pesme i igre.

„Kao neko ko se dugo bavi folklorom, mogu reći da su mladi i dalje zainteresovani za folklor. Trenutno u ansamblu imamo četiri dečije grupe, koje su pune, što pokazuje da deca vole da čuvaju tradiciju”, tvrdi šef igrača Vladica Janošević.

Da bi se ljubav prema nečemu starom, nepoznatom i duboko ukorenjenom u tradiciju razvila kod dece, potrebno je, pre svega, dobro ih informisati. Tu je ključan pristup vaspitača i umetničkih rukovodilaca.

„Veoma je važno kako se radi sa decom. Treba ih informisati o tome da je folklor čuvanje tradicije, igara i pesama koje su volele i njihove bake i deke”, objašnjava Janošević.

Janošević folklor karakteriše kao „izuzetnu vrstu umetnosti”, dosta isprepletanu i sa sportom.

„Važno je da igra takođe usmerava decu da budu fizički aktivna, ali i da budu deo tima. Folklor je timska aktivnost u kojoj su svi jednaki, svi su drugari i nema izdvajanja”, zaključuje Janošević.

 

Tagovi:

Tradicija Folklor Običaji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Toplotni talas

19.jul 2026. A.M.

Učestale temperature preko 35 stepeni: Beograd nije pripremljen za ekstremne vrućine

Ovo leto obeležili su rekordni toplotni talasi koji sve ozbiljnije ugrožavaju zdravlje ljudi i svakodnevni život. Stručnjaci upozoravaju da su klimatske promene učinile ovakve ekstreme gotovo redovnom pojavom, a društvo ne uspeva da im se prilagodi

Lionel Mesi i Lamin Jamal, finale Svetskog prvenstva 2026.

Finale Svetskog prvenstva u fudbalu

19.jul 2026. Aleksa Petrovski

Argentina – Španija: Mesijev poslednji ples za istorijsku titulu ili Jamalov napad za dinastiju

Aktuelni svetski prvak ili šampiona Evrope, Mesi ili Jamal, Argentina ili Španija - ko će osvojiti pehar na Svetskom prvenstvu u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

19.jul 2026. I.M.

Engleska osvojila bronzu pobedom nad Francuskom u spektakularnom meču u Majamiju

Fudbalska reprezentacija Engleske pobedila je Francusku sa 6:4 u Majamiju u meču za treće mesto na Svetskom prvenstvu. Bukajo Saka je postigao het-trik, a Kilijan Mbape je turnir završio sa 10 golova

Svetsko prvenstvo

18.jul 2026. S. Ć.

FIFA: Pobednik dobija 50 miliona dolara

U nedelju 19. jula znaće se ko će biti prvak sveta u fudbalu, i ko će dobiti 50 miliona dolara

Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure