

Istorija nas uči
Pobegli od Istoka, stigli na Istok
Uticaj Rusije na politiku Srbije od Karađorđa do sad, ili: kako smo ginuli da bi Rusija ostvarila svoju interesnu zonu u Evropi i kako smo sami sebi minirali put ka Evropi




Sudbina formata Evrolige i učesnika naredne sezone biće poznata sledećeg četvrtka, kada će akcionari ovog takmičenja glasati o ključnim promenama. Sve upućuje na proširenje na 20 timova, što bi praktično garantovalo mesta za oba beogradska kluba
Navijači večitih na iglama, mada se čini da ovog leta neće biti posebne neizvesnosti, jer i Crvena zvezda i Partizan Mozzart Bet izvesno će igrati Evroligu i naredne sezone. Ali kako određeni procenat šanse da se nešto promeni uvek postoji, navijači ovih klubova će morati da se strpe do sledećeg četvrtka, 29. maja, jer će prema nepotvrđenim informacijama, baš tada akcionari elitnog evropskog takmičenja glasati o novom formatu i zvanično objaviti odluku.
Nezvanično, većina naginje ka formatu sa 20 klubova, a posle ispadanja Alba to bi značilo i sigurna mesta za beogradske večite rivale.
Alesandro Luiđi Mađi sa italijanskog Sportanda ide i korak dalje i navodi spisak od svih 20 učesnika, prilično očekivan, jer se od ranije znalo da bi i Dubai mogao da debituje.
Dakle, prema informacijama ovog italijanskog medija, Evroligu bi igrali: Anadolu Efes, Monako, Baskonija, Crvena zvezda, Dubai, Barselona, Bajern Minhen, Fenerbahče, Hapoel Tel Aviv kao osvajač Evrokupa, pa Asvel, Makabi iz Tel Aviva, milanska Olimpija, grčki velikani Olimpijakos i Panatinaikos, Pariz, Partizan Mozzart Bet, madridski Real, povratnik Valensija, Virtus iz Bolonje i Žalgiris.
To bi značilo 38 kola, sa 10 nedelja sa po dve runde takmičenja, jer ne bi bilo deljenja u dve konferencije. Ne bi bilo ni pauza za Fibine reprezentativne prozore.
Uostalom, Fiba i Evroliga već dugo nisu na istim talasnim dužinama. S tim da je nakon godina u kojima je imala dominantnu ulogu Evroliga sada u panici zbog najavljenog osnivanja NBA Evrope. I taj projekat će Evropljanima biti predstavljen baš sledeće nedelje. Nimalo slučajno, baš u prostorijama Fibe u Ženevi.
Izvor: Mozzartsport


Uticaj Rusije na politiku Srbije od Karađorđa do sad, ili: kako smo ginuli da bi Rusija ostvarila svoju interesnu zonu u Evropi i kako smo sami sebi minirali put ka Evropi


Od 2001. do 2007. na Beogradskoj tvrđavi obnovljeno je oko 40 objekata i delova utvrđenja, što je oko 30 000m2 bedema, zidova kapija, mostova... Sad je drveni most ispred Kralj kapije zabetoniran, a deluje da su “Beli orlovi” glavno znamenje ovog kulturnog dobra od izuzetnog značaja


Stigao je novi Džejms Bond, ali ne na velika platna, već na ekrane gedžeta video-igara. Da li je igra prepoznala kakav je Bond potreban današnjem svetu


Prenose utakmica Svetskog prvenstva možete pratiti na kanalima Radio televizije Srbije i televizije Arene Sport


Veštačka inteligencija danas može da obavi mnoge poslove i mnoge ostavi bez posla. Ali ne ume da kreči, promeni svećicu na autu ili postavi pločice u kupatilu. A oni koji umeju, zarađuju sve bolje
Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice
Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve